S obzirom na to da je realizacija projekta izgradnje autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo u nadležnosti više institucija, neophodna je puna saradnja, redovna komunikacija i razmjena relevantnih informacija kako bi se uskladile i paralelno odvijale aktivnosti na izgradnji svih objekata (most, granični prijelaz, pristupne saobraćajnice), potvrđeno je Feni iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Izgradnja međudržavnog mosta je u nadležnosti tog ministarstva pa je, samim tim, kako je rečeno, ono nosilac aktivnosti na zaključivanju bilateralnog sporazuma.
Određivanje kategorije i lokacije graničnog prijelaza (dva ili jedan zajednički granični prijelaz na teritoriji jedne od država) je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, koje je nosilac postupka zaključivanja bilateralnih sporazuma iz te oblasti, ističu iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Izgradnja graničnog prijelaza je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, dok je izgradnja trase autoceste/brze ceste u nadležnosti entitetskih i nadležnog tijela Brčko distrikta.
Vijeće ministara je, kako se podsjeća, na sjednici održanoj 10. juna 2019. razmatralo i usvojilo izvještaj Ministarstva komunikacija i prometa BiH za 2018. pod nazivom “Informacija o aktivnostima koje se poduzimaju na projektu “Izgradnja autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo i prijedlog zaključaka”.
Iz Ministarstva navode da su u toku aktivnosti na provođenju procedure zaključivanja bilateralnog Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o saradnji na realizaciji projekta autoceste/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine je 9. jula 2019. zaprimilo Odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja predmetnog sporazuma. S tim u vezi Ministarstvo je uputilo dopis svim nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini na različitim nivoima vlasti kako bi dostavili po jednog predstavnika u sastav delegacije za pregovore.
Krajem septembra se očekuje sastanak sa nadležnim ministarstvom Republike Srbije u svrhu nastavka pregovora i saradnje na tom projektu.
Ranije je najavljeno da će radovi na izgradnji spomenute autoceste/brze ceste u Srbiji započeti 29. augusta, a bio je najavljen i dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je potom odgođen.
Umirovljeni general HV-a Veselko Gabričević u nedjelju je u Ruduši, na komemoraciji za strijeljane borce Prvog splitskog odreda, otvoreno osudio pozdrav ‘Za dom spremni’ kao nedvosmisleno ustaški pozdrav te javno prozvao predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića što nisu uradili isto.
General Gabričević bio je ratni zapovjednik obrane Dubrovnika i Zbornog područja Gospić, a danas je aktivan kao potrpredsjednik udruge VEDRA, rijetke, a možda i jedine braniteljske udruge u Hrvatskoj koja otvoreno spaja vrijednosti i tekovine NOB-a i Domovinskog rata.
Gabričevićev nedjeljni govor u Ruduši prenosimo u cijelosti:
‘Dame i gospodo, drugarice i drugovi, poštovani borci NOR-a, branitelji Domovinskog rata, dopustite mi da Vas pozdravim u ime VEDRA-e, a sa posebnim zadovoljstvom pozdravljam bivšeg Predsjednika RH i člana VEDRA-e druga Stipu Mesića, doajena hrvatske diplomacije Budimira Lončara, predsjednika VEDRA-e Ranka Britvića, predsjednika UAB-a Sinja Marinka Poljaka i gradonačelnicu Sinja Kristinu Križanac.
Danas smo ovdje u Ruduši pokraj Sinja da odamo počast i izrazimo poštovanje prema onima koji su 1941. godine imali snage da se suprostave najvećem zlu čovječanstva – fašizmu, borcima koji su goloruki, naoružani domoljubljem i željom da obrane svoj narod, stvore samostalnu i slobodnu državu, krenuli iz Splita prema Dinari.
U trenutcima predaha na prostoru sela Košute kod Trilja zamijećeni od strane ustaša i uz pomoć Talijana i domobrana opkoljeni, te poslije teških i žestokih borbi uz velike gubitke, od daleko nadmoćnijih snaga neprijatelja zarobljeni, da bi 26.8.1941. godine ovdje na ovom mjestu bili strijeljani.
