Nosilac liste “Samoopredeljenje” Sulejman Ugljanin izjavio je na konferenciji za medije da neko pokušava dezinformacijama da diskreditije Vijeće. On je rekao da naredna sednica ovog nacionalnog organa treba da bude održana najkasnije do 11. novembra ove godine, jer je poslednja bila 11. maja, i da nema mesta spekulacijama da ukoliko se ne održi do 27.juna da će biti uvedene vanredne mere.
Ugljanin je istakao da je dobio poziv od aktuelnog predsednika Vijeća Esad Džudža za treću sednicu Vijeća zakazanu za ponedeljka ali da to nikako ne može biti treća sednica jer je ona kako tvrdi već održana.
“Ja sam dobio mejl od Džuda za treću sednicu Vijeća u ponedeljak . Ovde se radi o zabuni. Poziv jeste poslat iz stručnih službi Vijeća, pečatiran je ovde. Medjurim, treća sednica Vijeća je već održana i to 11.maja kada je specijalni gost bio član Predsedništva BiH Šefik Džaferović. Na toj sednici je bio 31 većnik ,medju njima i ja. Radi se o zabuni ili nekom falsifikatu” – istakao je Ugljanin.
On je dodao da se o finansijskom planu BNV, što je navedeno kao jedna od tačaka te sednice, može raspravljati tek kada se dobije rešenje o pripadajućim sredstvima za ovu godinu od nadželne republičke institucije, a nikako pre toga. Ugljanin je rekao da je BNV danas poslalo pismo ministru Državne uprave i lokalne samouprave Branku Ružiću i drugim nadležnim organima Republike Srbije u kojem ih obaveštava o svim dezinfomacijama u javnosti, kao i o povredama Ustava, zakona i poslovnika o radu BNV. On je demantovao da je Džudžu zabranjen ulazak u BNV i rekao da ukoliko se usaglase sa listom Vakat je u ponedeljak može biti održana četvrta sednica.
“Ukoliko se usaglasimo, patriotski savez Bošnjaka, možemo održati četvrtu sednicu, sa jedinom tačkom dnevnog reda a to je smena dosadašnjeg predsednika Esada Džudža. Takodje, na dnevnom redu se može naći i usvajanje odluke da 28.septembar bude proglašen Danom Bošnjaka.
Predsednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esad Džudžo zakazao je za ponedeljak (24. jun) sednicu na kojoj bi trebalo da budu rešeni trenutni problemi unutar ovog nacionalnog organa.
Naime, nedavna inicijativa Izvršnog odbora BNV za uspostavljanje specijalnog statusa za Sandžak, oblast na jugozapadu Srbije i severu Crne Gore, ukazala je na neslaganje predsednika Džudža sa njom, ali i na razdor između dve liste koje čine većinu u ovom organu.
Izvršni odbor BNV je ovu inicijativu poslao državnim organima Srbije, Crne Gore, Evropskoj uniji, OEBS-u i Savetu Evrope, a Džudžo se tada u medijima oglasio da ne zna ništa zvanično o tome.
Nakon poslednjih izbora za savete nacionalnih manjina u Srbiji, u novembru 2018. godine, većinu u BNV formirale su liste „Samoopredeljenje“ (14 većnika) i „Vakat“ je (8 većnika), dok je lista „Matica Bošnjaka“ (13 većnika) ostala u opoziciji, piše Radio Slobodna Evropa.
Nosilac liste Samoopredeljenje bio je Sulejman Ugljanin, lider Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka i nekadašnji ministar bez portfelja, koji je tu funkciju obavljao od 2008. do 2014. godine, dok je listu „Vakat je – prof. dr Sait Kačapor“ podržala partija Rasima Ljajića, aktuelnog vicepremijera u Vladi Srbije, te ministra trgovine, turizma i telekomunikacija.
Opoziciona „Matica bošnjačka – akademik Muamer Zukorlić“, je lista aktuelnog narodnog poslanika i nekadašnjeg muftije Islamske zajednice u Srbiji.
Nekoliko dana nakon slanja pisama izborna lista „Samoopredeljenje“ zatražila je od Džudža da podnese hitnu i neopozivu ostavku i vrati mandat većnika ovoj listi u najkraćem mogućem vremenskom roku, što je on odbio.
Džudžo: Specijalni status bez razgovora
Džudžo kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je sve kulminiralo onog trenutka kada je on odbio da potpiše inicijativu za specijalni status Sandžaka, jer ona nema podršku obe liste čijim je glasovima izabran na ovu funkciju.
„Zakazao sam sednicu BNV, a svaka inicijativa za mojom smenom i razrešenjem ukoliko bude imala većinu biće potpuno legalna i legitimna. BNV, koje sam u ranijim sazivima vodio 11 godina, vidim kao telo koje je u službi ostvarivanja kolektivnih nacionalnih prava Bošnjaka. Svaku drugu svrhu ne vidim, niti sam zainteresovan da budem predsednik BNV, ako ono ne funkcioniše na taj način“, kaže za RSE Džudžo.
On kaže da je sama inicijativa za specijalni status Sandžaka za njega lično najmanje sporna, te da bi on radije koristio termin „autonomija Sandžaka“ i podseća da je zbog te ideje za vreme režima Slobodana Miloševića bio hapšen 11 puta.
„Ideja za specijalnim statusom je na nakaradan način inicirana, bez razgovora, koncenzusa i konsultacija čak i sa mnom, kao predsednikom BNV. Pre nekoliko dana je neko iz te liste došao i pokušao da me natera da potpišem nešto što smatram da je sadržajno u redu, ali se ne može smatrati idejom BNV, jer iza nje ne stoje i većnici sa liste „Vakat je“. Ja sam ponudio i još uvek nudim tekst rezolucije koji je prihvatljiv za većnike sa obe liste, gde se Sandžak vidi kao regija sa regionalnom samoupravom“, kaže Džudžo.
Ipak, on smatra da će do okončanja ovih dešavanja u BNV najveću štetu imati sami Bošnjaci, te da oni koji vode ovakvu vrstu politike dovode u pitanje veliki projekat otvaranja studijskog programa bosanskog jezika na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.
On tvrdi da je pre nekoliko dana prilikom ulaska u prostorije BNV napadnut njegov šef kabineta i vozač Almir Pejović, te da je na taj način i njemu onemogućeno da fizički obavlja svoje nadležnosti u skladu sa zakonom u tim prostorijama.
Škrijelj: Džudžo uključen u režimski process
Sa druge strane, predsednik Upravnog odbora liste „Samoopredeljenje“ Ahmedin Škrijelj demantuje da je Džudžu zabranjen ulazak u prostorije BNV.
„Naprotiv, treba da dođe u BNV, da podnese ostavku i izvrši primopredaju dužnosti. BNV je opšte javno dobro za sve Bošnjake, imali ili nemali funkciju, ono postoji i funkcioniše više od 28 godina, pojedinci se mijenjaju, a institucija opstaje“, rekao je Škrijelj za RSE.
On tvdi da Džudžo od stupanja na dužnost predsednika odbija da realizuje izborni program, te da je oduzimanje njegovog mandata sasvim logičan postupak.
„On je za većnika izabran kao kandidat liste „Samoopredjeljenje“, koja je dobila 43 odsto glasova koji predstavljaju izbornu volju Bošnjaka Sandžaka i nijedan pojedinac nema pravo da stavi sebe iznad toga. Od uspostavljanja novog saziva BNV srpski državni organi konstantno pokušavaju da stave Veće u službu aktuelnog Vučićevog režima, sa vrlo jasnim ciljem da uvedu privremene mere. Konstatujemo da je Džudžo svojim ponašanjem aktivno uključen u taj proces“, tvrdi Škrijelj.
On kao jedino rešenje novonastale situacije vidi da Džudžo ispuni svoju obavezu prema biračima koji su glasali za program liste „Samoopredjeljenje“ i vrati mandat.
Teritorija Sandžaka na kojoj bi prema toj inicijativi bio uspostavljen specijalni status obuhvatala bi područja sadašnjih opština Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj u Srbiji, te Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav i Rožaje u Crnoj Gori.
Rešenje u prevremenim izborima?
Novinarka dnevnog lista Danas Safeta Biševac, dobar poznavalac prilika u Sandžaku, smatra da iza ovih dešavanja stoje političke ambicije SDA Sandžaka i Sulejmana Ugljanina da ponovo uspostave kontrolu nad BNV.
