SARAJEVO – U poslednja 24 sata u Kantonu Sarajevo prijavljena su četiri smrtna slučaja i 212 novozaraženih korona virusom, što je manje u odnosu na prethodni dan.
Testirana su 703 uzorka.
Prema podaciam Kriznog štaba broj oporavljenih je 327.
Ukupan broj preminulih je 255, hospitalizovano 314 osoba, od kojh je na respiratorima sedam pacijenata.
U KS do danas je registrovano ukupno 19.795 zaraženih, od toga 15.624 ih je oporavljeno.
NOVI PAZAR – Prema podacima koji su na današnji dan Štabu za vanredne situacije dostavili Regionalni COVID centar Novi Pazar, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje Novi Pazar, pet pacijenata je primljeno na lečenje, dok je jedan otpušten.
Na raspiratorima se nalazi šest pacijenata, a na high-flow ventilaciji je pet.
Ukupan broj pregleda u Covid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar je 86, od čega je 41 prvih i 45 kontrolnih pregleda.
U Domu zdravlja urađeno je 56 laboratorijskih analiza, 54 RTG pluća i 46 brzih testova iz krvi, od čega je 9 pozitivnih.
Urađena su i 33 PCR testa.
Broj hospitalizovanih pacijenata na Infektivnom odeljenju je 39, na Grudnom odeljenju 60 a u Privremenoj bolnici Novopazarska banja 22 pacijenta.
STARIJI osnovci od petog do osmog razreda i srednjoškolci, od danas će nastavu pratiti onlajn, dok mlađi osnovci, od prvog do četvrtog razreda, nastavljaju da idu u školu.
Odlukom Vlade Srbije, na preporuku Kriznog štaba, nastava na daljinu za starije osnovce i srednjoškolce će se primenjivati do početka zimskog raspusta 21. decembra.
Ministarstvo prosvete otklonilo je dileme kako će se učenici ocenjivati u dopisu koje je uputilo svim školama, i u kome navodi da će i ocenjivanje biti na daljinu.
“Posebnu pažnju treba posvetiti napredovanju učenika u skladu sa principima formativnog ocenjivanja, o čemu su škole dobile uputstva u prethodnom periodu, a koje je potrebno primenjivati i u ovim okolnostima”, navodi se u dopisu direktorima škola.
Navode da nastavnici treba da insistiraju na bitnim sadržajima, tj. na sadržajima koji su ključni za ostvarivanje ishoda obaveznog predmeta, izbornog programa i slobodne nastavne aktivnosti.
“Ocene koje su učenici dobili u toku neposrednog obrazovno-vaspitnog rada od početka ove školske godine i podaci o napredovanju učenika i ocene koje će učenici dobiti u periodu do završetka prvog polugodišta omogućiće izvođenje zaključne ocene”, navode iz ministarstva prosvete.
Nastavnik ima autonomiju da planira ocenjivanje i da odlučuje da li se pismeni zadaci, planirani u narednom periodu, mogu realizovati putem nastave na daljinu.
Ukoliko to nije moguće pismene zadatke mogu realizovati i u drugom polugodištu, ali da se vodi računa o ravnomernom rasporedu u odnosu na druge pismene i kontrolne zadatke.
Ukoliko je učenik nezadovoljan predlogom zaključne ocene na kraju polugodišta može se za njega organizovati odgovaranje u školi uz poštovanje svih epidemioloških mera.
Učenik koji nema potreban broj ocena za utvrđivanje zaključne ocene iz opravdanih razloga (bolest, izolacija), može ostati neocenjen.
Tim učenicima, navode u ministarstva, potrebno je posebno planirati dodatnu podršku u drugom polugodištu.
Za danas u 12 časova zakana je sednica Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa, zbog sve alarmantnije epidemiološke situacije u našoj zemlji te će se ponovo raspravljati da li i kakve nove mere su nam potrebne.
Da je i te kako vreme za novo razmatranje epidemioloških mera, prethodnih dana je to moglo da se čuje i od strane struke, ali i premijerke i predsednika Srbije.
– Početkom nedelje ću imati još jednu sednicu Kriznog štaba i videćemo šta još možemo da uradimo. Naši ljudi će da se vraćaju (u Srbiju), pratićemo epidemiološku situaciju u svim zemljama i uvodićemo mere ako to bude poterbno. Pratimo svaki dan i razmišljamo o dodatnim novim merama – istakla je najpre premijerka Srbije Ana Brnabić.
Uvođenje težih mera spomenuo je i predsednik Aleksandar Vučić, koji je, kada je reč o epidemiološkim merama u cilju očuvanja zdravstvenog sistema, rekao da će država da uradi ono što mora.
– Ako budemo morali da uvodimo teže mere, uvodićemo ih – istakao je predsednik.
