Demonstranti su u ponedjeljak blokirali ceste u Bejrutu i drugim dijelovima Libana, u sve intenzivinijem valu demonstracija protiv vladajuće elite koji su potakli politička previranja u zemlji u vrijeme akutne ekonomske krize.
Protesti širom zemlje, koji su 17. oktobra pokrenuti vladinim prijedlogom za oporezivanje poziva na WhatsAppu, prisilili su Saada al-Haririja da podnese ostavku na mjesto premijera prošle sedmice. Formalne konsultacije oko formiranja nove vlade tek trebaju početi.
Demonstranti su blokirali glavne autoceste sjeverno i južno od Bejruta i u drugim područjima, uključujući sjeverni grad Tripoli.
“Slogan je ‘Ova revolucija ne zna za san, formiraj vladu danas’. Ljudi će nastaviti protestovati sve dok ne vide promjene. Ne možemo vjerovati ovom režimu, nijednom njegovom dijelu – rekao je Hashem Adnan, jedan od demonstranata koji su blokirali cestu.
Škole su zatvorene treću sedmicu zaredom.
Liban se bori sa najgorom ekonomskom krizom od građanskog rata 1975-90. Uz rast od oko nula posto, usporavanje priliva kapitala dovelo je do nestašice američkih dolara i pritiska na vezanu libansku funtu.
Liban je jedna od država sa najviše zaduživanja na svijetu i smatra se da treba hitne poteze koji bi smanjili budžetski deficit i vratili povjerenje u vladu.
Mir se bio postepeno vratio u zemlju prošle sedmice nakon Haririjeve ostavke, a banke su se u petak ponovo otvorile prvi put nakon dvije sedmice.
Iako nije najavljena formalna kontrola kapitala, Libanci su se susreli s novim ograničenjima za povlačenje američkih dolara i transfere u inostranstvo, javio je AP.
Hariri, koji ima podršku zapadnih i zaljevskih arapskih država, nastavlja privremeno obnašati funkciju premijera do formiranja nove vlade.
Premijer mora biti sunitski musliman pod libanskim sektaškim sistemom vladavine, a predsjednik Michel Aoun mora odrediti kandidate koji imaju najveću podršku među parlamentarnim zastupnicima.
Više hiljada Iranaca izašlo je na ulicu nedaleko od zgrade bivše Ambasade SAD u Teheranu, uzvikujući “Smrt Americi”, povodom 40 godina od upada u zgrade američke diplomatske misije u iranskoj prijestonici.
Državni mediji emitovali su snimke mase na ulicama oko zgrade bivše američke diplomatske misije koja je nazvana “špijunskom jazbinom” nakon Islamske revolucije 1979. godine.
Marševi i mitinzi održani su širom Irana.
Radikalni islamistički studenti upali su u Ambasadu neposredno nakon obaranja sa vlasti šaha kada su 52 Amerikanca bili taoci 444 dana. Dvije zemlje od tada nemaju diplomatske odnose.
Vrhovni iranski lider ajatolah Ali Hamenei obnovio je jučer zabranu razgovora sa SAD, opisujući dvije zemlje kao “neumorne neprijatelje”.
“Oni koji vjeruju da će pregovori sa neprijateljem riješiti naše probleme stoodstotno griješe”, naglasio je Hamenei.
Iranski vrhovni lider zabranio je zvaničnicima da održavaju razgovore sem u slučaju povratka SAD u okvire nuklearnog sporazuma i ukidanja sankcija.
Odnosi dvije zemlje dodatno su pogoršani prošle godine kada je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma postignutog između Teherana i svjetskih sila 2015. godine.
SAD su obnovile sankcije protiv Irana, navodeći da time želi da primoraju Teheran da se vrati pregovorima radi postizanja obimnijeg sporazuma.
Politički šef Hamasa Ismail Haniyeh izjavio je da je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas već odobrio održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Palestini.
Predsjednik Centralne izborne komisije Palestine Hanna Nasser sastao se u nedjelju u Gazi sa čelnicima Hamasa, palestinskog pokreta otpora.
