Kavazovic: – Srbi i Bošnjaci trebali bi sebe miriti i obavezati se međusobno na trajnu saradnju na zajedničkom saboru baš u Srebrenici

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini mr. Husein ef. Kavazović zasigurno je onaj među bošnjačkim prvacima, i vjerskim i političkim, koji najbolje poznaje Srebrenicu i Srebreničane. On najbolje razumije njihovu patnju i uoči 20. godišnjice genocida, dok ispraćaju nove tabute ubijenih. 
Dobri ljudi
Jer, duhovni lider Bošnjaka u redu je onih alima koji su i sami prošli golgotu tokom agresije. Kako on tako i njegova porodica. Reis Kavazović, naime, bio je zatočenik logora zloglasne “Herceg-Bosne”, ali i snaga s teritorije današnje RS. Porodica njegovog brata prošla je užas o kojem je teško i pisati. No, sav taj pakao nije u Kavazoviću nastanio mržnju. Nada su mu bili dobri ljudi poput fra Petra Matanovića, nekadašnjeg gvardijana Franjevačkog samostana u Tuzli, koji ga je svim silama nastojao izvući iz logora.
Zato nikad nećete naći riječi kojima je reis Kavazović pozivao na zlo. Čak ni u onim teškim susretima kada je neposredno nakon genocida u Srebrenici tješio očajne majke Srebrenice i preživjele borce i kada je bilo najteže nositi hladnu glavu i objasniti zašto je važno ne pokrenuti lanac osvete koji nema kraja. 
Godinama je reis Kavazović bio uz te ljude, dijeleći s njima sav očaj potrage za kostima ubijenih, sreću (!) zbog pronalaska njihovih najmilijih, ali i užase nepravdi i nesnalaženja koje su preživjeli Srebreničani trpjeli tokom muhadžirluka.  
U razgovoru za “Avazov” specijal povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici reis Kavazović, dijeleći s nama svoja razmišljanja, kazao je da će nam “biti teško sve dok nas drugi mire, pa makar i rezolucijama”.
– Srbi i Bošnjaci trebali bi sebe miriti i obavezati se međusobno na trajnu saradnju na zajedničkom saboru baš u Srebrenici, uz prisustvo političkih, duhovnih i intelektualnih elita ova dva naroda. Pozivajući se na naše slavenske korijene, trebamo dati prisegu da ćemo živjeti u miru, uz međusobno pomaganje i priznavanje, zajedničko sjećanje na žrtve i genocid u Drugom svjetskom ratu, kao i u ratu od 1992. do 1995. godine. E, to bi onda bilo pomirenje. Dok se to ne desi i ne potpišemo takav jedan akt, sve ovo neće držati vodu. Sve ti je džaba ako sa susjedom nisi dobar – kazao nam je reis Kavazović.
Ali, nažalost, dodao je reis Kavazović, “ni Srbi ni Bošnjaci za to nemaju potencijal”. 
– Političke elite bez vizije. U duhovnim elitama vlada duh inkvizitora, a intelektualne elite proizvode prošlost, to je naše trenutno stanje – dodao reis.
Zlo oćutjeli
Kavazović je autoru ovih redaka uoči 20. godišnjice genocida kazao da je “Srebrenica postala duhovna kategorija”. 
– Ona je simbol otpora zlu koje se zametnulo u dušama ljudi preko rijeke. Bog hoće da bol pobijedi zlo. Duhovna snaga ljudi iz Srebrenice nadvladat će to zlo. Osveta to ne može. Zlo se ne može poraziti njegovim oružjem, mržnjom. Toga smo svjesni od onog dana kada smo zlo oćutjeli. Ljubav je tamjan za mržnju, čiji se smrad raširio – zaključio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Dok i među vjerskim, ali i ponajprije političkim liderima, ne bude ljudi poput reisa Kavazovića, časnog fra Petra Matanovića i crnogorskog mitropolita Mihaila, poglavara Crnogorske pravoslavne crkve, na ovim prostorima ni lokum neće biti rahat. 
Srebrenica je znak, biljeg i zavjet naš

– Vjerujem u Božiju providnost, u Njegov izbor naših sinova i kćeri koji će rastjerati tamu. Kako bude jačalo naše svjetlo vjere, tako će nestajati mraka i ništavila, a bezdan koji se pred nama raspukao će nestati. Istina rastjeruje tminu. Stoga nam valja osvijetliti stazu i onima s druge strane rijeke. Sada je to naša sudbina, to je postalo dio nas. Ogromna je duhovna snaga koju isijavaju žene i muškarci Srebrenice, žrtve genocida. To su posebni ljudi, obilježeni duhovnim biljegom. Srebrenica je znak, biljeg i zavjet naš – riječi su reisa Kavazovića.

POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO