Srbija se od danas više ne nalazi na crvenoj listi visokorizičnih zemalja, već je pomerena na žutu listu, sa preko 40 zaraženih na 100.000 stanovnika.

To znači da je karantin i dalje obavezan za putnike iz Srbije, ali uz brojne izuzetke, piše STA.

Hrvatska se i dalje nalazi na crvenoj listi i karantin je i dalje obavezan za većinu putnika iz ove zemlje.

Promena na zelenoj lišti od 19 zemalja koje se smatraju manje rizičnim nema, a većina ovih zemalja je u Evropi.

Vlada je ovu odluku donela nakon procene epidemiološke situacije u zemljama Evropske unije, Šengena, zemalja na Balkanu i regija u Italiji.

Učinjena je i ponovna procena procedura u vezi sa COVID-19 na granici i na kontrolnim punktovima unutar zemlje, nakon čega je odlučeno da će aktuelni režim ostati na snazi.

Izvor: b92, Tanjug

Foto: sloveniatimes.com

Besplatni udžbenički kompleti za prvake u nastavi na bosanskom jeziku stigli su danas u Glavni ured Bošnjačkog nacionalnog vijeća.​

​Predsjednica BNV Jasmina Curić kazala je da je danas realizovan još jedan uspjšan projekat Bošnjačkog nacionalnog vijeća u saradnji sa Republikom Turskom.

„Radi se o udžbenicima za učenike prvog razreda u nastavi na bosanskom jeziku. Republika Turska je donirala 1670 kompleta za đake prvake. Onako kako smo to obećali, đaci će, već prvog dana škole, imati na svojim klupama komplete udžbenika za prvi razred osnovne škole. Ovom prilikom se zahvaljujem predsjedniku Republike Turske, Redžepu Tajipu Erdoganu, zahvaljujem se narodu Turske i razvojnoj agenciji TIKA. Nastavit ćemo sa projektima, a sve u sklopu programa unapređenja nastave na bosanskom jeziku, prije svega unapređenja kvaliteta nastave i uslova u kojima se izvodi ta nastava. U planu je da u sljedećem periodu, našim programima, obuhvatimo i nabavku tehničke opreme za sve nastavnike, a prije svega za sve učitelje koji su u nastavi na bosanskom jeziku. Radimo i na nabavci lektira za nastavu na bosanskom i to radimo u saradnji sa ustanovama iz Bosne i Hercegovine. U našem planu je da sve škole u Sandžaku budu obezbijeđene dezinfekcionim sredstvima i zaštitnim maskama obzirom da su direktori iznijeli zabrinutost da škole početak školske godine dočekuju nespremno. Bošnjačko nacionalno vijeće je u saradnji sa Vijećem Republike Turske za ekonomsku saradnju sa Srbijom te sa predsjednikom Bajramom Akgulom dogovorilo donaciju koja će ovih dana stići svim školama u Sandžaku a sastoji se od dezinfekcionih sredstava i maski koje će prvih dana škole dobro doći đacima“. – rekla je Curić.

​Udžbenički kompleti za prvi razred osnovne škole će tokom sljedeće sedmice biti podijeljeni školama u Sandžaku u kojima se nastavi izvodi na bosanskom jeziku.

​Projekat je dio dugogodišnjeg programa Bošnjačkog nacionalnog vijeća usmjerenog na poboljšanje i promovisanje nastave na maternjem jeziku Bošnjaka.

Izvor: BNV

U povodu 830. godišnjice Povelje bana Kulina, koja je obilježena 2019. godine, a tragom Povelje o bosanskom jeziku iz 2002. godine, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ donijela je Odluku o proglašenju Dana bosanske pismenosti, koji se obilježava 29. augusta, na dan kad je 1189. godine napisana Povelja bana Kulina. Opširnije u emisiji Pogled Galiba Gicića, večeras u 21h.

Povelja o bosanskom jeziku

1. Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.
2. Korišćenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.
3. Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema – a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice – smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim.
4. Manipuliranja nazivom bosanski jezik u političke svrhe – kojih je u pojedinim razdobljima prošlosti Bosne bilo, uporedo s manipulacijama imenom bošnjačkog naroda – kao ni upotreba ove sintagme u regionalnom značenju, ne dovode u pitanje vjerodostojnost korišćenja ovog naziva kod Bošnjaka u narodnosnom smislu.
5. Istrajavajući na upotrebi historijskog imena za svoj jezik, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i šire ne ugrožavaju ničija prava niti prisvajaju nešto što im ne pripada. U tom smislu, korišćenje naziva bosanski jezik ne uključuje nikakvu težnju ka unifikaciji i unitarizaciji na prostoru Bosne i Hercegovine.
6. Pokušaji da se Bošnjacima, umjesto historijski potvrđenog te u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bošnjačka  nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preživjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bošnjačke nacionalne samosvojnosti.
7. Ističući legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bošnjaci podržavaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i šire, a smatraju dobrodošlim lingvistička istraživanja i zalaganja u kulturi koja će omogućiti naše bolje upoznavanje i međusobno uvažavanje.

Potpisnici Povelje pozivaju političke predstavnike, vjerske prvake, kulturne djelatnike i sve sudionike javne riječi, a naročito prosvjetne radnike na svim razinama obrazovanja da podrže te u praksi zastupaju i provode načela iznesena u ovom dokumentu.

Sarajevo, 21. 3. 2002.