Taj cvijet splitske mladosti, izdan od strane ustaša – domaćih izdajnika i sluga nacističke Njemačke i fašističke Italije, na ovom mjestu položili su svoje živote čije junačko djelo i herojsko držanje nadahnjuje sve istinske domoljube.
Udruga VEDRA nikada neće zaboraviti doprinos kojeg su borci NOR-a dali u stvaranju hrvatske države i nikada ne smijemo zaboraviti žrtve koje su date u borbi protiv fašizma. Moramo biti svjesni i uvijek isticati da se današnja hrvatska država temelji na Domovinskom ratu i antifašizmu.
Nažalost, u našem društvu i državi ima pojedinaca koji se neodgovorno ponašaju i pokušavaju Hrvatsku predstaviti kao zemlju nasljednicu fašističke tvorevine NDH i time državi nanose ogromnu štetu. Naime, svi u svijetu se prosto zgražaju i ne vjeruju da u današnje vrijeme postoji još netko tko opravdava ili slijedi strahote fašizma.
Opravdano se postavlja pitanje je li moguće da najviši nositelji vlasti, pa i sama Predsjednica države ne zna je li pozdrav „ZA DOM SPREMNI“ povijesni ili ustaški pozdrav, ili da Predsjednik Vlade nije siguran o čemu se tu radi, pa određuje komisiju da to ispita i predloži vladi kako se ponašati i kako postupati kada se taj ustaški poklič rabi u javnosti.
Ima pojava kod pojedinaca koji pokušavaju u isti koš staviti partizane i izdajnike svoga naroda – ustaše, ali to je nemoguće i nikada neće biti isto niti može biti isto, jer partizan je borac za pravdu, za svoj narod, za slobodu i za državu, a ustaša je izdajnik svoga naroda i borac fašističke i zločinačke tvorevine. Nažalost, takvih pojava ima i kod nekih nositelja i obnašatelja visokih i odgovornih dužnosti u državi, kao i kod nekih crkvenih velikodostojnika i dušebrižnika.
Gospodo, svjesni smo da ne možemo živjeti od prošlosti i u prošlosti, ali moramo uvažavati i poštovati one koji su nam omogućili da živimo slobodno u državi kakvu smo stvorili. Ako se tako ne ponašamo nikada nećemo ići naprijed, a mladi i školovani odlazit će i dalje u tuđi svijet i kakva nam je budućnost i perspektiva lako je zaključiti.
Svi znamo da je pozdrav „ZA DOM SPREMNI“ – pozdrav zločinačke, ustaške i izdajničke tvorevine NDH koja je bila u službi ne svoga naroda već nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Čovjek da ne vjeruje, ali tako je.
Svi u svijetu se ponose na svoju antifašističku prošlost, a naši pojedini političari nažalost željeli bi da je izbrišu.
Mislim da je pametnom dosta.
Kao što su se branitelji u Domovinskom ratu borili za istinu, pravdu i državu, danas se svi mi moramo boriti protiv podjela u društvu za prosperitet i ugled hrvatske države u svijetu.
Između NOR-a i Domovinskog rata postoje čvrste poveznice. Naime, oba rata su bila antifašistička, obrambena, pravedna i oslobađajuća.
Moramo se uvijek i s najvećim poštovanjem sjećati žrtava koje su Splićani i Dalmatinci dali u NOR-u, a posebno onih koji su svoje mlade živote utkali u temelje i današnje Hrvatske, posebno na Neretvi i Sutjesci.
Isto tako nemjerljiv je doprinos boraca i postrojbi s prostora Dalmacije u Domovinskom ratu, a naša je obveza i njima iskazati svu zahvalnost za današnju državu.
Kao društvo i država moramo se nedvosmisleno ograditi od svih totalitarnih režima, fašizma i zločinačke – izdajničke NDH. Na to nas obavezuju žrtve 1. Splitskog partizanskog odreda, žrtve NOR-a i žrtve Domovinskog rata.
U Sarajevu će danas biti obilježena 24. godišnjica masakra na Gradskoj tržnici Markale, kada je sa položaja Vojske Republike Srpske ispaljena granata koja je ubila 43, a teško ranila 84 civila.
Delegacija Kantona Sarajevo položit će u 11 sati cvijeće na mjesto masakra u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64 (sjeverni ulaz u Gradsku tržnicu), saopćeno je iz Press službe KS.
Tog kobnog dana, 28. avgusta 1995. ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus – Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga
Masakr kod Gradske tržnice bio je posljednji veliki zločin u opkoljenom Sarajevu. Uslijedila je operacija NATO-a „Deliberate force“ (Namjerna sila) i vojno-političko rukovodstvo Srba tada je bilo prisiljeno na deblokadu Sarajeva i povlačenje artiljerije s položaja oko glavnog grada BiH.
Zločin na Markalama krajem avgusta 1995. godine, bio je drugi veliki masakr na toj sarajevskoj tržnici.
Prvi se dogodio 5. februara 1994. godine kada je minobacački projektil, ispaljen s položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići, pao na gradsku tržnicu.
Tom prilikom ubijeno je 68, a ranjeno 144 građana Sarajeva.
U Sarajevu će danas biti obilježena 23. godišnjica masakra na Markalama.
28.augusta 1995. godine s agresorskih položaja iz pravca Trebevića ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 milimetara, koja je pala na ovo mjesto i ubila 43, a teže i lakše ranila 84 građana Sarajeva.
Nakon genocida u Srebrenici 1995. godine u toku je bila živa diplomatska aktivnost bosanske strane, zapisao je u svojoj knjizi “Sjećanja“ prvi predsjednik R BIH Alija Izetbegović i opisao momenat kada se desio masakr na Markalama.
Vijest o nesreći na Markalama, 28.augusta, zatekla ga je u Mostaru na putu za Jablanicu, odakle je helikopterom trebao ići za Split pa potom u Pariz. Na put za francusku prijestolnicu išao je na poziv predsjednika Jacques Chiraca.
Iz knjige “Sjećanja”
U nastaku prenosimo dio iz knjige “Sjećanja“ Alije Izetbegovića:
– Imao sam poziv francuskog predsjednika Chiraca da 29. augusta 1995. zvanično posjetim Francusku. Krenuli smo iz Sarajeva 27. augusta kasno popodne i zanoćili u Mostaru, gdje nam se trebao pridružiti Safet Oručević, gradonačelnik Mostara. Sutradan, 28. augusta, osvanuo je izrazito lijep i vedar dan kasnog ljeta i ništa nije slutilo na zlo. Bilo je predviđeno da u 11 sati krenemo iz baze u Mostaru prema helikopteru koji nas je čekao u Jablanici.
Moj sin Bakir u isto vrijeme trebao je krenuti kolima prema jednom vojnom aerodromu kod Pule u Hrvatskoj, odakle će poletjeti za Iran, transportnim avionom koji je dopremao oružje za Bosnu. Pošto smo kasnili, spremao sam se užurbano – kada mi je rečeno da me hitno treba Sarajevo. Glas sa one strane telefona javljao je da je prije desetak minuta pala granata na tržnicu Markale i da ima veliki broj ubijenih i ranjenih.Uz tuzlansku, 25. maja 1995., bila je to najveća tragedija izazvana granatom nakon one od 5. februara 1994. godine, kada je, svega stotinjak metara od ovog mjesta, istom takvom granatom ubijeno 67 ljudi i žena i ranjeno 142. Nastala je opća pometnja – mogu reći – na nebu i na zemlji. Za kratko vrijeme nebo se naoblačilo i počela je oluja. Odlučio sam da otkažem putovanje u Francusku. Bolje je – mislio sam – da idem u Sarajevo i prisustvujem dženazi ubijenih, nego da uzaludno obijam pragove evropskih vlada koje ostaju ravnodušne na zločine u srcu Evrope.
Safet Oručević je razmišljao sasvim obrnuto: upravo je sada trenutak da se Evropa i Amerika izjasne. Treba ići i postaviti im jasno pitanje jesu li spremne da konačno kazne zločin i aktivno podupru mirovne pregovore koji su već petnaest dana bili u toku. Treba ih to pitati sutra u Parizu.Argumenti su bili očigledni. Ovo je uistinu prilika. Krenuli smo u Jablanicu, gdje nas je čekao helikopter, koji bi nas prebacio do Splita. Ali, kako smo se udaljavali iz Mostara prema unutrašnjosti, vrijeme je bilo sve lošije. Na momente se od niskih oblaka i pljuska više ništa nije vidjelo. Voda je navirala iz neba i zemlje. Stigli smo u Jablanicu, ali o polijetanju helikoptera nije mogo biti govora. Preko Sarajeva, dogovorili smo da se pripremi drugi helikopter sa uzletišta Polog, južno od Mostara. Prije polijetanja, preko novinara koji nas je pratio, uputio sam poruku građanima Sarajeva.
Sutradan, u 10 sati Izetbegovića je primio francuski predsjednik.
Chirac i Izetbegović, Elizejska palača – august 1995.
– Bio je kratak: „Mi smo spremni, Amerikanci oklijevaju“, rekao je misleći na zračne udare.
Istu večer u Parizu, pod dramatičnim okolnostima u domovini, Izetbegović se u američkoj ambasadi posredstvom ambasadorice SAD-a u Francuskoj Pamele Harriman, sreo sa Richardom Holbrookeom.
– „Gospođa Harriman nas je srdačno dočekala i uvela u veliko predsoblje. Odmah sam u uglu za telefonom primijetio Richarda Holbrookea. Klimnuo sam mu u znak pozdrava, na šta mi je on, na moje iznenađenje, dao znak rukom da dođem, pokazujući mi telefonsku slušalicu. Sve je bilo očito dobro sinhronizovano i sigurno sam samo ja, a niko od Amerikanaca, bio iznenađen. Sa druge strane javio se Strobe Talbott, zamjenik tadašnjeg državnog sekretara SAD Warrena Christophera.
On mi je približno rekao sljedeće: ‘Molim vas da nastavite sarađivati sa ambasadorom Holbrookeom na traženju uslova za mir u Bosni. Znam Vaše dileme i razumijem ih. Uvjeravam Vas da jučerašnji zločin nad građanima Sarajeva neće ostati nekažnjen. Izvršit ćemo zračne udare na Karadžićeve položaje!’
Zvučao je vrlo odlučno i ubjedljivo, i pozdravljao se, očito, u želji da što prije završi razgovor. Ja sam ipak stigao da ga upitam: „ To je dobra vijest, g. Talbott, ali niste mi rekli kada će to biti“. Odgovorio je: „To Vam ne bih mogao reći jer ni sam ne znam tačno. Jedino što znam je da će to uslijediti brzo, vrlo brzo“. Spustio sam slušalicu, još pokušavajući da shvatim pravo značenje ove dramatične poruke.
Otišli smo tada na večeru i na razgovore koji su trajali do poslije ponoći. Sutradan rano ujutro, 30. augusta, probudilo me snažno kucanje na vrata moje hotelske sobe. Moj pratilac Osman uzbuđeno mi je javljao da su izvršeni napadi na četničke položaje i da je nebo nad Gradom crveno od udara po okolnim brdima. Kasnije smo saznali da su gađani i drugi ciljevi širom Bosne.
Tako je počela nova faza rata u Bosni koji će se 21. novembra završiti parafiranjem mirovnog sporazuma u Daytonu, zapisao je Izetbegović.
Jutros u 6:50 osetio se zemljotres u Novom Pazaru jačine 2.4 magnitude po Rihterovoj skali. Epicentar zemljtresa bio je 3km severno od Novog Pazar u pravcu Golije. Zasad nema informacija o eventualnim štetama.
I ova nedelja biće u znaku izvođenja mnogobrojnih infrastrukturnih radova u Novom Pazaru. Na platou u Ulici Dimitrija Tucovića danas je postavljen drugi sloj asfalta, a otvorena su i nova gradilišta.
U najintezivnoj građevinskoj sezoni, gotovo svakog dana se okončaju radovi na uređenju ulice. Ove nedelje biće završeni i započeti radovi na izgradnji platoa kod škola u Lukarima i Bagrima.
„ U subotu smo postavili prvi sloj asfalta na platou u Ulici Dimitrija Tucovića, a danas će biti postavljen drugi sloj. Građevinske radove u ovom delu gradu završićemo do kraja meseca. Počeli smo da za asfalt pripremamo i ulicu u Novopazarskoj banji dugu 550 metara“, rekao je ispred preduzeća Novi Pazar-put Mahmut Hamidović.
Uskoro će početi da se radi i na priprema za asfaltirannje ulice u Dubrovačkoj 404 u Selakovcu, ali i krak Ulice Save Kovačevića. I radnici Vodovoda intezivno rade u mnogim ulicama u gradu na zameni potrebnih vodovodnih instalacija.
Mnoge je danas još jednom zaprepastio prizor u koritu reke Raške u Novom Pazaru. Mrtva ovca plutala je kroz sami centar grada. Ovu su snimci zabeleženi pored kafića na obali reke, gde mladi vole da provode vreme.
Tu se zaustavila na kratko. Prizor nikoga nije ostavio ravnodušnim. Telo mrtve životinje nastavilo je da plovi rekom. Uprkos brojnim apelima nadležnih službi i preduzeća i brojnim ekološkim akcijama nesavesni građani i dalje zagađuju svoju životnu sredinu na najgori mogući način, ovi snimci iz Dnevnika RTV Novi Pazar su najbolji dokaz za to.
Iako je rekordna posjećenost bila već prvog dana Letnjeg vašara, guževe u hali “Pendik” kao i u šatorima sa štandovima nisu jenjavale ni tokom vikenda. Ovom prodajnom manifestacijom zadovoljni su svi učesnici, brojni predstavnici firmi, a kupci ponudom i cijenama. Letnji vašar i ovog puta dokazao je svoj višestruk značaj kako za poslodavce tako i za brojne kupce koji su kupovali raznovrsnu robu sniženu i do 70 % na pojednim štandovima. Ovo su potvrdili brojni građani Novog Pazara, ali i kupci iz gradova širom zemlje.
Kada su u pitanju izlagači do sada nije bilo većeg interesovanja nego što je to slučaj sa ovim “Letnjim vašarom“.
“ Ziasta smo zadovoljni kako je protekao vikenda na vašaru. Osim naših građana imali smo kupce i iz Užica, Kraljeva, Ivanjice, Aleksandrovca. Bilo ih ja baš mnogo “, kaže ispred firme “AJS”, Ajsela Curić.
Letnji vašar je ujedno promocija šoping-turizma grada. Klimatizovane prostorije ove godine u mnogome olakšavaju svima i utiču na realizaciju same manifestacije, koja se održava do 27. avgusta.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan danas stiže u jednodnevnu posjetu Rusiji gdje će sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o situaciji u Siriji.
Turski predsjednik je najavio da će o situaciji u Idlibu uskoro razgovarati i sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Erdogan je upozorio da napadi u tom dijelu Sirije ugrožavaju državnu bezbjednost Turske.
Iran neće razgovarati sa Sjedinjenim Državama dok se ne ukinu sankcije uvedene Teheranu, izjavio je iranski predsjednik Hassan Rouhani u utorak, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump kazao da će se sastati s iranskim kolegom u pokušaju da se razriješi nuklearni spor.
Trump je izjavio u ponedjeljak da će se sastati s iranskim predsjednikom ukoliko se steknu pravi uvjeti za okončanje konfrontacije oko iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine sa šest svjetskih sila, i dodao je da su razgovori u toku o tome kako bi zapadne zemlje mogle otvoriti svoje kreditne linije za pomoć iranskoj ekonomiji.
Rouhani je kazao da je Iran uvijek spreman za razgovore, ali da “SAD prvo trebaju ukinuti sve nelegalne, nepravedne nepoštene sankcije uvedene Iranu”.
Govoreći na samitu G-7 u francuskom turističkom gradu Biarritzu, Trump je odbacio ukidanje ekonomskih sankcija kako bi se nadoknadili gubici koje je pretrpio Iran.
Evropske potpisnice sporazuma bore se da ublaže rastuću konfrontaciju između Irana i Sjedinjenih Država otkako se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma i ponovo uveo sankcije iranskoj ekonomiji.
Iran je ukinuo neke od svojih obaveza preuzetih sporazumom u znak odmazde za američke sankcije.
– Nastavit će da umanjujemo naše obaveze na osnovu sporazuma iz 2015., ukoliko se naši interesi ne zagarantiraju. Teheran nikada nije pokušao da dođe do nuklearnog oružja – izjavio je Rouhani u govoru koji je uživo prenosila iranska državna televizija.
I Trump i Rouhani prisustvovat će zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru, prenosi Reuters.