„U ranijim sazivima BNV Ugljaninova lista je imala apsolutnu kontrolu i većinu, a od ovog novog saziva to više nije slučaj. Ugljaninovim pozivima za smenu Džudža pokušava ponovo da uspostavi kontrolu nad BNV, a sve u sklopu predstojećih parlamentarnih izbora na proleće, tako da bi kontrola nad BNV bila odlična polazna tačka za njihovu predizbornu kampanju“, kaže Safeta za Radio Slobodna Evropa.
Ona dodaje i da ova dešavanja pokazuju i svu nezrelost političke elite sandžačkih Bošnjaka, jer BNV čine tri liste, što je preslikana tamošnja politička situacija, koje ne mogu očito da se dogovore i uspostave kakvu- takvu saradnju.
Veruje da su prevremeni izbori za BNV rešenje situacije, ali se plaši da se izborni rezultati neće drastično razlikovati od poslednjih, što opet dovodi do toga da bi bošnjački političari morali da sklope neki dogovor i osnovne uslove saradnje da bi BNV, koje je veoma važna institucija za Bošnjake u Sandžaku, moglo da funkcioniše.
Mandat nacionalnih saveta traje četiri godine, a u njihove nadležnosti spadaju obrazovanje, kultura, informisanje i službena upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esad Džudžo zakazao je za ponedjeljak, 24. juna sjednicu Vijeća na kojoj bi trebalo da budu riješeni trenutni problemi unutar ovog nacionalnog organa.
Džudžo kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je sve kulminiralo onog trenutka kada je on odbio da potpiše inicijativu za specijalni status Sandžaka, jer ona nema podršku obje liste čijim je glasovima izabran na ovu funkciju.
STAV: Vođa albanskog lobija Ahmedin Škrijelj vodi SDA Sandžaka u nestanak
“Zakazao sam sjednicu BNV, a svaka inicijativa za mojom smjenom i razrješenjem ukoliko bude imala većinu biće potpuno legalna i legitimna. BNV, koje sam u ranijim sazivima vodio 11 godina, vidim kao tijelo koje je u službi ostvarivanja kolektivnih nacionalnih prava Bošnjaka. Svaku drugu svrhu ne vidim, niti sam zainteresovan da budem predsjednik BNV, ako ono ne funkcioniše na taj način”, kaže za RSE Džudžo.
On kaže da je sama inicijativa za specijalni status Sandžaka za njega lično najmanje sporna, te da bi on radije koristio termin “autonomija Sandžaka” i podsjeća da je zbog te ideje za vrijeme režima Slobodana Miloševića bio hapšen 11 puta.
“Ideja za specijalnim statusom je na nakaradan način inicirana, bez razgovora, koncenzusa i konsultacija čak i sa mnom, kao predsjednikom BNV. Prije nekoliko dana je neko iz te liste došao i pokušao da me natjera da potpišem nešto što smatram da je sadržajno u redu, ali se ne može smatrati idejom BNV, jer iza nje ne stoje i vijećnici sa liste “Vakat je”. Ja sam ponudio i još uvijek nudim tekst rezolucije koji je prihvatljiv za vijećnike sa obje liste, gdje se Sandžak vidi kao regija sa regionalnom samoupravom”, kaže Džudžo.
KLOPKA ZA DOKTORA: Ko želi biti ljider mjesto lidera?
Ipak, on smatra da će do okončanja ovih dešavanja u BNV najveću štetu imati sami Bošnjaci, te da oni koji vode ovakvu vrstu politike dovode u pitanje veliki projekat otvaranja studijskog programa bosanskog jezika na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.
On tvrdi da je prije nekoliko dana prilikom ulaska u prostorije BNV napadnut njegov šef kabineta i vozač Almir Pejović, te da je na taj način i njemu onemogućeno da fizički obavlja svoje nadležnosti u skladu sa zakonom u tim prostorijama.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je izvanredna vijest što je Srbija skinuta sa liste zemalja sa “sistemskim manjkavostima” u borbi protiv terorizma i pranja novca Međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca (FATF).
Vučić je novinarima u Minsku rekao da je sretan zbog toga, kao i zbog toga što je Srbija emitovala na međunarodnom finansijskom tržištu obveznice u eurima sa rokom dospijeća od 10 godina po kuponskoj stopi od 1,5 posto, odnosno stopi prinosa od 1,6 posto.