Nakon sastanka, novinarima se obratio politički šef Hamasa Haniyeh koji je kazao da je delegacija Komisije saopćila da je palestinski predsjednik Abbas odobrio održavanje izbora u Palestini, javlja agencija Anadolija.
On je pojasnio da će parlamentarni i predsjednički izbori biti održani u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući i Jerusalem.
Iz Hamasa su poručili da će sarađivati sa Centralnom izbornom komisijom u procesu priprema izbora.
Čelnik Komisije Nasser je kazao da nema problema u pripremama izbora, a da se svi eventualni problemi mogu prevazići dijalogom uključenih strana.
Palestinski predsjednik Abbas je početkom prošlog mjeseca najavio da će u Palestini biti održani prvo parlamentarni, a nekoliko mjeseci kasnije i predsjednički izbori.
Posljednji izbori u Palestini održani su 2006. godine, a Ustav te zemlje predviđa njihovo održavanje svake četiri godine.
Jedna od ulica u Kragujevcu dobila je i zvanično naziv Đeneral Draža Mihailović, saopštio je Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS). Ta stranka, kako ističe, tražiće da i ostali gradovi slede primer Kragujevca.
“Kragujevačka Skupština je prihvatila inicijativu POKS i time je posle sudske rehabilitacije i moralnu rehabilitovala jednu od najznačajnijih istorijskih ličnosti Srbije. Kragujevac je tako postao prvi veći srpski grad koji je dodelio naziv jednoj ulici po đeneralu Mihailoviću”, izjavio je zamenik predsednika POKS Mirko Čikiriz.
Prihvaćeni su, kako je naveo Čikirz, i ostali predlozi POKS, pa su svoje ulice dobili i sveštenik Sava Banković, zatvorenik sa najdužim stažom u komunističkim zatvorima, najbolji đak kragujevačke gimnazije Živomir Živa Kovanović, koga su komunisti nevinog streljali sa 16 godina, uz još 13 kragujevačkih đaka.
Ulicu je, kako navode, dobio i pilot Živica Mitrović koji je u aprilskom ratu sa kragujevačkog aerodroma odleteo da brani Beograd i upisao se u knjigu junaka šestoaprilskog rata.
Turski ambasador u Srbiji Tanžu Bilgič rekao je da Turska očekuje da će i BiH uskoro započeti svoj dio posla na izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo i najavljuje nastavak saradnje u trilateralnom formatu Srbija-Turska-BiH.
Bilgič je nedavnu posjetu predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Beogradu ocijenio kao istorijsku, navodeći da Ankara sebe vidi kao značajnog partnera regiona.
Turski ambasador je rekao da njegova zemlja podržava dijalog Beograda i Prištine, kao i sporazum do koga će se doći dogovorom.
– Za očuvanje stabilnosti važno je i mirno rješenje za pitanje Kosova – istakao je Biglič za Radio Beograd.
On je ocijenio da su odnosi Turske sa Srbijom možda najbolji u istoriji i da je saradnja posebno dobra u oblastima ekonomije i trgovine.
Bilgič je podsjetio da su turske investicije u Srbiji od 2011. godine porasle 200 puta i sada iznose 200 miliona evra.
U Beogradu je tokom posjete Erdogana postavljen optimističan dugoročni cilj od pet milijardi evra razmjene, a turski ambasador vjeruje da potencijala za to ima i da bi trebalo iskoristiti dobar trenutak za razvoj odnosa Srbije i Turske.
Prema njegovim riječima, članstvo u EU je i dalje strateški cilj Turske, ali je to trenutno malo vjerovatno zbog, kako kaže, dvostrukih standarda koje primjenjuje Brisel.
Komentarišući dešavanja u Siriji, Bilgič je naveo da uspostavljanje sigurne zone na sjeveru te zemlje ka granici sa Turskom napreduje po planu.
