Britanski prestolonasljednik princ Charles, premijer Velike Britanije Boris Johnson i američka glumica Angelina Jolie predvode u Velikoj Britaniji Nacionalni dan sjećanje na Srebrenicu povodom obilježavanja 25. godišnjice srebreničkog genocida.

Obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici u Velikoj Britaniji će se obilježiti u subotu, 11 jula, u 19 sati ceremonijom obilježavanja Dana nacionalnog sjećanja na Srebrenicu putem interneta, a omogućit će ljudima širom Velike Britanije i svijeta da se okupe kako bi obilježili ovu važnu godišnjicu.

Dobrotvorna organizacija Sjećanje na Srebrenicu (Remembering Srebrenica) , koju finansira Vlada Velike Britanije, koja organizira Dan sjećanja na Srebrenicu u Velikoj Britaniji, potvrdila je da među govornicima su princ Charles, premijer Boris Johnson, Angelina Jolie, predsjednik Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović, poslanik Sir Kier Starmer, lider Laburističke stranke, Reisu-l-ulema Bosne i Hercegovine, Husein ef. Kavazović, glavni rabin Ephraim Mirvis, kardinal Vincent Nichols, nadbiskup Westminstera, bivši britanski premijer David Cameron, nekadašnji američki predsjednik Bill Clinton, Lord William Hague i nekadašnja državna sekretarica SAD-a Madeline Albright.

Nacionalna komemoracija koja se održava u Velikoj Britaniji u subotu, 11. jula, kulminacija je sedmice u kojoj je održalo više od 1.000 memorijalnih aktivnosti koje su širom zemlje organizirane u čast više od 8.000 staraca, djece, žena i muškaraca ubijenih u samo nekoliko dana u Srebrenici u julu 1995.

Sjećanje na žrtve

Lokalna vijeća, društveni centri, policijske stanice, vjerska mjesta i škole organizirale su razne događaje i aktivnosti kako bi se sjećali onih  koji su brutalno ubijeni u genocidu koji je UN nazvao “najgorim zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata”, navodi se u saopćenju.

Princ od Velsa, čija je službena posjeta Srebrenici u martu odgođena zbog COVID-19, je rekao:  “Stravični događaji iz jula 1995., koji su međunarodni sudovi potvrdili kao genocid, strašna su mrlja na našoj kolektivnoj savjesti. Pamtivši bol iz prošlosti i naučivši njegove lekcije, zajedno možemo riješiti da se to više nikada ne ponovi. Zbog toga je rad organizacija poput britanskog ‘Sjećanja na Srebrenicu’ tako važan; i zašto nakon 25 godina počinjenih stravični zločina, trebamo biti odlučni u solidarnosti s onima koji su toliko izgubili”.

Velika Britanija održava najveći broj komemoracija srebreničkog genocid na svijetu, a godišnje organizira više od 1.000 lokalnih memorijalnih aktivnosti i educira 100.000 mladih učenika putem lekcija o Srebrenice.

Britanski premijer Boris Johnson je rekao: “Postoje oni koji bi radije zaboravili ili negirali ogromnost onoga što se dogodilo. Ne smijemo dopustiti da se to dogodi. Dugujemo žrtvama i budućim generacijama da se sjete Srebrenice i osiguraju da se ona više ne ponovi “.

Predsjedavajući Sjećanja na Srebrenicu u Velikoj Britaniji Dr. Waqar Azmi OBE je rekao: “Ponosni smo što naša država obilježava Dan sjećanja na Srebrenicu uz podršku na najvišim nivoima od princa Charlesa i premijera Borisa Johnsona okupljajući našu naciju u činovima sjećanja.”

“Ovi činovi sjećanja spajaju obične Britance da se sjete prošlosti i podstiču da pomognu u izgradnji jačih, uključivijih zajednica oslobođenih predrasuda i netolerancije nadahnuće sljedeću generaciju kako bi se osiguralo da mržnja ne prevlada.”

Nacionalni Dan sjećanja na Srebrenicu u Velikoj Britaniji povodom 25. godišnjice srebreničkog genocida bit će emitiran uživo na Facebooku Sjećanje na Srebrenicu; na Twitteru @srebrenicaUK  i na YouTube kanalu Sjećanje na Srebrenica u 19:00 sati (britansko vrijeme) u subotu, 11. jula.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”, u obraćanju na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice poručila je da je zakon o zabrani negiranja genocida prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet.

“Želim prvo da uputim poruku zločincima: ‘Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti”, poručila je Subašić, prenosi Anadolija.

Negatorima genocida je poručila da neće uspjeti.

“Nećete nas umoriti i zaplašiti. Generacije naše djece će nastaviti našu borbu, generacije koje kao i mi majke nisu odgajane na mržnji”, naglasila je Subašić.