On je kazao da Srbija više nema nikakvo opterećenje što se tiče ekonomije, ali da “zbog Kosova ne može da se raduje”.
“Dajući nam ovako nisku kamatnu stopu od 1,61 posto, a da su pritom uzeli sve rizike i oko Kosova … Da nema tog problema bila bi još niža kamata, neko bi rekao džabe novac na međunarodnom tržištu”, rekao je Vučić.
On je kazao da to znači 380 miliona eura direktne uštede za građane na samo jednu milijardu zaduženja.
Vučić je kazao da je Srbija u najboljoj ekonomskoj situaciji u svojoj istoriji i da će do kraja godine prosječne plate biti preko 500 eura.
“Sve nam je super, samo nam je Kosovo problem”, rekao je Vučić.
“Politički odnosi sa Bjelorusijom odlični, potrebno povećati trgovinsku razmjenu”
Vučić je u Minsku razgovarao sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom o političkoj, ekonomskoj i vojnoj saradnji dvije zemlje i ocijenio da je neophodno da se poveća trgovinska razmjena.
“Prošle godine imali smo rekordnu trgovinsku razmjenu, ali ona mora da bude i mnogo veća od 143 miliona dolara. Mora da bude mnogo veća”, rekao je Vučić novinarima u Minsku i ocijenio da odnosi na ekonomskom nivou moraju da budu bolji jer su politički odnosi Srbije i Bjelorusije već na najvišem nivou.
Vučić je rekao da je sa Lukašenkom već dogovorio njegovu skoru posjetu Beogradu.
“Zahvalio sam mu na (donaciji) četiri Miga-29 i na tome što su remontne cijene koje smo dobili veoma povoljne. Time je Bjelorusija značajno pomogla odbrambene mogućnosti Srbije i mi smo na tome veoma zahvalni”, rekao je Vučić.
On je dodao da je Lukašenku detaljnije objasnio poziciju Srbije po pitanju Kosova i da mu je bjeloruski predsjednik govorio o zbivanjima u Moldaviji i Gruziji.
Vučić je rekao da je sa zamjenikom premijera Bjelorusije razgovarao o mogućnostima formiranja zajedničkih preduzeća i zajedničkoj montaži autobusa.
On je naveo da će se u Minsku sastati i sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim kako bi razgovarali o unapređenju političke, ekonomske i vojne saradnje.
Vučić je izrazio nadu da će na jesen biti postignut sporazum koji bi omogućio izvoz cigareta, kozijeg i ovčijeg sira, voćnih rakija, vinjaka i kravljeg tvrdog i polutvrdog sira.
“Nadam se da neće biti pokušaja uzurpacije srpske imovine u Crnoj Gori”
Vučić je izjavio da se nada da neće biti pokušaja uzurpacije srpske imovine u Crnoj Gori.
“Mi ćemo da se se ponašamo odgovorno, a oni neka rade svoj posao. Što se tiče Crnograca koji vrijeđaju Srbe, nemam riječi, to je zastrašujuće”, rekao je Vučić novinarima u Minsku.
On je kazao i da “nije sretan” što neki srpski zvaničnici koriste rječnik koji “ne smiju da koriste” kada govore o Crnoj Gori.
Portparolka šefice evropske diplomatije Maja Kocijančić rekla je da Beograd i Priština moraju hitno da se vrate za pregovarački sto, a da zemlje članice EU, kao i SAD, još jednom pozivaju privremene institucije u Prištini da ukinu tarife na robu iz centralne Srbije.
Završetak procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine je hitan zato što “aktuelna situacija ne samo što izaziva nesigurnost, već znači i propuštanje prilike”, navela je Kocijančić za Kohu.
Ona je podsjetila da su takse razlog blokade dijaloga i istakla da “ne postoji alternativa brzom nastavku dijaloga između strana”.
Upitana o stavu Federike Mogerini za samit u Parizu, Kocijancic je rekla da nedavni sastanak u Berlinu, kao i najavljeni u Parizu mogu da predstavljaju dobru priliku za region.
Ona je dodala da Federika Mogerini pozdravlja svaki napor da se pomogne dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU.
Kocijančič kaže da Srbija takođe treba da, kako navodi “uradi svoj dio”, da bi bio otvoren put za dijalog.
Ona je navela i da bi postizanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma o potpunoj normalizaciji odnosa bio najbolji način da korist od ovog pomirenja ima cijeli region.