On je naveo da je Turska vojnom operacijom protiv kurdskih snaga u tom području željela da sačuva svoju bezbjednost, zaštiti teritorijalni integritet Sirije i da oslobodi prostor za povratak sirijskih izbjeglica koje trenutno žive u Turskoj.
NOVI PAZAR – Škola za dizajn tekstila i kože bila je sve do 1993. godine u sastavu obrazovnog centra “Zenun Hasković”. Odlukom vlade Republike Srbije 1993. godine škola menja naziv u “Kožarsko-tekstilna škola”, a po odobrenju Ministarstva prosvete i sporta 2007. godine škola dobija sadašnji naziv – „Škola za dizajn tekstila i kože”.
“Kada sam 9. februara 2012. godine preuzeo dužnost direktora, škola je bila „skromno“ opremljena i ja sam se za četiri godine lično odrekao prihoda od honorara (oko 250.000,00 dinara), a sledeći moj primer, koleginice i kolege su se takođe odrekle preko 3.000.000.00 dinara honorara” – rekao nam je Meho Camović, director Škole za dizajn tekstila i kože u Novom Pazaru.
Škola je 2013. godine u okviru projekta “Jačanje stručnog obrazovanja u tekstilu, odeći i obući u Novom Pazaru, Tutinu, Raški i Sjenici” od EU PROGRES-a dobila 69.000 evra za renoviranja i adaptacije pet radionica za konfekciju.
Učestvujući u programu USAID-a “ODRŽIVOG LOKALNOG RAZVOJA” 2014-2015 škola je dobila ploter, 11 softverskih licenci C-dizajn, 11 licenci programa OPTITEKS nominalne vrednosti od 100.000 evra.
“U martu 2014. godine naša škola je među prvim u Srbji uvela i primenila Elektronski dnevnik, a u maju 2016. godine škola dobija najveću ocenu u okrugu od strane spoljnih evaluatora Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, a ja koao direktor sam ocenjen sa najvećom ocenom” – dodao je Camović.
Škola je od Vlade Švajcarske u okviru projekta E2E IPA 2017. godine dobila 58.000 švajcarskih franaka za obuku 20 lica sa Zavoda za zapošljavanje.
Turska agencija za razvoj i saradnju TIKA donirala je školi 2018. godine vez mašinu i ploter za štampanje na majicama, kao i opremu za decu sa posebnim potrebama i invaliditetom u vrednosti od 35.000 evra.
“Naša škola je u martu 2018. godine na Međunarodnom sajmu obrazovanja u Novom Sadu dobila Diplomu i Veliku zlatnu medalju. U novembru tekuće godine školu je Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog razvoja proglasilo Centar izuzetnosti. Najopremljenija smo škola u Srbiji što se tiče modne konfekcije. Opremljeniji smo od dve visoke strukovne škole i tri fakulteta. Učenici naše škole osvojili su brojne nagrade na gradskim, okružnim i republičkim takmičenjima iz oblasti tekstila i kože, geodezije i građevinarstva” – rekao je Camović.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je kako je lider organizacije Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) Abu Bakr al-Baghdadi bio američki izum.
Šef ruske diplomatije gostovao je na ruskom kanalu Rossiya 24, a tom prilikom se osvrnuo na smrt ISIL-ovog lidera Abu Bakra al-Bagdadija, koji je prošlog vikenda ubijen u američkoj vojnoj operaciji u Siriji.
– Bagdadi je bio američki izum. Naše Ministarstvo odbrane dalo je saopćenje o Bagdadiju. Želimo više informacija o tome. Naša vojska radi na pronalasku dodatnih dokaza i većinu onoga što SAD navodi (o smrti Baghdadija) još uvijek ne možemo potvrditi – rekao je Lavrov.
Osvrnuo se i na dešavanja nakon američke invazije na Irak.
– ISIL je počeo napredovati nakon ilegalne okupacije u Iraku, propasti iračke države i nakon što su Amerikanci počeli iz zatvora puštati ekstremiste. U tom smislu, Amerikanci, ako su to zaista učinili, eliminirali su nekoga čije su ranije rađanje i omogućili – naveo je Lavrov.
