Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je izvanredna vijest što je Srbija skinuta sa liste zemalja sa “sistemskim manjkavostima” u borbi protiv terorizma i pranja novca Međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca (FATF).

Vučić je novinarima u Minsku rekao da je sretan zbog toga, kao i zbog toga što je Srbija emitovala na međunarodnom finansijskom tržištu obveznice u eurima sa rokom dospijeća od 10 godina po kuponskoj stopi od 1,5 posto, odnosno stopi prinosa od 1,6 posto.

On je kazao da Srbija više nema nikakvo opterećenje što se tiče ekonomije, ali da “zbog Kosova ne može da se raduje”.

“Dajući nam ovako nisku kamatnu stopu od 1,61 posto, a da su pritom uzeli sve rizike i oko Kosova … Da nema tog problema bila bi još niža kamata, neko bi rekao džabe novac na međunarodnom tržištu”, rekao je Vučić.

On je kazao da to znači 380 miliona eura direktne uštede za građane na samo jednu milijardu zaduženja.

Vučić je kazao da je Srbija u najboljoj ekonomskoj situaciji u svojoj istoriji i da će do kraja godine prosječne plate biti preko 500 eura.

“Sve nam je super, samo nam je Kosovo problem”, rekao je Vučić. 

“Politički odnosi sa Bjelorusijom odlični, potrebno povećati trgovinsku razmjenu”

Vučić je u Minsku razgovarao sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom o političkoj, ekonomskoj i vojnoj saradnji dvije zemlje i ocijenio da je neophodno da se poveća trgovinska razmjena. 

“Prošle godine imali smo rekordnu trgovinsku razmjenu, ali ona mora da bude i mnogo veća od 143 miliona dolara. Mora da bude mnogo veća”, rekao je Vučić novinarima u Minsku i ocijenio da odnosi na ekonomskom nivou moraju da budu bolji jer su politički odnosi Srbije i Bjelorusije već na najvišem nivou. 

Vučić je rekao da je sa Lukašenkom već dogovorio njegovu skoru posjetu Beogradu. 

“Zahvalio sam mu na (donaciji) četiri Miga-29 i na tome što su remontne cijene koje smo dobili veoma povoljne. Time je Bjelorusija značajno pomogla odbrambene mogućnosti Srbije i mi smo na tome veoma zahvalni”, rekao je Vučić.

On je dodao da je Lukašenku detaljnije objasnio poziciju Srbije po pitanju Kosova i da mu je bjeloruski predsjednik govorio o zbivanjima u Moldaviji i Gruziji. 

Vučić je rekao da je sa zamjenikom premijera Bjelorusije razgovarao o mogućnostima formiranja zajedničkih preduzeća i zajedničkoj montaži autobusa. 

On je naveo da će se u Minsku sastati i sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim kako bi razgovarali o unapređenju političke, ekonomske i vojne saradnje.

Vučić je izrazio nadu da će na jesen biti postignut sporazum koji bi omogućio izvoz cigareta, kozijeg i ovčijeg sira, voćnih rakija, vinjaka i kravljeg tvrdog i polutvrdog sira.

“Nadam se da neće biti pokušaja uzurpacije srpske imovine u Crnoj Gori”

Vučić je izjavio da se nada da neće biti pokušaja uzurpacije srpske imovine u Crnoj Gori. 

“Mi ćemo da se se ponašamo odgovorno, a oni neka rade svoj posao. Što se tiče Crnograca koji vrijeđaju Srbe, nemam riječi, to je zastrašujuće”, rekao je Vučić novinarima u Minsku. 

On je kazao i da “nije sretan” što neki srpski zvaničnici koriste rječnik koji “ne smiju da koriste” kada govore o Crnoj Gori.

Portparolka šefice evropske diplomatije Maja Kocijančić rekla je da Beograd i Priština moraju hitno da se vrate za pregovarački sto, a da zemlje članice EU, kao i SAD, još jednom pozivaju privremene institucije u Prištini da ukinu tarife na robu iz centralne Srbije.

Završetak procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine je hitan zato što “aktuelna situacija ne samo što izaziva nesigurnost, već znači i propuštanje prilike”, navela je Kocijančić za Kohu.

