Muškarac se u subotu navečer namjerno zaletio vozilom udarivši u Veliku džamiju u gradu Colmaru na istoku zemlje, a incident je prošao bez žrtava, javlja RT.
Vozač je povrijeđen, hospitaliziran i podvrgnut hirurškoj intervenciji. Zadobio je, kako javljaju francuski mediji, ubodnu ranu.
Automobil je ostao zaglavljen na ulazu u džamiju gdje su oštećena vrata. U džamiji je, za vrijeme incidenta koji se dogodio nešto prije 20 sati, bilo nekoliko ljudi.
“Nema povrijeđenih”, saopćili su zvaničnici, prenosi Klix.
Muškarac se, kako je objavila tužiteljica u Colmaru Catherine Sorita-Minard, sam povrijedio hladnim oružjem.
“Ispitat će ga psihijatar čim to bude moguće”, dodala je, ističući da se na prvi pogled čini da boluje od psihičkih problema.
Svjedoci kažu da je navodno uzvikivao Allahu akbar, ali tužiteljica ističe da je to informacija koju još treba provjeriti.
Ona je dodala i da nema povrijeđenih osim napadača. Pirotehničari su pregledali vozilo, ali u njemu nije bilo eksploziva, dodala je.
Na sjevernoj Zemljinoj polulopti sutra počinje jesen, dok istovremeno za stanovnike južne polulopte nastupa proljeće. Na dan početka jeseni dan će trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut.
Na dan jesenje ravnodnevnice dan i noć nisu iste dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu, koja prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, objašnjavaju astronomi.
Dan i noć će biti iste dužine 26. septembra.
Prve dane jeseni će u našoj zemlji obilježiti hladnija jutra i topliji dani. Jutarnje temperature će se kretati od 8 do 14 stepeni, a dnevne od 15 do 22, na jugu zemlje do 24 stepena.
Iskoristili smo priliku da svako od nas iznese svoje viđenje situacije, uopšte u Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu deklaracije koja je bila u centru pažnje.
Nije to bio sastanak istomišljenika – kazao je predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, gostujući u Dnevniku 2 BN TV.
Komentarišući sastanak u Beogradu sa predsjednikom Srbije, Šarović je rekao da je najvažnije ono što je rekao srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
“Ja lično dijelim sve ono što je rekao i sa moje pozicije kao predsjednika Srpske demokratske stranke, sve je prihvatljivo, mislim da je sve bilo odmjereno”, kazao je Šarović i dodao:
“Ali, sa druge strane, imali smo prilično dug sastanak za mene vrlo koristan. Iskoristili smo priliku da svako od nas iznese svoje viđenje situacije, uopšte u Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu deklaracije koja je bila u centru pažnje. Nije to bio sastanak istomišljenika”.
Šarović je rekao da su on i Borenović (predsjednik PDP) bili na neki način opozicija i predstavljali smo stranke koje su opozicija u Republici Srpskoj.
“To je bila prilika da se čuje i naše mišljenje koje nije uvijek isto kao mišljenje pozicije. Bilo je određenih stvari oko kojih smo se složili, prije svega oko deklaracije, ali postoje mnoga pitanja o kojima drugačije razmišljamo, pa i možda oko određenih odgovora vezano za deklaraciju što se i vidjelo iz izjava poslije”, kazao je Šarović.
Na konsttaciju da se slušajući Dodika na konferenciji za medije stekao utisak da se nalazimo u nekom predratnom stanju, Šarović je odgovorio:
– Pa jeste , ja moram priznati, da sam na jedan način iznenađen tom retorikom i to je Dodik rekao u svoje ime i u ime svoje stranke, na to ima pravo ali nije to rekao u ime svih nas. Mislim da je potrebno da naglasim da naš odgovor uopšte kada je u pitanju deklaracija SDA i kada je u pitanju stanje u Bosni i Hercegovini, treba da bude odmjeren i odgovoran i na bilo koji način ne huškački ili reakcija koja može da produbi krizu u Bosni i Hercegovini – kazao je Šarović.
Mišljenja je da treba umjesto mišića pokazati više mudrosti i pameti.
“Ovo je prilika da se Republika Srpska pozicionira kao strana koja će možda da bude prepoznata kao Republika Srpska koja se zalaže za mir i stabilnost, za razvoj u Bosni i Hercegovini. To je nešto što bi trebalo od nas da se čuje, pametnije je to nego da pominjemo neku drugu retoriku. Nećemo godinama da živimo u nekoj takvoj atmosferi, to je neprihvatljivo, bar sa strane Srpske demokratske stranke”, kazao je Šarović.
Mi treba da imamo, kaže, jasan pogled na ovu deklaraciju, da kažemo da je ona za nas neprihvatljiva, da je nazadna da je suprotna Ustavu, ali da kažemo da je bilo istih deklaracija i ranije.
“Jedna je bila u aprilu HDZ-a, skoro identična kao ova SDA, pa je niko nije napadao, ali treba da imamo isti odnos prema tome. Rekao bih da su se u deklaracijama utrkivali i SDA i HDZ i SNSD. Sa tim treba prestati radi ovih naroda, građana u ovoj zemlji. Mislim da je to nešto što i po meni treba da bude ključna poruka. Jasan odnos prema određenom dokumentu ali i tonovi koji će da budu ozbiljni i odgovorni. Mislim da se to očekuje od stranka pogotovo od onih koje su parlamentarne”, kazao je Šarović.
Na pitanje kakve odluke se očekuju od Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sporne deklaracije, Šarović je rekao da nije obaviještan o tome da li će i kada da bude sjednica Narodne skupštine posvećena ovom pitanju.
“Ne učestvujem u njenoj pripremi, ali ukoliko bude sazvana, odazvaću se. To je odgovornost prema NS RS. Ako me pitate da li o Deklaraciji treba da raspravlja NS RS, reći ću vam da o tome prvo treba da se oglase parlamentarne stranke iz Republike Srpske. Možemo da sjednemo zajedno i da kažemo da je to za nas neprihvatljivo. Mislim da nije pravo rješenje da o tome raspravlja NS RS. Ako do toga dođe, mi ćemo da dođemo i da kažemo naš stav.”, rekao je Šarović.
Da li je bilo riječi o napuštanju Savjeta ministara BiH, Šarović je naveo da na današnjem sastanku nije bilo govora o napuštanju bilo čega, Savjeta ministara ili bilo kojih drugih pozicija.
“Na marginama se govorilo o tome. Ukoliko se na NS RS potegne to pitanje, ponovićemo ono što smo ranije rekli. Mislim da je u najvećem interesu Srpske da se bude u institucijama i da bi bili u velikom problemu da to prepustimo pripadnicima hrvatskog naroda. Dodiku sam rekao `znaš šta, ukoliko ti misliš da nas trojica treba da napustimo Savjet ministara, zašto to ne bi uradio i ti, i Špirić, i Radmanović. Hajde da razgovaramo na taj način, pa da vidimo da li bi to donijelo išta dobro za Republiku Srpsku”.
Odgovarajući na pitanje da li je jasnija situacija predsjedniku Srbije, s obzirom da je saslušao sve aktere u dešavanjima u BiH, kazao je da je ovaj sastanak upravo to imao za cilj.
“Da razmijenimo informacije, da se saslušaju sve političke stranke koje dolaze iz Republike Srpske. Mislim da je Vučiću sve jasno. Juše sam rekao da su informacije bile jednosmjerne i kada to kažem, mislim da su one stizale iz jedne političke opcije. Kod nas ih ima više i dobro je da se čuje glas svih i opozicije i vlasti. Nismo pravili nikakav zajednički dokument ili bilo šta, više je to poslužilo za jasniju sliku koja dolazi od stranaka iz Republike Srpske”..
Upitan kakvog je formata bio ovaj sastanak, sastanak predsjednika Vučića sa predsjednicima stranaka iz RS ili je imao državni karakter, s obzirom na to da je na presu govorio gospodin Dodik, a ne gospođa Željka Cvijanović (predsjednica Republike Srpske), a ova tema se ipak tiče Republike Srpske, Šarović je kazao da je on pozvan i prisutan kao predsjednik Srpske demokratske stranke.
“Da li je i zašto bilo određenih dilema, nije na meni da odgovaram. Što se mene tiče, Dodik je mogao da govori samo u svoje ime ili SNSD-a, a ne u ime cijele delegacije i to sam jasno rekao”, kazao je Šarović gostujući u Dnevniku 2 BN TV.
Vlasti na sjeverozapadu Poljske planiraju evakuaciju oko 42.000 ljudi nakon što je pronađena ogromna seizmička britanska bomba iz Drugog svjetskog rata.
Bomba je pronađena u blizini luke Ščećin.
Bomba tallboy teška 5,5 tona i duga šest metara pronađena je tokom radova na vodovodu koji vodi do Ščećina, prenosi B92.
Na sjednici Sabora IZ-e u Bosni i Hercegovini, 21.09.2019. godine, donijeta je odluka o potvrđivanju mandata muftije Islamske zajednice u Srbiji, prof. dr. Mevludu-ef. Dudiću.
Iako je ova odluka formalne prirode i donijeta je aklamacijom na Saboru, u kontekstu jednoglasne odluke o usaglasavanju Ustava IZ-e u Srbiji sa Ustavom IZ-e u BiH, ova odluka je historijska i garantira dalje jačanje kapaciteta Islamske zajednice u Srbiji, da radi još više i bude uspješna na polju zaštite i afirmiranja prava muslimana na prostoru Sandžaka, Srbije i šire.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je deklaracija SDA Bakira Izetbegovića poziv na definitivni raspad BiH iza koga stoje bošnjačke stranke i da će, ukoliko je pokušaju sprovesti u praksi, odgovor biti aktivacija i afirmacija prava na samoopredjeljenje RS.
Dodik je za portal Srba iz Makedonije “srbi.mk” rekao da je ova deklaracija, usvojena prošlog vikenda na Kongresu SDA, modifikovana verzija Islamske deklaracije Alije Izetbegovića prilagođena današnjih političkim uslovima.
On je ponovio da realizacijom ovog programa Bošnjaci žele da uspostave dominaciju u celoj BiH, formiraju republiku i na taj način eliminišu ustavni princip na kojem se temelji današnja BiH – dva entiteta i tri naroda.
“Nama su jasno poslali poruku da mi nismo dobrodošli u BiH ali u takvoj, njihovoj BiH ni mi nećemo da budemo”, rekao je Dodik.
Dodik, koji je i lider SNSD, poručio je da će kao odgovorna politička stranka pokušavati da sačuvaju mir i održivost postojećih međunarodnih dogovora.
“Ali, ako muslimanske stranke pokušaju da ovu deklaraciju sprovedu u praksi, naš odgovor će biti aktivacija i afirmacija prava na samoopredjeljenje Republike Srpske. Međunarodni pakt o ljudskim pravima i slobodama sastavni je dio ustava BiH i u njemu stoji da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje”, istakao je Dodik.
Govoreći o jedinstvu Srba u regionu, Dodik, koji je zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kreator nacionalnog, političkog i zajedničkog djelovanja svih relevantnih političkih snaga Srba u regionu, kaže da je mnogo energije uloženo da se uspostavi zajednička politika.
On je naveo da je iz Makedonije uključena Demokratska partija Srba u Makedoniji, te istakao saradnju koju ima sa liderom srpskog naroda u Makedoniji Ivanom Stoilkovićem i izrazio nadu da će se još intenzivnije nastaviti u narednom periodu.
“Iskreno se nadam skorašnjem povratku na vlast Demokratske partije Srba kako bi mogli da ostvarimo sve naše obećane projekte i da u realizaciji takvih projekata uključimo i Srbiju koja izuzetno pomaže našem narodu ovde u Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas će izabrati tri od četiri kandidata koji će ući u uži krug za izbor novog reisu-l-uleme.
Sekretar Sabora Faruk Hašimović je u izjavi za Fenu podsjetio da je Sabor na sjednici održanoj u Sarajevu 24. augusta u skladu s Ustavom i normativnim aktima IZ u BiH imenovao Komisiju za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.
Komisiju za provođenje izbora čine predsjednik Sabora koji je po položaju predsjednik Komisije, dva potpredsjednika Sabora, predsjednik Glavne izborne komisije IZ u BiH i predsjednik Ustavne komisije Sabora.
Po jedan najstariji sabornik iz svakog od 18 izbornih okruga IZ u BiH, uključujući domovinske zemlje (Srbija, Hrvatska i Slovenija) i dijasporu, čine Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.
Zadatak Komisije za evidentiranje kandidata je bio da na području svog izbornog okruga izvrši konsultacije sa muftijom, predsjednikom mešihata, glavnim imamima, predsjednicima izvršnih odbora, sabornicima i direktorima islamskih ustanova, te da nakon toga Komisiji za provođenje izbora dostavi evidentirane kandidate sa područja svog izbornog okruga, može biti i više kandidata.
Komisija razmatra evidentirane kandidature i utvrđuje da li dostavljena propisana dokumentacija za svakog kandidata i da li evidentirani kandidati ispunjavaju uslove za poglavara u smislu odredbi Ustava i normativnih akata IZ u BiH.