Američki predsjednik Donald Trump je u nedjelju, 27. oktobra, na konferenciji za novinare potvrdio da je Baghdadi ubijen.
– Uz Baghdadija je ubijen veliki broj njegovih boraca i pratilaca. Umro je nakon što je utrčao u tunel u kojem ga je čekala smrt i cijelim putem je cvilio, plakao i vrištao – kazao je Trump, prenosi Al Jazeera.
Specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Metju Palmer (Matthew Palmer) izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi nove ekonomske mogućnosti i strane investicije na Kosovu i u Srbiji …
… mogle olakšati postizanje konačnog sporazuma u dijalogu o normalizaciji odnosa.
Takođe je dodao da je Ričard Grenel (Richard Grenell), specijalni izaslanik predsednika SAD za mirovne pregovore Kosova i Srbije, u najboljoj poziciji da to i ostvari.
Podsjetimo, američki ambasador u Njemačkoj Grenel je u oktobru, samo mjesec dana po imenovanju Palmera za predstavnika američkog državnog sekretara, stupio na funkciju predsjedničkog savjetnika.
Dodao je da je cilj SAD-a da srž sporazuma bude međusobno priznanje, te je podsjetio da je proces dijaloga sam po sebi predodređen za kompromis.
„Niko ne mora da gubi u ovom procesu. Obje strane nastoje da pobjede i dobiju više nego što izgube“, rekao je Palmer u Prištini.
Izrazio je nadu da će nova Vlada Kosova hitno pristupiti izradi novog okvira za dijalog, te da podržava hitno ukidanje ili suspendovanje taksi, dok bi se ideja o uvođenju ‘potpunog reciprociteta’, na čemu inače insistiraju pobjedničke partije, mogla pregovarati sa Srbijom.
Kosovo živopisan demokratski prostor
RSE: Ovo je vaša prva poseta Kosovu nakon parlamentarnih izbora. Kako gledate na izborne rezultate?
Palmer: Sjedinjene Države se manje interesuju za sam izborni rezultat, više nas zanima izborni proces. Ukoliko njega pogledate, mislim da sa te strane možemo reći da su izbori bili izuzetno uspešni. Kosovo je možda, najživopisniji demokratski prostor na Zapadnom Balkanu. Imali ste izbore u oktobru na kojima se nije unapred znalo ko će pobediti. Partije su se takmičile u medijskom prostoru na osnovu ideja, mediji su podsticali to takmičenje. Ponašanje tokom kampanje bilo je vrlo dobro. Gledano iz te perspektive, šta izbori govore o demokratiji na Kosovu – mislim da su izbori bili “dobra vest”. Što se tiče rezultata, poruka meni i svima nama bila je da su glasači Kosova želeli da vide promenu i glasali su za nju. Verujem da su lideri koji su izbili na vrh nakon izbora shvatili tu poruku.
RSE: Vode se pregovori o budućoj vladi između vodećih partija. Kako su rekli, konačan dogovor mogao bi biti postignut do zvanične objave izbornih rezultata. Sa vaše tačke gledišta, šta bi prvo nova vlada trebalo da uradi?
Palmer: Mislim da nova vlada treba da odredi prirodu svog programa. Znam da su lideri dve vodeće partije izneli kao svoje prioritete na domaćem planu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, promovisanje transparentnosti i dobrog upravljanja. To je agenda koju Sjedinjene Države podržavaju. Istovremeno, nadamo se da će nova vlada vrlo hitno pristupiti izradi novog okvira za dijalog sa Srbijom i vratiti se pregovorima i paralelno raditi na sporazumu o punoj normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Verujemo da su te dve agende, za unutrašnju i spoljnu politiku, komplementarne i da ohrabruju jedna drugu, a da nisu kompetitivne.
RSE: A kako gledate na izbor gospodina Kurtija, kao najverovatnijeg budućeg premijera? Da li Sjedinjene Države u njemu vide partnera?