Ona je podsjetila da su takse razlog blokade dijaloga i istakla da “ne postoji alternativa brzom nastavku dijaloga između strana”.

Upitana o stavu Federike Mogerini za samit u Parizu, Kocijancic je rekla da nedavni sastanak u Berlinu, kao i najavljeni u Parizu mogu da predstavljaju dobru priliku za region.

Ona je dodala da Federika Mogerini pozdravlja svaki napor da se pomogne dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU.

Kocijančič kaže da Srbija takođe treba da, kako navodi “uradi svoj dio”, da bi bio otvoren put za dijalog.

Ona je navela i da bi postizanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma o potpunoj normalizaciji odnosa bio najbolji način da korist od ovog pomirenja ima cijeli region.

Rusija je u petak optužila Sjedinjene Države da svjesno izazivaju opasne napetosti oko Irana i da dovode situaciju na rub rata, javila je novinska agencija RIA Novosti.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov pozvao je Wshington da odvaže moguće posljedice sukoba s Iranom i istaknuo je kako današnji izvještaj New york Timesa pokazuje  da je situacija krajnje opasna. 

Američki predsjednik Donald Trump odobrio je vojne udare protiv Irana u znak odmazde za obaranje amričkog bespilotnog izviđačkog aviona i otkazao je napad u posljednji minut, navodi se u novinskom izvještaju, prenosi Reuters.

Građani država zapadnog Balkana od 1. jula moći će međusobno da telefoniraju u romingu po cijenama nižim za gotovo 30 odsto, što je početak primjene regionalnog sporazuma koji je potpisan u aprilu, piše “Politika”.

Prema sporazumu koji su potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH, cijene će u prvoj fazi biti smanjene za 27 odsto, dok se od 1. jula 2021. godine očekuje potpuno ukidanje rominga za zapadni Balkan.

Sporazumom su definisane maksimalne cijene poziva, poruka i prenosa podataka.

Tako minut razgovora neće moći da košta više od 22,4 dinara /0,19 evra/, poruka najviše sedam dinara /0,059 evra/, dok će maksimalna cijena za prenos podataka iznositi 21,4 dinara /1,18 evra/ po megabajtu.

Cijena rominga sa Albanijom biće niža čak 85 odsto, budući da ta zemlja do sada nije bila dio sporazuma koji su 2014. potpisale Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH.

Operateri mobilne telefonije za “Politiku” nisu mogli da navedu tačne cijene, niti da kažu da li će biti niže od maksimalnih koje predviđa sporazum.

Oni su potvrdili da je u toku izrada cjenovnika i da će građani prije početka primjene sporazuma biti obaviješteni o tome koliko će ih ubuduće koštati ove usluge.

Upotrebom suzavca i gumenih metaka policija je večeras spriječila ulazak demonstranata u zgradu parlamenta Gruzije.

Nemiri ispred gruzijskog parlamenta traju od jutros kada su se okupile hiljade pristalica opozicije zbog obraćanja ruskog parlamentarca Sergeja Gavrilova na zasjedanju skupštine pravoslavne parlamentarne saradnje u Tbilisiju.

Prema neslužbenim informacijama, ispred gruzijskog parlamenta nalazi se oko 10 hiljada demonstranata.

Demonstranti su pokušali ući u zgradu parlamenta, što je policija spriječila upotrebom suzavca i gumenih metaka.

Protesti i dalje traju, a demonstranti pozivaju gruzijske zvaničnike na ostavku.

Premijer podnio ostavku!

Predsjednik gruzijskog parlamenta Irakli Kobahidze u petak je podnio ostavku nakon nasilnih sukoba u kojima je povrijeđeno više od 200 ljudi i koji su izazvani pojavljivanjem ruskog poslanika u gruzijskom parlamentu.

Kobahidze, koji je van zemlje zbog zvanične posjete, predao je ostavku, izjavio je novinarima Kaka Kaladze, jedan od čelnika vladajuće stranke Gruzijski san. Ostavka predsjednika parlamenta jedan je od zahtijeva demonstranata.