Nakon što je Komisija razmotrila evidentirane kandidature utvrdila je da četiri kandidata ispunjavaju propisane uslove – Husein ef. Kavazović, Husejin ef. Smajić, Muamer ef. Zukorlić i Salem ef. Dedović.
Kandidature su proslijeđene Saboru na utvrđivanje kandidatske liste od najmanje dva, a najviše tri kandidata.
Predsjednik Sabora Safet Softić za danas je zakazao sjednicu Sabora na kojoj će se nakon izlaganja programa svakog kandidata tajnim glasanjem utvrditi kandidatska lista od tri kandidata.
– Nakon što se utvrdi kandidatska lista, predsjednik Sabora je dužan zakazati sjednicu izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme koja će se održati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu polovinom oktobra – naglasio je Hašimović.
Izborno tijelo broji 350-400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovodioci svih ustanova Islamske zajednice, i kako Hašimović kaže, to su uglavnom osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice, BiH, dijaspore, (Australija, Amerika, Evropa) te domovinskih država (Slovenija, Hrvatska, Srbija).
Pređeni put od skoro stoljeća i pol, kako je kazao reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović na sjednici Sabora, obavezuje da se tradicija izbora reisu-l-uleme ljubomorno čuva i s dužnim dostojanstvom i odgovornošću provodi.
– Potrudimo se da imamo dobre kandidate, dostojanstvene, plemenite, poštovane u našem narodu i vrijedne u svom radu i zalaganju za dobro zajednice – kazao je Kavazović i izrazio nadu da će izbori za poglavara Islamske zajednice proteći u dobroj atmosferi razmjene mišljenja, ideja i stavova.
Glasanje je tajno, a članovi izbornog tijela će na glasačkom listu zaokružiti najboljeg kandidata. Komisija će prebrojati glasove, a potom će biti objavljeni rezultati.
Nakon toga će Organizacioni odbor za dodjelu Menšure petnaestom poglavaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijeti odluku o inauguraciji novog reisu-l-uleme i vrhovnog muftije Islamske zajednice u BiH.
Nepune dvije godine od zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) osumnjičeni za ratne zločine koji su tokom ratnog perioda bili na visokopozicioniranim mjestima u političkim i vojnim organima, …
v… prema stavovima stručnjaka, odahnuli su, jer regionalna saradnja između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske je tehnička i postoji samo na papiru, a unutar samih država „smanjene su tužilačke aktivnosti“.
Dugogodišnja sarajevska advokatica Vasvija Vidović, koja je radila na predmetima ratnih zločina u Den Haagu, ali i u Sudu BiH, smatra da se najodgovorniji za ratne zločine ne izvode pred sudove i zbog toga je vrlo jasno nezadovoljstvo preživjelih ratnih zločina.
„Lično znam na desetine i desetine istraga za ratne zločine, samo za silovanje, gdje se optuženi mogu odmah uhapsiti, a to se ne radi. Imamo i predmete iz Haaga, oznake A, oko 800 osumnjičenih koji rade na visokim funkcijama, a ni to se ne radi. Možete li zamisliti kako je nama žrtvama kada viđamo zločince na ulicama?“, pita Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena-žrtava rata“, koja je i sama žrtva zločina počinjenog u Višegradu 1992. godine.
Hasečić pojašnjava da za zločin koji je ona preživjela niko nije odgovarao, naglasivši da se većina osumnjičenih za ratne zločine nalazi u Srbiji.
„Znamo adrese tih osoba u Srbiji, dostavili smo ih Tužilaštvu BiH, ali niko se ne procesuira“, ističe ona.
Višnja Šijačić, pravna savjetnica u Fondu za humanitarno pravo Beograd, kazala je da procesuiranje ratnih zločina u Srbiji proteklih godina se može pratiti kao trend „smanjenja tužilačke aktivnosti“ i nakon završetka rada MKSJ podignute optužnice nisu rezultat inicijalnog rada Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije već su preuzete iz bosanskih tužilaštava.
Kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, Velma Šarić, direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC), smatra da je alarmantna situacija, posebno u vezi sa predmetima kategorije A, a koji su prebačeni iz Haaga, jer nemamo optužnica protiv visokopoziconiranih osoba za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995, niti za opsadu Sarajeva, najdužu u modernoj historiji.
Mirela Huković-Hodžić, novinarka BH Radija 1 koja je pratila suđenja u Haškom tribunalu, ističe činjenicu da su žrtve i porodice nezadovoljne obimom procesuiranja predmeta ratnih zločina, dužinom postupaka, kao i visinom izrečenih kazni.