Palmer: To je zasigurno naša nada i očekivanje. Ovo će biti prvi put da Samoopredeljenje ulazi u vlast i prva funkcija za gospodina Kurtija, ukoliko se stvari budu odvijale onako kako se očekuje. Mi ćemo na njega gledati kao na premijera, ukoliko on obezbedi tu poziciju, i takođe, gledaćemo na njega kao na dobrog i snažnog partnera Sjedinjenih Država u cilju promovisanja ekonomskog prosperiteta i odgovornosti i vladavine prava na unutrašnjem planu, ali takođe i u cilju podrške dijalogu sa Srbijom koji bi vodio punoj normalizaciji odnosa. Nadamo se i očekujemo da će to takođe biti prioritet za novu vladu.
Značajno je uključiti Srpsku listu
RSE: Kurti, kao mogući novi premijer, izjavio je da ne vidi Srpsku listu kao partnera u formiranju vlade, smatrajući je produženom rukom Srbije na Kosovu. Rekao je da bi radije u vladu uključio političke predstavnike srpske zajednice koji su prihvatili kosovsku nezavisnost. Kako komentarišete to?
Palmer: Srpska lista je partija koja je bila uspostavljena od srpske zajednice da predstavlja njene interese u politici Kosova. Bilo bi od suštinskog značaja za vladu da ih uključi, da radi sa njima, i prihvati njihovu ustavnu ulogu u kosovskoj politici.
RSE: Kako gledate na ostale srpske predstavnike?
Palmer: Mislim da postoji prostor da se vlada široko angažuje sa više aktera u ovom procesu.
RSE: U proteklih nekoliko nedelja, predstavnici koalicije koja će najverovatnije oformiti vladu rekli su da nameravaju da ukinu takse od 100 odsto na robu iz Srbije, koje su bile prepreka za nastavak dijaloga, i da je zamene “politikom punog reciprociteta” koja podrazumeva da će potezi Kosova zavisiti od ponašanja Srbije. Kakvo je vaše viđenje te politike, da li bi Sjedinjene Države to podržale?
Palmer: Mi bismo svakako podržali hitno ukidanje ili suspendovanje taksi. Mi smo već neko vreme to tražili od naših kosovskih partnera i razočarani smo nespremnošću Kosova da to uradi. Što se tiče reciprociteta, to meni zvuči kao nešto o čemu bi se moglo pregovarati sa Srbijom, tako da se nadam da će vlasti Kosova pronaći put i okvir koji bi ih vratio nastavku dijaloga, da kroz taj proces formulišu izazove koji bi mogli da ograniče mogućnost da građani Kosova i Srbije slobodno trguju i posluju.
Strategija ukidanja taksi
RSE: Tokom obraćanja studentima u Prištini, rekli ste da ste se sreli sa Aljbinom Kurtijem pre dva dana u Skoplju. Da li ste od njega dobili neko obećanje ili znak? Da li ste mogli da vidite da je Kurti spreman da ukine takse i vrati se za pregovarački sto, ako postane premijer?
Palmer: Ne želim da govorim umesto gospodina Kurtija, ali ću govoriti u ime Sjedinjenih Država, te mogu da kažem da mi očekujemo da vidimo da nova vlada Kosova to usvoji kao politiku, kao strategiju i da krene napred ka pomirenju sa Srbijom.
RSE: Koga vidite kao nosioca pregovora sa Srbijom, premijera ili predsednika? Rekli ste na saslušanju u Senatu da su predsednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hašim Tači, spremni da pregovaraju o sporazumu?
Palmer: Na Kosovu je da to odluči. Kosovo mora samo da formuliše put ka povratku u proces dijaloga, da napravi suvereni izbor kako želi da bude predstavljeno, iako moraju da formiraju tim za dijalog ili glavnog pregovarača koji ima ovlašćenje od strane vlasti i sposoban je da se uključi u proces zajedno sa onim kojeg Srbija odredi za nosioca procesa sa svoje strane. I takođe, da napravi izbor o suštinskim temama dijaloga, o tome šta Kosovo želi da obezbedi tokom tog procesa.