Rusija je u petak optužila Sjedinjene Države da svjesno izazivaju opasne napetosti oko Irana i da dovode situaciju na rub rata, javila je novinska agencija RIA Novosti.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov pozvao je Wshington da odvaže moguće posljedice sukoba s Iranom i istaknuo je kako današnji izvještaj New york Timesa pokazuje da je situacija krajnje opasna.
Američki predsjednik Donald Trump odobrio je vojne udare protiv Irana u znak odmazde za obaranje amričkog bespilotnog izviđačkog aviona i otkazao je napad u posljednji minut, navodi se u novinskom izvještaju, prenosi Reuters.
Građani država zapadnog Balkana od 1. jula moći će međusobno da telefoniraju u romingu po cijenama nižim za gotovo 30 odsto, što je početak primjene regionalnog sporazuma koji je potpisan u aprilu, piše “Politika”.
Prema sporazumu koji su potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH, cijene će u prvoj fazi biti smanjene za 27 odsto, dok se od 1. jula 2021. godine očekuje potpuno ukidanje rominga za zapadni Balkan.
Sporazumom su definisane maksimalne cijene poziva, poruka i prenosa podataka.
Tako minut razgovora neće moći da košta više od 22,4 dinara /0,19 evra/, poruka najviše sedam dinara /0,059 evra/, dok će maksimalna cijena za prenos podataka iznositi 21,4 dinara /1,18 evra/ po megabajtu.
Cijena rominga sa Albanijom biće niža čak 85 odsto, budući da ta zemlja do sada nije bila dio sporazuma koji su 2014. potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH.
Operateri mobilne telefonije za “Politiku” nisu mogli da navedu tačne cijene, niti da kažu da li će biti niže od maksimalnih koje predviđa sporazum.
Oni su potvrdili da je u toku izrada cjenovnika i da će građani prije početka primjene sporazuma biti obaviješteni o tome koliko će ih ubuduće koštati ove usluge.
Upotrebom suzavca i gumenih metaka policija je večeras spriječila ulazak demonstranata u zgradu parlamenta Gruzije.
Nemiri ispred gruzijskog parlamenta traju od jutros kada su se okupile hiljade pristalica opozicije zbog obraćanja ruskog parlamentarca Sergeja Gavrilova na zasjedanju skupštine pravoslavne parlamentarne saradnje u Tbilisiju.
Prema neslužbenim informacijama, ispred gruzijskog parlamenta nalazi se oko 10 hiljada demonstranata.
Demonstranti su pokušali ući u zgradu parlamenta, što je policija spriječila upotrebom suzavca i gumenih metaka.
Protesti i dalje traju, a demonstranti pozivaju gruzijske zvaničnike na ostavku.
Premijer podnio ostavku!
Predsjednik gruzijskog parlamenta Irakli Kobahidze u petak je podnio ostavku nakon nasilnih sukoba u kojima je povrijeđeno više od 200 ljudi i koji su izazvani pojavljivanjem ruskog poslanika u gruzijskom parlamentu.
Kobahidze, koji je van zemlje zbog zvanične posjete, predao je ostavku, izjavio je novinarima Kaka Kaladze, jedan od čelnika vladajuće stranke Gruzijski san. Ostavka predsjednika parlamenta jedan je od zahtijeva demonstranata.
Zamjenik ministra zdravstva saopćio je da je najmanje 240 ljudi povrijeđeno u sukobima u gruzijskoj prijestonici Tbilisiju u četvrtak. Policija je ispaljivala gumene metke, suzavac, i koristila je vodene topove protiv demonstranata pred zgradom gruzijskog parlamenta. Više od 100 ljudi još je u bolnicama, a dvije osobe izgubile su oči od gumenih metaka, saopćio je direktor Nove bolnice u Tbilisiju, Giorgi Kordžahija, prenosi Associated Press.
Američki predsjednik Donald Trump odobrio je u petak vojne napade protiv Irana u znak odmazde za rušenje bespilotne letjelice vrijedne 130 milijuna dolara, ali ih je otkazao kad su zrakoplovi već bili u zraku, objavio je New York Times.
Trump je prvotno odobrio udare na mali broj odabranih ciljeva, kao što su radarski i raketni sustavi, navodi se u izvješću visokih dužnosnika administracije koji su uključeni ili su informirani o raspravama.