Kao moguće rješenje, stručnjaci, ali i preživjeli ratnih zločina, vide u većem angažiranju međunarodne zajednice. Predlaže se da međunarodni tužioci, sudije, kao i pravni savjetnici koji su radili u Haškom tribunalu budu zaposleni kao monitori u regionalnom pravosuđu kako bi se procesuirale visokopozicionirane osobe iz tadašnjeg vojnog i političkog života, a u konačnici došlo do satisfakcije za žrtve i ostvarivanja većeg suživota u Bosni i Hercegovini.
Suđenja prepuštena nacionalnim sudovima
ICTY je zatvoren krajem decembra 2017. godine. Za vrijeme rada osudio je 90 visokopozicioniranih osoba sa područja bivše Jugoslavije. Njegov nasljednik Međunarodni Rezidualni Mehanizam za krivične sudove (MRMKS) dovršio je žalbeni postupak protiv Radovana Karadžića, prvog predsjednika Republike Srpske, osudivši ga na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida počinjenog u Srebrenici, granatiranja i snajperisanja građana Sarajeva, uzimanja međunarodnog osoblja za taoce, kao i zločina počinjenih u drugim bosanskohercegovačkim općinama.
Pred MRMKS vodi se ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim pripadnicima Službe državne bezbjednosti Srbije, a kojima se na teret stavljaju zločini počinjeni u BiH, kao i žalbeni postupak Ratka Mladića, ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, koji je nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH.
Nakon zatvaranja MKSJ, suđenja za ratne zločine prepuštena su nacionalnim sudovima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.
Sud BiH je nastavio sa suđenjima i u periodu od 2005. do 2018. Osudio je ukupno 217 muškaraca i pet žena za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Međutim, u protekle dvije godine, kako smatraju u Misiji OSCE-a u BiH, primijećen je drastičan pad osuđujućih presuda u Sudu BiH, te da ako nastavi ovakvim tempom, Tužilaštvu BiH će trebati još deset godina da završi predmete kojima raspolaže.
Prema zvaničnim podacima Suda BiH, od 2005. do 2018. za ratne zločine je oslobođeno 106 osoba.
Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH, tokom predstavljanja izvještaja OSCE-a, novinarima je rekla da je traženo da se 150 predmeta manje složenih prebaci na kantonalna, okružna i tužilaštvo Brčko distrikta, ali to nisu mogli uraditi jer ne postoji državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.
Državna Strategija za procesuiranje ratnih zločina je bila usvojena 2008, ali pošto nisu ispoštovani rokovi za procesuiranje složenih predmeta od sedam godina, krenulo se u izmjene Strategije. Prema Revidiranoj strategiji, svi predmeti složeni bi trebali biti završeni do 2023. Međutim, Vijeće ministara BiH još nije usvojilo izmjene ove Strategije, jer su zatražili njenu dopunu.
Novinarka Huković-Hodžić je kazala da je potrebno početi raditi u punom kapacitetu, jer svjedoci biološki nestaju, jer je previše vremena potrošeno na usuglašavanje raznih strategija koje nisu urodile očekivanim plodom.
Razmjeri zločina
Hasečić kaže i kako preživjele žrtve zločina nisu zadovoljne što se predmeti silovanja i seksualnog zlostavljanja ustupaju nižim (entitetskim) sudovima.
„Dešavalo se da preživjela žrtva bude svjedok u gradu gdje je preživjela seksualno zlostavljanje, gdje su ubijeni njeni članovi porodice, a u hodniku suda susreće se sa srodnicima počinitelja, bude joj otkriven identitet tokom suđenja iako je zaštićeni svjedok“, kazala je Hasečić, koja se može nazvati velikim borcem za prava žrtava, jer je tri puta bila napadnuta vatrenim oružjem, a napadima joj je bila izložena lična imovina, kao i automobil koji je u vlasništvu Udruženja „Žena – žrtva rata“, a sve dok je pokušavala da obilježi mjesta stradanja Bošnjaka u Višegradu.
„Jednom su me ubili, i jedino što im ostaje je da ubiju moju dušu“, poručuje Hasečić, navodeći da se ne boji i neće odustati u borbi za prava žrtava i procesuiranje odgovornih. Ono što je boli jeste što Srbija neće da uhapsi i procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
“Naša država, BiH, učinila je katastrofalnu grešku kada je dala dvojna državljanstva osumnjičenima za ratne zločine, a imali su ih u bazi podataka jer su imali liste Haškog tribunala. Oko 80 posto ratnih zločinaca iz BiH nalazi se u Srbiji, koja im je dala utočište i postala obećana zemlja”, smatra Hasečić.