RSE: Da li Sjedinjene Države podržavaju i Kurtijevu izjavu o neophodnim principima koje treba obezbediti pre vraćanja za pregovarački sto?
Palmer: Ponoviću da je na Kosovu da odluči kako će pristupiti pregovorima, ali meni nije jasno, kada je reč o tim principima, da li te principe treba da odredi Kosovo za sebe ili su to principi koje treba ispregovarati sa Srbijom. Ukoliko je reč o ovom drugom, onda je povratak za pregovarački sto jedini način da se otvori ta tema, da se sa Beogradom razgovara o parametrima pregovora. Ako se radi o principima koje treba da dogovore predstavnici institucija i vlasti na Kosovu, onda mi se čini da je to jedan vid odvraćanja od potrebe da se kosovska strana ponovo uključi u dijalog sa Beogradom.
Ambasador Grenel je bio jasan
RSE: Rečeno je da američka vlada ima ekonomski plan za Kosovo i Srbiju, kao i da ste u potrazi za ekonomskim šansama. Na saslušanju u Senatu prošle nedelje spomenuli ste da ćete uz potragu za poslovnim i komercijalnim podsticajima, zajedno sa političkim angažmanom, pokušati da pomognete strankama da pronađu lokalni, trajni i sprovodiv sporazum. Možete li detaljnije objasniti ove poslovne i komercijalne podsticaje?
Palmer: Naravno. Sa našeg gledišta, i mislim da je ambasador Grenel bio veoma jasan po tom pitanju, smatramo da postoje američka i evropska preduzeća koja bi bila spremna da investiraju na Kosovu i u Srbiji, a koja oklevaju da to urade zbog nedostatka sigurnosti. Politička klima je takva da onemogućuje međunarodne investicije u obe države. Dakle, ideja je – možemo li da nađemo preduzeća koja su spremna da, pod pravim okolnostima i uz napredak ka postizanju konačnog sporazuma, ulože novac i uspostave direktne strane investicije ovde na Kosovu i u Srbiji, stvarajući nova radna mesta, ekonomske mogućnosti, doprinoseći ekonomskom razvoju, a na osnovu napretka u međusobnim odnosima Srbije i Kosova. To je ideja i mislim da niko nije u boljoj poziciji od ambasadora Ričarda Grenela da to uradi.
RSE: U međuvremenu, Vučić je ponovio poziv nemačkoj kompaniji Folksvagen da otvori fabriku u Srbiji. Da li Folksvagen može da bude ekonomska šansa za Srbiju, ali i za Kosovo?
Palmer: Nisam u poziciji da predvidim koje posebne ponude, podsticaji ili investicione mogućnosti mogu da se pojave, ali sigurno je da su značajne evropske i američke kompanije potencijalni investitori u obe ove ekonomije. Investicije i sporazum istovremeno
RSE: Da li bi te investicije trebalo da se dese nakon postizanja sporazuma ili bi to išlo paralelno sa postizanjem sporazuma?
Palmer: Idealno bi bilo da to bude paralelno – sam čin formiranja ekonomskih podsticaja i ekonomskih pokretača koji bi olakšali postizanje sporazuma na političkom polju. Naravno, uz dozu hitnosti, da se brzo pronađu neka od tih preduzeća i komercijalne mogućnosti koje bismo upotrebili kao pokretače ovog političkog procesa.
RSE: Govorili ste o tome da je predsednik Vučić spreman da pregovara o sporazumu. Uzimajući u obzir da SAD žele recipročno priznanje kao krajnji rezultat, da li to znači da je Vučić spreman da prizna Kosovo i po koju cenu?
Palmer: O tome ne odlučujem ja, ovo su pregovori. Ne mogu vam reći o čemu će strane pregovarati. Ono što sigurno mogu da kažem jeste da je naš cilj, ono što bismo želeli da proizađe iz ovog procesa dijaloga, sporazum čija je osnova međusobno priznanje. To će otvoriti evropski put i Kosovu i Srbiji.