Ali, koje bi to nove mere mogle da budu donete? Epidemiolozi su prethodnih dana dali nagoveštaj o čemu sve moglo da se raspravlja danas.
Nadzor na granici
Nove mere o kojima bi svakako trebalo da se razmatra odnosi se na dolazak naših građana iz inostranstva povodom predstojećih praznika.
Sezona je godine koja je karakteristična za putovanja, kako za dolazak naših ljudi koji žive i radu u inostranstvu, tako i za odlazak naših građana zimovanje. Upravo zbog toga dve nove mere su sve izvesnije, a odnose se na pojačanu kontrolu na graničnim prelazima, kao i na moguće testiranje putnika.
O tome je govorio i prof. dr Branislav Tiodorović, epidemiolog i član Kriznog štaba.
– Trebalo bi uvesti mere, a to je obavezan negativan PCR test, odnosno antigen Igg pozitivan što znači da je neko preležao koronu i da ima imunitet. To se uveliko radi u Evropi i trebalo bi i mi da uvedemo. Takva je situacija, nema nam druge, da će tokom svih ovih praznika biti svega, ljudi hoće i dalje da putuju, moguće je i da će naši ljudi doći za praznike. Što se tiče stranaca tu moramo da pojačamo mere, to sigurno, s tim što ja bih to uveo i za naše ljude koji rade u inostranstvu, a koji će dolaziti u Srbiju – kazao je epidemiolog za “Blic”.
Testiranje pre ulaska u zemlju?
Sa njim se u razgovoru za “Blic” složio i epidemiolog Predrag Kon koji je rekao da se do sada o tim merama nije razgovaralo, ali da bi svakako trebalo razraditi sistem u narednom periodu.
– Ako niste zaboravili, mi smo imali sistem nadzora početkom septmbra za dolaske naših ljudi iz zemalja pogođenih kovidom. Tako nešto će sigurno biti u opticaju. Druga opcija koja bi se mogla razmatrati je da se naši ljudi testiraju pri ulasku u zemlju. Ipak, ta opcija mora dobro da se razmotri. Ne može se mera doneti tek tako. Moramo sve da isplaniramo, naročito ako nam odjednom dođe 100.000 ljudi – kazao je Kon.
Podsetimo, mera zdravstvenog nadzora za putnike koji ulaze u zemlju je i dalje na snazi, te svi moraju da se registruju na ulazu u zemlju, odakle se upućuju ka kovid ambulantama i prati se njihovo zdravstveno stanje 14 dana, koliko je i propisano.
Sve se zatvara u 17h “na čekanju”
Nedavno je Vlada Srbije usvojila nove mere koje su stupile na snagu u utorak 24. novembra, međutim medicinski deo Kriznog štaba se zalagao i za još rigoroznije mere koje su sada “na čekanju”.
– Medicinski deo Kriznog štaba predložio je 20. novembra drastičnije mere, a to je da se skrati radno vreme do 17.00 sati svih objekata koji obavljaju uslužne delatnosti, frizeri, kozmetičari… Osim prehrambenih prodavnica – rekao je nedavno dr Predrag Kon.
Taj predlog je, kako je dodao, “na čekanju”, te nije nemoguće da će se danas ta tema ponovo naći na stolu, jer je to nešto za šta se zalaže medinski deo Kriznog štaba.
Moguće i potpuno zatvaranje
Ni do mere policijskog časa i potpunog zatvaranja, koje se građani najviše pribojavaju, prema nedavnoj izjavi ministra zdravlja Zlatibora Lončara “nije mnogo ostalo”.
Lončar je rekao da su i druge države donosile jače mere, ali da one nisu dale rezultate.
– Jedina možda mera koja može da vam donese neki rezultat jeste da zatvorite sve – istakao je nedavno ministar za RTS.
Na pitanje koliko je vremena ostalo do putpunog zatvaranja, Lončar je rekao “ne mnogo” jer je “očigledno da se nove mere slabo poštuju”.
Međutim, to je poslednja opcija, jer, kako smo već pisali, pojedine privredne grane u Srbiji već se nalaze duboko u krizi, a novo “zaključavanje” dodatno bi udarilo i na ostale delatnosti.
Posledice bi na kraju lanca indirektno trpela cela privreda, a negativne efekte bi osećali i građani, i to po više “frontova”. Ovo ne spore ni ekonomisti, ni sindikalci, a lošu sliku i prognoze u slučaju “lockdowna” argumentuje i statistika.
Ne treba zaboraviti da je, kako su to više puta isticali naši epidemiolozi, zamena za meru zaključjavanje jedna krajnje prosta mera – nošenje maske. Naravno, ne treba zaboraviti i distancu i pranje ruku.
BEOGRAD – Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković izjavio je danas da očekuje da će u Srbiji ove nedelje biti dostignut pik epidemije i da će nakon toga broj novoregistrovanih slučajeva kovida početi da opada.
“Vojvodina je kompletno u vanrednoj situaciji, nadam se da nećemo imati dalji rast zaraženih iako smo imali neodgovorno ponašanje tokom tzv.”crnog petka” i kupovine”, rekao je za RTS Gojković.
On je ukazao da mora da prođe 7 do 10 dana od uvođenja mera da bi one pokazale efekat i istakao da je zato bitno da se ponašamo odgovorno, izbegavamo kontakte, nosimo maske.
“Na taj način ćemo pomoći sebi i drugima, ali i državi kako bismo se što pre vratili u normalu”, rekao je Gojković.
Osnivač i lider SDPS-a Rasim Ljajić obišao je Peštersku visoravan, i tom prilikom se uverio u kvalitet izvedenih radova na putnim pravcima na Pešteri koji za žitelje tok dijela zemlje znače život i ostanak u rodnom mjestu.
Ljajić je obišao putne pravce Rasno-Karajuća bunari-Ugao, Raždaginje-Buđevo, produžetak radova u selu Doliće i asfaltiranje do hotela Bajramovića.
Svi radovi na ovim putnim pravcima su u potpunosti završeni a Ljajić je podsjetio da je asfaltiranje puteva na Pešterskoj visoravni dogovoreno prilikom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tom kraju.
“Ono što je tom prilikom obećano sada je i ispunjeno. Nakon završenih radova na putnim pravcima i pristupnim putevima otvara se potpuno nova perspektiva za Peštersku visoravan” – rekao je Ljajić.
ISTANBUL – Turska je u poslednja 24 časa zabeležila 185 smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19, što je rekordni broj sedmi dan zaredom, pokazali su podaci Ministarstva zdravlja.
Broj novih slučajeva korona virusa, uključujući i asimptomatske, iznosi 29.281, što je blagi pad u odnosu na juče, prenosi Rojters.
Turska je četiri meseca prijavljivala samo simptomatske slučajeve, ali od srede prijavljuje sve slučajeve.
Ukupan broj smrtnih slučajeva od početka pandemije u martu iznosi 13.558, dok je ukupan broj zabeleženih slučajeva 607.628.
RIM – Italija je danas zabeležila 541 smrtni slučaj, u odnosu na 686 u subotu, a registrovano je 20.648 novih pacijenata koji su oboleli od Kovid-19, saopštilo je ministarstvo zdravlja.
U subotu je obolelo 26.323 ljudi, što je takođe pad za nešto manje od 6.000 obolelih u odnosu na dan ranije, preneo je Rojters.
Italija je bila prva zapadnoevropska zemlja koja je žestoko pogođena korona virusom i dosad je, prema podacima ministarstva zdravlja, preminulo 54.904 ljudi od februara, odnosno, početka izbijanja pandemije.
Italija je i druga po smrtnosti u Evropi, iza Velike Britanije, u kojoj je preminulo nešto više od 58.000 ljudi, a dosad je na Apeninima registrovano 1,585 miliona slučajeva infekcije koronom.
Još je u februaru, dok se pandemija korona virusa brzo širila, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila na „infodemiju“, poplavu dezinformacija i lažnih vesti na društvenim mrežama o novoj smrtonosnoj bolesti.
Sada kada nade zavise od vakcine, SZO i stručnjaci upozoravaju da bi ta ista pojava mogla ugroziti sprovođenje programa vakcinacije koji bi trebalo da zaustavi patnje, prenosi francuska novinska agencija AFP.
„Korona virusna bolest prva je pandemija u istoriji u kojoj se tehnologija i društveni mediji koriste rašireno da bi ljudi bili sigurni, informisani, produktivni i povezani“, ističe SZO, a prenosi HRT.
Takođe napominju da tehnologija na koju se oslanjamo da bismo bili povezani i informisani omogućava i potencira infodemiju koja nastavlja potkopavati globalni odgovor i ugrožava mere kontrole pandemije.
Više od 1,45 miliona ljudi umrlo je od početka pandemije u Kini krajem prošle godine i tri proizvođača vakcina na Zapadu već su podnela zahteve za odobrenje vakcine.
Osim s problemima organizacije tako masovnog vakcinisanja vlade se moraju nositi i sa sumnjama prema vakcini razvijenoj tolikom brzinom u trenutku kad su društveni mediji istovremeno oruđe informacija i dezinformacija o virusu.
SZO je definisala infodemiju kao prekomernu količinu informacija kako na internetu tako i u drugim medijima a koja uključuje „namerne pokušaje širenja netačnih informacija“.
Prošlog meseca je istraživanje koje je sprovelo američko sveučilište Cornell pokazalo da je američki predsednik Donald Tramp najveći svetski pokretač dezinformacija o bolesti Covid-19 tokomm pandemije.
Tramp je u aprilu razglasio o mogućnosti unošenja dezinfekcijskih sredstava u telo za lečenje bolesti i reklamirao nedokazane metode lečenja, prenosi HRT.
Od januara agencija AFP je objavila više od 2.000 članaka u kojima su analizirane i odbačene netačne tvrdnje o novom korona virusu.
SZO upozorava da se bez poverenja i tačnih informacija vakcinacija neće ostvariti svoje ciljeve, a virus će nastaviti da bukti.
„Razmere bez presedana“
Tri proizvođača vakcina Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca/Oxford predvode u razvoju vakcine i neke vlade planiraju da počnu da ove godine vakcinišu najranjivije grupe.
Međutim, kako navode, s društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, YouTubea i WhatsAppa koji šire netačne činjenice i lažne vesti „dezinformisanje je dosegnulo razmere bez presedana“, kaže Sylvain Delouvee, naučnik sa katedre za socijalnu psihologiju sveučilišta Rennes-2.
Rory Smith s internetske stranice First Draft koja se bori protiv dezinformacija, suglasan je.
– U smislu informacija koronakriza nije samo istaknula razmere dezinformacija širom sveta, nego i šire – negativan je uticaj koji dezinformacije imaju na vakcine, institucije i naučna otkrića, ističe on.
Rachel O’Brien, šefica odeljenja SZO za vakcine kaže da svetsku organizaciju brine da bi lažne informacije koje šire tzv. „antivakseri“ mogle pokolebati ljude u pogledu vakcinisanja protiv korona virusa.
– Vrlo smo zabrinuti zbog toga, kao i zbog toga da ljudi ne dobiju svoje informacije iz verodostojnih izvora, da budu svesni da postoji mnogo netačnih informacija, bilo namerno netačnih, bilo nenamerno netačnih, kaže ona za AFP.
Oklevanje sa vakcinisanjem
Steven Wilson, profesor sa sveučilišta Brandeis i koautor studije „Društveni mediji i oklievanje s vakcinisanjem“ objavljene prošlog meseca u časopisu British Medical Journal vidi vezu između kampanje dezinformisanja na internetu i pada broja vakcinisanih.
– Moj strah u pogledu utiecaja dezinformacija na društvenim mrežama u kontekstu bolesti Covid -19 je da će se povećati broj onih koji oklevaju da se vakcinišu, čak i kad njihovi strahovi nemaju naučnog osnova, kaže on.
– Svaka je vakcina toliko korisna koliko je naša sposobnost da obuhvatimo stanovništvo, dodaje.
Među bizarnijim tvrdnjama teoretičara zavere primera radi je da je novi korona virus prevara ili deo plana elite koji su osmislili ljudi poput milijardera Billa Gatesa da bi kontrolisali čovečanstvo, piše AFP, a prenosi HRT.
A programi vakcinisannja, tvrde ti ljudi, su pokriće za usađivanje mikroskopskih čipova kako bi se pratili ljudi.
Takve tvrdnje mogu pronaći plodno tlo u vrieme kad ankete pokazuju da su ljudi u nekim državama poput Švedske ili Francuske već sumnjičavi prema vakcinama zbog toga što su one razvijene u rekordnom vremenu i bez višegodišnjih studija o korisnosti i mogućim nuspojavama.
Rastuće nepoverenje
Prošlog meseca anketa Ipsosa pokazala je da će se samo 54 odsto Francuza vakcinisati protiv korona virusa što je deset odsto manje nego u SAD-u, 22 odsto manje nego u Kanadi i 33 posto manje nego u Indiji.
U 15 zemalja 73 posto ljudi kazalo je sada da je spremno da se vakciniše protiv bolesti Covid-19, četiri posto manje nego prema prethodnoj anketi.
Ali, ne radi se samo o vakcinama – sve više ljudi ne veruje institucijama, kažu stručnjaci.
„Zajednička je misao“ među teoretičarima zavera da nas „naše elite lažu“, kaže Delouvee.
Dezinformacije se temelje na rastućem nepoverenju prema institucionalnim autoritetima.
Sutra u 12 sati biće održana sednica Kriznog štaba na koj će se raspravljati o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji i mogućim novim merama.
Kako se navodi, glavna tema sastanka mogla bi da bude i povratak naših građana iz inostranstva za predstojeće praznike.
Pored toga, na sastanku kriznog štaba razgovaraće se o tome da li će o tome na koji način će se kontrolisati naši građani koji se vraćaju u Srbiju iz inostranstva, kao i to da li će morati da imaju obavezan PCR test ili natigenski test, ili je dovoljno da budu pod nadzorom.