Pozvala je Vijeće za implementaciju mira (PIC) i Ured visokog predstavnika (OHR) da nametnu zakon o zabrani negiranja genocida i holokausta.

“Zakon o zabrani negiranja genocida je prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet. Nametnite zakon i zaštitite vrijednosti koje ste uspostavili u BiH. Zar ćete dozvoliti da nam Rusija uloži veto na zakon i u BiH, nakon što je uložila veto i u Vijeću sigurnosti UN-a”, kazala je Subašić.

Političarima u BiH je poručila da grade mir i poštovanje.

“Budite primjer, mi žrtve ćemo vas podržavati. Bez istine nema mira. Pomozite sebi i svom narodu da krenemo naprijed. Pozivam Srbiju da izruči sve zločince Bosni i Hercegovini, da im se sudi. Aleksandar Vučić je najodgovorniji što je Srbija utočište za zločince”, naglasila je Subašić.

Domaćem pravosuđu je poručila da nastave tamo gdje je stao sud za ratne zločince iz Haga.

“Nemojte iskrivljivati i kriti istinu. Zločinci moraju odgovarati, nemojte praviti nacionalni balans u BiH. Slijedite rad suda u Hagu”, kazala je Subašić.

Međunarodnoj zajednici je poručila da mora još uvijek pomagati i zaštiti žrtve.

“Pomozite da zločinci i njihovi nalogodavci ne pobijede. Ako pobijede onda nema ni Balkana i Evrope ni vas. Mi smo vam zahvalni na onome što ste uradili, ali to još uvijek nije dovoljno”, istakla je Subašić.

Evropi i svijetu je poručila da donesu zakon o zabrani negiranja genocida jer će time poraziti negatore, a zaštititi naslijeđe koje su ostavili: Dejton, NATO, Sud u Hagu i sve ono što smeta neprijateljima BiH.

Izvor: aljazeera.net

Distanca među zaposlenima, dodatne smene, stroga higijena, uputstva o preventivnim merama, ali i posebna pravila u slučaju pojave pozitivnih slučajeva u kompaniji, samo su neke od mera koja od danas počinju da važe i za zaposlene i za poslodavce.

Pravilnik koji stupa na snagu danas daje poslodavcima rok od 30 dana da donesu plan primene mera za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti. Taj plan je “sastavni deo akta o proceni rizika koji se donosi saglasno zakonu i propisima iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu”.

U samom Pravilniku nisu propisane kaznene mere, ali se one nalaze u Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu. U njemu je propisana kazna od 800.000 do 1.000.000 dinara, ako “ne izmeni akt o proceni rizika u slučaju pojave svake nove opasnosti i promene nivoa rizika u procesu rada”. Kazna za zaposlene koji ne budu poštovali propisane mere kreće se od 10.000 do 20.000 dinara.

Pravilnik sadrži dva dela odredbi – jedan za poslodavce i jedan za zaposlenih. Poslodavac pritom ima ulogu i da kontroliše njihovo sprovođenje.

Obaveze poslodavca

1) pre početka rada da obezbedi pisane instrukcije i uputstva o merama i postupcima za sprečavanje pojave epidemije zarazne bolesti, koji sadrže informaciju o simptomima zarazne bolesti;

2) u skladu sa mogućnostima, ukoliko nije organizovan rad u smenama, izvrši preraspodelu radnog vremena uvođenjem druge ili treće smene sa manjim brojem zaposlenih;

3) sprovodi pojačanu higijenu i dezinfekciju radnih i pomoćnih prostorija, što uključuje redovnu dezinfekciju prostorija i često provetravanje radnog prostora;

4) obezbedi zaposlenima dovoljne količine sapuna, ubrusa, tekuće vode i dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola za pranje ruku;

5) obezbedi redovno čišćenje svih površina koje se često dodiruju na radnom mestu, posebno prostorija i opreme kao što su toaleti, kvake na vratima, fiksni telefoni, računarska oprema i druga oprema za rad;

6) uredi način vođenja evidencije o dezinfekciji radnih i pomoćnih prostorija koju organizuje i sprovodi;

7) obezbedi izradu uputstava za bezbedan i zdrav rad sa izvođačima radova, dobavljačima, distributerima i spoljnim saradnicima;

8) organizuje i obezbedi redovno uklanjanje otpada i smeća (kante za smeće obložene plastičnom kesom) iz prostorija tako da se mogu isprazniti bez kontakta sa sadržajem.