“Od ukupno 11 optužnica koje su podignute 2018. i 2019, osam je preuzeto iz BiH. U pitanju su optužnice u takozvanim manje složenim predmetima (ratni zločini koji obuhvataju manji broj žrtava, odsustvo optužnica protiv visokopozicioniranih počinilaca)”, kazala je Šijačić, istaknuvši da bi u kontekstu završetka rada ICTY-ja bilo pogrešno zaključiti da je nestala potreba za procesuiranjem ratnih zločina.
“Tamo gdje je ICTY stao, tužilaštva i sudovi regiona trebaju da nastave”, kazala je Šijačić.
Nema političke volje
Regionalna saradnja Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom i Hrvatskom, prema rječima Huković-Hodžić, nikada nije zaživjela u punom obimu iako postoje potpisani sporazumi o saradnji, jer “nikada nije postojala politička volja”.
Vidović je istakla da se jako osjeti nepostojanje Haškog tribunala zato što oni nisu samo radili na svojim istragama nego je istovremeno postojala vrlo bliska saradnja i svih država u regionu na koju su bile obavezane.
“Tribunal je izdavao naloge i predavao predmete ako za određene osobe postoji sumnja da je izvršen ratni zločin. Svi tužioci su imali jako usku saradnju sa nadležnim organima gonjenja. Sada je to smanjeno jer Mehanizam ima manji kapacitet”, kazala je Vidović, dodavši da bi bilo jako korisno da znanje tužilaca i ostalih koji su radili u Tribunalu ne propadne, već da budu angažirani kao savjetnici ili monitori kako bi istrage u regionu bile brže i kvalitetnije.
Šarić se također slaže sa prijedlogom da međunarodna zajednica bude više angažirana, pojasnivši da je trenutno u BiH na snazi zadnja faza genocida – poricanje, kako bi bilo pobrisano ono što je historijska istina. Govoreći o fazi poricanja, pomenula je da je Vlada Republike Srpske osnovala dvije komisije – o zločinima u Srebrenici i u vezi stradanja u Sarajevu, iako postoje haške presude koje su utvrdile šta se dešavalo tokom ratnog perioda.
Prema presudama, nakon što je Vojska Republike Srpske (VRS) zauzela Srebrenicu 11. jula 1995. ubijeno je oko 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, a građani Sarajeva su bili pod opsadom VRS svakodnevno izloženi granatiranju i snajperisanju.
Na 36. redovnoj sednici Gradskog veća Grada Novog Pazara usvojen je rebalans budžeta za 2019. godinu, u cilju izgradnje najsavremnije angio sale, čime Opšta bolnica u Novom Pazaru potvrđuje status regionalnog zdravstvenog centra.
„Odluka o rebalansu bužeta predviđa izdvajanje oko 150 000 eura za izgradnju angio sale i izmeštanje postojećeg rendgena koji je trenutno na Inernom odeljenju.
Zalaganjem direktora bolnice dr Meha Mahmutovića i narodnog poslanika dr Muamera Bačevca, kupljena je oprema. Predstoji nam obezbeđivanje prostora, koji je veoma specifičan i zahteva poštovanje strogih standarda i određena ulaganja, pa je u tu svrhu izvršen i rebalans“, rekao je član Gradskog veća Mirsad Jusufović.
Usvojen je i Plan detaljne regulacije puta Novi Pazar – Tutin, deonice na teritoriji Novog Pazara.
„Plan će, za onaj deo koji prolazi kroz Novi Pazar biti prezentovan i na Skupštini Grada i dat na usvajanje, što je jedan od preduslova da počne rekonstrukcija puta Novi Pazar – Tutin. Očekujemo da lokalna samouprava Tutina odradi isti posao i time prevaziđemo formalne prepreke za realizaciju ovog važnog projekta“, rekao je Jusufović.
On je istakao i da je na zasedanju Gradskog veća usvojen Nacrt Odluke o bratimljenju Novog Pazara i grada Konje u Republici Turskoj, kao i da očekuje da će inicijativu o saranji gradova jednoglasno podržati odbornici lokalnog parlamenta.
Na današnjem zasedanju Gradskog veća usvojen je Plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, kao i niz odluka kojim se građanima omogućava da legalizuju svoje stambene objekate.