Zamjenik ministra zdravstva saopćio je da je najmanje 240 ljudi povrijeđeno u sukobima u gruzijskoj prijestonici Tbilisiju u četvrtak. Policija je ispaljivala gumene metke, suzavac, i koristila je vodene topove protiv demonstranata pred zgradom gruzijskog parlamenta. Više od 100 ljudi još je u bolnicama, a dvije osobe izgubile su oči od gumenih metaka, saopćio je direktor Nove bolnice u Tbilisiju, Giorgi Kordžahija, prenosi Associated Press. 

Američki predsjednik Donald Trump odobrio je u petak vojne napade protiv Irana u znak odmazde za rušenje bespilotne letjelice vrijedne 130 milijuna dolara, ali ih je otkazao kad su zrakoplovi već bili u zraku, objavio je New York Times.

Trump je prvotno odobrio udare na mali broj odabranih ciljeva, kao što su radarski i raketni sustavi, navodi se u izvješću visokih dužnosnika administracije koji su uključeni ili su informirani o raspravama.

Udari su zakazani za petak prije zore kako bi se smanjio rizik za iransku vojsku ili civile, dodaje se.

Zrakoplovi su bili u zraku

Zrakoplovi su bili u zraku, a brodovi su bili u poziciji, ali nijedna raketa nije ispaljena jer je došla zapovijed za odstupanje, rekao je jedan visoki dužnosnik uprave.

Nije jasno hoće li se napadi na Iran ipak dogoditi, kao što nije poznat ni razlog otkazivanja udara, ističe se.

Podsjetimo, američka vojska kazala je jučer da je Iran oborio američki dron dok je letio u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca, otprilike 34 kilometra od najbliže lokacije na iranskoj obali, no iranski šef diplomacije optužuje Washington za laž i najavljuje tužbu pri Ujedinjenim narodima.

Trump je u objavi na Twitteru osudio iranski potez, rekavši da je ta zemlja “napravila vrlo veliku pogrešku”.

Američko Ministarstvo obrane objavilo je pak snimku na kojoj se vidi dim nakon što su Iranci srušili njihov dron.

Iran tvrdi da ima dokaze da je dron bio na njegovom teritoriju

Iran je od Ujedinjenih naroda zatražio da spriječe “nezakonite i destabilizirajuće mjere” Sjedinjenih Država u Zaljevu koje je optužio za kršenje iranskog zračnog prostora i to potkrijepio koordinatama.

Veleposlanik Madžid Takht Ravanči obratio se pismom glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u kojem je izvijestio da su iranske snage ciljale američku bespilotnu letjelicu koja je, “unatoč opetovanim radijskim upozorenjima, ušla u iranski zračni prostor”.

Iran je rekao da ima “neoborive dokaze” da je američka letjelica u trenutku kada je srušena bila u iranskom zračnom prostoru.

Iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif napisao je na Twitteru da je letjelica poletjela ispod radara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenosi Reuters.

“U 00:03 američki dron poletio je iz UAE-a ispod radara i prekršio iranski zračni prostor. Pogođen je u 04:05 na koordinatama (25°59'43”N 57°02'25”E) blizu Kouh-e Mobaraka. Našli smo dijelove američke vojne letjelice u svojim teritorijalnim vodama”, napisao je Zarif.

“Dokaz je jasan i neoboriv, napose jer su neki ostaci letjelice pronađeni u iranskim vodama”, rekao je i zamjenik šefa iranske diplomacije Abas Arakči.

On se sastao sa švicarskim veleposlanikom u Teheranu koji zastupa diplomatske interese Sjedinjenih Država u Iranu.

Arakči je izgred opisao kao jasno kršenje međunarodnog prava i u objavi na Instagramu dodao da Iran ne želi vojni sukob u Zaljevu, no da “neće oklijevati ni sekunde da bi obranio svoje granice od iracionalnih Amerikanaca”, prenosi agencija dpa.


(Vijesti.ba / index.hr)

Nezavisna ekspertica UN-a za ljudska prva koja istražuje ubistvo novinara Jamala Khashoggija u srijedu je preporučila istragu eventualne uloge krunskog princa Mohammeda bin Salmana, pozivajući se na “pouzdane dokaze”

Izvještaj na 101 stranici koji je objavila Agnes Callamard o ubistvu Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu u oktobru prošle godine poziva agencije UN-a i generalnog sekretara Svjetske organizacije Antonija Guterresa da “zahtijevaju” krivičnu istragu.