Obveze poslodavca u slučaju pojave zarazne bolesti u kolektivu:

1) prostor u kome je boravio zaposleni koji je zaražen da se redovno fizički i hemijski dezinfikuje i provetrava;

2) poštuju se procedure ulaska i izlaska u prostorije poslodavca, koriste propisana sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu i druge mere zaštite tokom procesa rada;

3) precizno se definišu pravci kretanja zaposlenih kroz radne i pomoćne prostorije;

4) organizuje se stroga kontrola kretanja zaposlenih iz organizacione jedinice u kojoj je radio zaposleni koji je zaražen;

5) kontakti zaposlenih iz organizacione jedinice u kojoj je boravio zaposleni koji je zaražen sa drugim zaposlenima se svode na nužne, uz propisane mere zaštite;

6) primenjuju se sve druge mere po preporuci epidemiologa.

Obaveze zaposlenih:

1) sprovodi sve preventivne mere bezbednosti i zdravlja na radu kako bi sačuvao svoje zdravlje, kao i zdravlje drugih zaposlenih;

2) namenski koristi propisana sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu i da sa njima pažljivo rukuje da ne bi ugrozio svoju bezbednost i zdravlje kao i bezbednost i zdravlje drugih lica;

3) dodatno brine o svojoj higijeni tako što će redovno i pravilno prati ruke;

4) ličnu odeću drži odvojenu od sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i radnog odela;

5) obavezno obavesti poslodavca ukoliko posumnja na simptome zarazne bolesti kod sebe, kod drugih zaposlenih ili članova svoje porodice;

6) pre početka rada pregleda svoje radno mesto uključujući i sredstva za rad koja koristi, kao i sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu i da u slučaju uočenih nedostataka izvesti poslodavca ili drugo ovlašćeno lice;

7) pre napuštanja radnog mesta, da radno mesto i sredstva za rad ostavi u stanju da ne ugrožavaju druge zaposlene;

8) u skladu sa svojim saznanjima, odmah obavesti poslodavca o nepravilnostima, štetnostima, opasnostima ili drugoj pojavi koja bi na radnom mestu mogla da ugrozi njegovu bezbednost i zdravlje ili bezbednost i zdravlje drugih zaposlenih;

9) sarađuje sa poslodavcem i licem za bezbednost i zdravlje na radu kako bi se sprovele dodatne neophodne mere za bezbednost i zdravlje na radu.

Izvor: Blic

Foto: Tanjug/AP / Foto: KOEN VAN WEEL / EPA;

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u Potočarima je počela komemoracija srebreničkim žrtvama, potom su prisutni molitvom i minutnom tišine odali poštu ubijenima.

U Potočare, gde se danas obeležava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, od jutros pristizali članovi porodica ubijenih, zvanične delegacije iz Bosne i Hercegovine, učesnici Marša mira i ostali građani.

U Potočarima je zbog pandemije korona virusa ove godine mnogo manji broj prisutnih.

Komemoracija se održava u dve prostorije, uz video link i sa čitanjem pisanih, te puštanjem snimljenih video poruka međunarodnih i domaćih zvaničnika koji nisu mogli doći u Potočare.

Dve grupe od po 50 ljudi, koji prisustvuju komemoraciji, fizički su odvojeni u dve hale, bivše Fabrike akumulatora u Potočarima.

Na tom mestu je tokom rata bila baza Ujedinjenih nacija, danas je deo kompleksa Memorijalnog centra.

Komemoraciji prisustvuju članovi Predsedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, poglavar Islamske zajdnice u BiH Husein Kavazović i nadbiskupvrhbosanski Vinko Puljić, kao i ambasadori brojnih zemalja u BiH.

Kao i prethodnih godina komemoraciji u Potočarima neprisustvuje niko od zvaničnika iz Republike Srpske.

Na ulazu u Memorijalni centar zbog pandemije korona virusa primenjuju se sve potrebne epidemiološke mere.

U Memorijalnom centru Potočari danas će biti sahranjeno devet nividentifikovanih srebreničkih žrtava, a još se traga za oko hiljadu nestalih Srebreničana.

Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud BiH, kao i sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora i izrekli četiri doživotne kazne.

Tokom dana će se videoporukom obratiti i brojni državnici, bivši i sadašnji, zvaničnici evropskih i ostalih međunarodnih institucija.

Kako je najavljeno, na obeležavanju će se videoporukom obratiti bivši predsednik SAD Bil Klinton, američki državni sekretar Majkl Pompeo, premijer Velike Britanije Boris Džonson, francuski predsednik Emanuel Makron, predsednik Nemačle Frank-Valter Štenmajer, kao i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.

Najavljeno je da će se porukom obratiti i engleski princ Čarls, glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc, predsednik Rezidualnog mehanizma za krivične sudove za bivšu Jugoslaviju Karmel Agius, visoki predstavnik Valentin Incko, kao i mnogu drugi.

Izvor: Danas

Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR