Dužnici u švajcarcima pisali Vučiću

880
Swiss Franc and Euro banknotes of several values lie on a table in a Swiss bank in Bern in this November 25, 2014 file illustration picture. The Swiss National Bank said on December 18, 2014 it would impose negative interest rates on cash held by other banks at the central bank, seeking to discourage safe-haven buying by investors anxious about the crisis in Russia and oil's slide. Picture taken November 25, 2014. REUTERS/Ruben Sprich/Files (SWITZERLAND - Tags: POLITICS BUSINESS)

Građani koji su uzeli stambene kredite u švajcarskim francima uputili su otvoreno pismio premijeru Srbije Aleksandru Vučiću sa zahtevom da iskoristi ličnu incijativu, koju pokazuje u mnogim situacijama, i omogući da se usvoji zakon o konverziji tih kredita u evre, po kursu koji je važio kada je on odobren.

“Ako to ne uradite, molimo vas da nam date jasno obrazloženje zašto je to nemoguće uraditi samo u Srbiji, a u svim zemljama u okruženju je bilo moguće i već je urađeno”, navodi se u pismu.

Zaduženi u švajcarskim francima podsećaju da je radna grupa koja je formirana za rešavanje ovog problema i od premijera dobila nalog da u roku od 15 dana donese sistemsko rešenje, ali nije uradila ništa, iako su od tada prošla skoro četiri meseca.

“Nisu odmakli dalje od neka četiri modela koja su ranije ponudile banke, a koji su neprihvatljivi i samo predstavljaju produžetak agonije”, dodaje se u pismu.

Da nema opravdanog razloda da krediti ostanu indeksirani u francima, navode se činjenice da banke nisu zadužene u toj valuti, što se vidi iz njihove dokumentacije i godišnjih bilansa koje objavljuju na svojim zvaničnim sajtovima. Pored toga, banke nisu korisnicima kredita isplaćivale švajcarske franke, već dinare, a nisu ni deponovale obavezni depozit Narodnioj banci Srbije u francima.

Da bi slikovito prikazalo na koji način ih banke posluju, Udruženje “Efektiva” navodi primer kredita indeksiranog u francima za stan od 45 kvadrada. Od 54.000 evra, koliko je iznosio kredit, za sedam godina je otplaćeno 47.000 evra, a sadašnji dug iznosi 66.000 evra, pri čemu je prva rata bila 27.500, a sadašnja 67.000 dinara. Drugim rečima, što dužnik daje više novca, dug mu se sve više uvećava.

Najgore u svemu je što dužnik problem ne može da reši ni eventualnom prodajom stana, jer bi ostao bez krova nad glavom, a i dalje bi morao da otplaćuje kredit. Tržišna vrednost stana koji je pre sedam godina plaćen 54.000 evra sada je, u najboljem slučaju, 45.000 evra. To znači da bi dužnik izgubio 47.000 evra koje je već platio, ostao na ulici i banci dugovao još 21.000 evra.

izvor: N1