Callamard je istaknula “izuzetnu osjetljivost” utvrđivanja krivične odgovornosti princa, kao i Sauda Alqahtanija, visokog savjetnika u Saudijskom kraljevskom sudu, koji nije optužen.

– Nikakvi zaključci nisu doneseni koga da se krivi. Jedini zaključak je da postoje pouzdani dokazi kako bi se pokrenula dodatna istraga odgovarajućih vlasti, da li je dostignut prag krivične odgovornosti – piše Calmard, prenosi Associated Press.

Svjedoci prisutni na ročištu na kojem je prije dva dana preminuo prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta Mohammed Morsi, poručili su kako mu niko nije prišao čak 20 minuta nakon što je izgubio svijet i srušio se na pod, odnosno da je, drugi riječima, ostavljen da umre.

Britanski list “Independent” objavio je tekst u kojem se poziva na izjave prijatelja i saradnika Mohammeda Morsija, i drugih očevidaca koji su bili prisutni na ročištu.

Egipatsko tužilaštvo jučer je saopćilo kako je Morsi, nakon što je izgubio svijest, “hitno prebačen u bolnicu”, no izjave prisutnih u sudnici potvrđuju kako mu u sudnici niko nije prišao ni 20 minuta nakon što je izgubio svijest.

Abdullah al-Haddad, čiji se otac i mlađi brat procesuiraju u istom sudskom proces s Morsijem, izjavio je kako od zvaničnika niko nije prišao Morsiju nakon što se srušio na pod.

“Ostao je na podu neko vrijeme dok ga stražari nisu izveli vani. Hitna pomoć je stigla nakon 30 minuta. Ostali optuženi su počeli vikati nakon što su vidjeli da se srušio. Među optuženima je bilo i doktora koji su tražili dozvolu stražara da intervenišu ili tražili da to učini neko drugi. Svjesno mu nisu pomogli. Nakon što su optuženi počeli vikati, stražari su njihove porodice izveli iz sudnice”, kazao je Haddad.

Dodao je kako je njegov otac od hapšenja preživio četiri srčana udara, no i pored toga mu ne dozvoljavaju da obavi operaciju srca. Naglašava kako je zabrinut za život oca.

Amr Darrag, ministar za međunarodnu saradnju u Morsijevom kabinetu prije njegovog svrgavanja, također, optužuje zvaničnike Egipta za Morsijevu smrt.

Darrag navodi kako Morsiju niko nije pomogao ni 30 minuta nakon što je izgubio svijest, te podvlači kako Morsiju u pritvoru nije dozvoljena odgovarajuća ljekarska pomoć.

Optužbe na račun egipatskih zvaničnika, da nisu reagovali na Morsijevo gubljenje svijesti, potvrdio je i još jedan aktivista koji je bio prisutan u sudnici, a iz sigurnosnih razlog nije želio otkriti svoj identitet.

Prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta Mohamed Morsi preminuo je u sudnici pučista koji su ga prije tačno sedam godina svrgnuli s vlasti, a ostat će upamćen po hrabrosti koju je pokazivao tokom pritvora i suđenja.

Morsi je pobijedio na prvim demokratskim predsjedničkim izborima koji su u Egiptu održani 17. juna 2012. godine, a preminuo je na sedmu godišnjicu tih izbora.

Preminuo je u sudnici u kojoj mu je sudila pučistička vlast koja mu često nije davala riječ i koja ga je vrijeđala. Uprkos tome, Morsi je tokom cijelog postupka hrabro branio svoje stavove.

Suđeno mu je po brojnim optužnicama i izrečeno mu je više smrtnih i dugogodišnjih zatvorskih kazni, a neka od suđenja su još uvijek bila u toku.

UN-ov Visoki komesarijat za ljudska prava (OHCHR) pozvao je na brzu, nepristrasnu, potpunu i transparentnu istragu smrti Mohameda Morsija.

U džamiji Fatih u Istanbulu jučer je nakon ikindije-namaza klanjan dženaza-namaz u odsustvu Mohamedu Morsiju. Dženazi-namazu je prisustvovao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je kazao da nije uvjeren da je do Morsijeve smrti došlo u normalnim okolnostima.


(Vijesti.ba / AA)