Udari su zakazani za petak prije zore kako bi se smanjio rizik za iransku vojsku ili civile, dodaje se.
Zrakoplovi su bili u zraku
Zrakoplovi su bili u zraku, a brodovi su bili u poziciji, ali nijedna raketa nije ispaljena jer je došla zapovijed za odstupanje, rekao je jedan visoki dužnosnik uprave.
Nije jasno hoće li se napadi na Iran ipak dogoditi, kao što nije poznat ni razlog otkazivanja udara, ističe se.
Podsjetimo, američka vojska kazala je jučer da je Iran oborio američki dron dok je letio u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca, otprilike 34 kilometra od najbliže lokacije na iranskoj obali, no iranski šef diplomacije optužuje Washington za laž i najavljuje tužbu pri Ujedinjenim narodima.
Trump je u objavi na Twitteru osudio iranski potez, rekavši da je ta zemlja “napravila vrlo veliku pogrešku”.
Američko Ministarstvo obrane objavilo je pak snimku na kojoj se vidi dim nakon što su Iranci srušili njihov dron.
Iran tvrdi da ima dokaze da je dron bio na njegovom teritoriju
Iran je od Ujedinjenih naroda zatražio da spriječe “nezakonite i destabilizirajuće mjere” Sjedinjenih Država u Zaljevu koje je optužio za kršenje iranskog zračnog prostora i to potkrijepio koordinatama.
Veleposlanik Madžid Takht Ravanči obratio se pismom glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u kojem je izvijestio da su iranske snage ciljale američku bespilotnu letjelicu koja je, “unatoč opetovanim radijskim upozorenjima, ušla u iranski zračni prostor”.
Iran je rekao da ima “neoborive dokaze” da je američka letjelica u trenutku kada je srušena bila u iranskom zračnom prostoru.
Iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif napisao je na Twitteru da je letjelica poletjela ispod radara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenosi Reuters.
“U 00:03 američki dron poletio je iz UAE-a ispod radara i prekršio iranski zračni prostor. Pogođen je u 04:05 na koordinatama (25°59'43”N 57°02'25”E) blizu Kouh-e Mobaraka. Našli smo dijelove američke vojne letjelice u svojim teritorijalnim vodama”, napisao je Zarif.
“Dokaz je jasan i neoboriv, napose jer su neki ostaci letjelice pronađeni u iranskim vodama”, rekao je i zamjenik šefa iranske diplomacije Abas Arakči.
On se sastao sa švicarskim veleposlanikom u Teheranu koji zastupa diplomatske interese Sjedinjenih Država u Iranu.
Arakči je izgred opisao kao jasno kršenje međunarodnog prava i u objavi na Instagramu dodao da Iran ne želi vojni sukob u Zaljevu, no da “neće oklijevati ni sekunde da bi obranio svoje granice od iracionalnih Amerikanaca”, prenosi agencija dpa.
Istanbul – Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić i Ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sojlu, bili su gosti večere u Istanbulu, kojoj su prisustvovali predstavnici svih Udruženja (derneka) porijeklom sa Balkana.
Sojlu i Ljajić dočekani su ovacijama više od 400 prisutnih u hotelu Golden Tulip u opštini Bajrampaša.
U svom obraćanju Sojlu je ukazao na napredak i razvoj koji je Turska ostvarila u posljednjih 15 godina, naglašavajući važnost dobrih odnosa sa svim zemljama Balkana.
Sojlu je kazao da će Turska nastaviti sa daljim investicijama na Balkanu jer to doprinosi daljem razvoju regiona.
Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić u svom obraćanju prisutnima je govorio o projektima koje Turska realizuje u Srbiji a posebno u Sandžaku, a koji su dogovoreni prilikom posljednje posjete Predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Novom Pazaru.
Ljajić je pozvao sve privrednike da ulažu u Sandžak i Srbiju i kazao, da su dobri odnosi između dvije zemlje prilika za čvršće povezivanje sa Sandžakom.
Večeri su prisustvovali i predsednici udruženje Bošnjaka iz Istanbula, savjetnik predsjednika Erdogana Sabri Demir, predsjednik opštine Bajrampaša Atila Ajdiner, mnogi narodni poslanici Ak Partije i privrednici porijeklom iz Sandžaka.