RSE: Kakav nivo fleksibilnosti očekujete od Kosova da postigne kompromis sa Srbijom?
Palmer: Na Kosovu je da odredi parametre svog angažmana. Ne mogu govoriti o brojkama, na primer nivo 7. To nije način na koji se to radi. Ali, to će zahtevati kreativnost, zahtevaće političku volju, posvećenost kompromisu. Od Kosova se ne traži samo da doprinosi ovom procesu, već treba da takođe ima koristi od ovog procesa, treba da unapređuje interese onako kako ih je definisalo. To je priroda pregovora, priroda dijaloga. Ovaj proces je sam po sebi predodređen za kompromis.
Niko ne mora da gubi
RSE: Da li će SAD prihvatiti rešenje koje bi osnažilo srpski entitet na Kosovu?
Palmer: Ne želim previše da zalazim u hipotetička rešenja i nisam siguran šta podrazumevate pod osnaživanjem srpskog entiteta. Međutim, mislim da ima prostora za kreativno razmišljanje što se pokazalo i u dosadašnjem radu na ideji o Zajednici srpskih opština, na primer. Na tome još treba raditi. Ali, postoji puno prostora za stranke da osmisle put napred koji poštuje i odražava interese Kosova i Srbije. Niko ne mora da gubi u ovom procesu. Obe strane mogu da pobede i dobiju više nego što izgube.
RSE: Govoreći o Zajednici, svesni smo da se Srbija zalaže za Zajednicu sa izvršnim ovlašćenjima, a ne na Zajednicu po odluci Ustavnog suda Kosova.
Palmer: Treba puno toga da se uradi, ali ja neću pregovarati o sporazumu apstraktno i neću pregovarati na osnovu jedne ili druge strane. Ja ću podržati proces, radiću sa strankama kako bi im pomogao da postignu sporazum koji mogu usvojiti, prisvojiti i prihvatiti kao njihov.
RSE: Da li mislite da će neuspeh EU da otvori pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom uticati na postizanje sporazuma Kosova i Srbije, budući da su evropske integracije bile značajan podstrek za dve strane da postignu sporazum?
Palmer: Svakako. Mislim da je to duboko negativna poruka za ceo region. Mislim da se šalje negativna poruka ne samo Severnoj Makedoniji i Albaniji, već stvara negativnu atmosferu i za dijalog. Neuspeh Evropskog saveta da postigne kompromis je duboko nesretan i verujem da vraća proces nazad i šalje negativne poruke na obe strane. Stranke, međutim, treba da idu dalje i pored toga. U njihovom najboljem interesu je da to urade i verujem da će Evropski savet pronaći put napred i za Severnu Makedoniju i za Albaniju i da će se ponovo posvetiti evropskoj perspektivi celog regiona.
Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern u okviru posete Novom Pazaru posetio je i prostorije Sandžačke demokratske partije gde je u srdačnom razgovoru bilo reči o trenutnoj političkoj situaciji u Sandžaku. Predstavnici SDP-a izneli su stav da je politička situacija u Novom Pazaru relaksiaranija nego ranije, da ne postoje tenzije, te da je to jedan od najvećih uspeha svega onoga što je SDP radila u proteklom periodu – stvaranje stabilne političke klime.
Iz SDP-a su istakli da se nadaju i da će naredni period predizborne kampanje proteći mirno jer su mnogo puta do sada bili svedoci podizanja političkih tenzija koje odgovaraju nekoj političkoj partiji na kratko ali štete građanima Novog Pazara.
Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern upoznao je domaćine sa namerom švedske ambasade da u aprilu naredne godine u Novom Pazaru zajedno sa Kulturnim centrom Novi Pazar realizuje veliki projekat koji bi imao za cilj promociju uloge žena u društvu. Projekat je inovativnog karaktera, sastojaće se iz više segmenata a Novi Pazar će biti prvi grad u Srbiji gde će biti implementiran.
