Novopazarci Saida Bukvić i Ersan Gurdijeljac nastupiće sutra uveče na profesionalnoj bokserskoj reviji u Beogradu, gde će za protivnike imati Snežanu Šiljković iz Vrbasa, odnosno Zrenjaninca Bogdana Draškovića.
“Nisam prekidala trenažni ciklus posle Svetkog kik-boks kupa u Budimpešti. Prvi put radim u šest rundi i to je veliki izazov. Moja protivnica je na tom planu nešto iskusnija, ali očekujem pobedu”, rekla je Bukvić.
Dvadesettrogodišnja Novopazarka dobila je oba prethodna meča u profi boksu, a dve godine starija Šiljković upisala je pobedu, nerešen ishod i tri poraza.
U Beogradu će nastupiti i mlađi od braće Gurdijeljac, čiji je rival drugi put ove godine Bogdan Drašković, koji ima tek 17 godina.
Dvadesetdvogodišnji Pazarac upisao je kao profesionalac pet pobeda i nerešen ishod, dok je Drašković ostvario pobedu, uz poraz upravo od Ersana Gurdijeljca.
Karavan Sportskih igara mladih (SIM) krenuo je 15. maja iz Novog Sada, a u Novi Pazar stiže 11. juna.
Pazar će šesti put biti domaćin popularne međunarodne manifestacije, koja se tradicionalno završava regionalnim finalom u Splitu.
“Od samog početka smo deo ozbiljnog projekta. SIM imaju podršku od mnogih. Naš cilj je da se što više dece, rekreativno i profesionalno, počne baviti sportom. Daćemo sve od sebe da budemo pravi domaćini i reprezenti sporta”, rekao je direktor pazarskog Sportskog saveza Emir Mehmedović.
Takmičenja u Novom Pazaru organizuju gradski Sportski savez i Savez za školski sport, uz podršku Kancelarije za mlade.
Glavni koordinator SIM u Novom Pazaru Nermin Zećirović otkrio je da će biti i nekih novih sportova.
“Ubacili smo šah, a tu su i mali fudbal, ulična košarka, tenis, rukomet, odbojka i odbojka na pesku. Prijave se vrše u prostorijama gradskog Sportskog saveza ili kod koordinatora zaduženih za te sportove”, kazao je Zećirović.
Manifestacija Karavan igre koji kroz umetničke, edukativne i interaktivne programe promoviše umetničku igru ove godine kreće iz Novog Pazara. Novopazarskoj javnosti ovaj događaj danas su najavili direktor Kulturnog centra Husein Memić, gradonačelnik Nihat Biševac i direktorka Nacionalne fondacije za umetničku igru i Beogradskog festival igre Aja Jung.
„Osim toga što je Novi Pazar jedan od 10 gradova u kojem se održava Karavan igre, ove godine nam je odato priznanje da ova manifestacija polazi iz našeg grada. Grad Novi Pazar je i u prošloj i u ovoj godini odvajao sredstva za razvoj kulture. Karavan igre je manifestacija koja će obogatiti kulutrnu scenu našeg grada. Deca će imati priliku da se kroz rad sa pedagozima upoznaju sa baletom i modernom igrom.“, rekao je gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac. On je dodao da će najbolji koreografi 10 dana boraviti u našem gradu i da će oni koji imaju interesovanje za igru biti u prilici da nauče nešto više ovoj umetnosti. On je istakao važnost ovakvih manifestacija u gradovima širom zemlje. „Želim da se zahvalim Aji Jung što je odabrala naš grad, a Gradska uprava će uvek izdvajati sredstva za projekte koji afirmišu kulturu“, zaključio je gradonačelnik Nihat Biševac
Direktor Kulturnog centra Husein Memić je uputio Poziv roditeljima da dovedu svoju decu, da zajedno sa pedagozima učestvuju u radionicama. „Ovo je manifestacija svetskog ranga i ne treba da se propusti. Novi Pazar pomera granice sa ovakvim svetskim kulturnim manifestacijama. Grad Novi Pazar je odavno prerastao granice lokalnog u pogledu velikih kulturnih događaja. I sam odabir Grada Novog Pazara kao polazne tačke ovog karavana kazuje da je naš grad prepoznat kao kulturna destinacija.“, rekao je direktor Memić dodavši da u novopazarskoj publici postoji veliko interesovanje i za balet i za moderne igre.
Prethodni Karavan igre u Novom Pazaru trajao je tri dana, a ove godine je projekat tako osmišljen da pedagozi i koreografi sa mladima u Novom Pazaru raditi 10 dana. Direktorka Beogradskog festivala igre, Aja Jung, osvrnula se na zainteresovanost mlade novopazarske publike: „Posebno me je radovao dolazak mladih zaintersovanih Novopazaraca na Beogradski festival igre. Njihov dolazak je bio organizovan u jednoj divnoj sinergiji sa vašim Kulturnim centrom i Gradom Novi Pazarom. Verujem da su oni uživali, imali su bez pitanja. Verujem da će ovaj Karavan igre biti uspešan i da će nam dati smernice za dalju edukaciju mladih, ali za stvaranje nove publike.“
Karavan igre počinje u petak 10. juna, a na repertoraru su predstava „Pariski život“, Sabrine Bosko, dok nas uveče očekuje gala koncert sa insertima iz velikih baletskih dela.
Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je za Radio Slobodna Evropa “da je rasistički jezik premijerke Srbije”, “zemlje koja je počinila genocid i etničko čišćenje na Kosovu, najbolji dokaz patološke mržnje trenutnog srpskog režima naspram građana Kosova”.
Premijerka Srbije Ana Brnabić u srijedu je, u prisustvu ambasadora EU u Srbiji Sema Fabricija rekla da je zabrinjava i plaši situacija na Kosovu jer imate posla sa “ljudima koji su bukvalno izašli iz šume”.
Tači je dodao da od EU očekuje da što prije osudi i da se distancira se od takvog rječnika srpskih zvaničnika.
“Ovako nešto ne predstavlja ništa novo niti vanredno za nas, zato što jako dobro znamo genocidni karakter jučerašnje i današnje Srbije. Ali ono što je drugačije i razočaravajuće jeste gorka činjenica da EU ne osuđuje ovakvo rasističko i antievropsko ponašanje Srbije”, kazao je Tači.
Predsjednik Kosova je dodao da nasuprot tome EU i dalje drži “otvorena vrata jednoj državi koja je počinila genocid i koja ni danas ne vjeruje u evropske vrijednosti”.
“S druge strane, EU nastavlja da diskriminira Kosovare i drži ih izolovanim, bez nade za učlanjenje u Uniju. Ovakav selektivan i diskriminatorski pristup otežava kredibilitet EU u očima građana Kosova”.
“Očekujemo od EU da što prije osudi i distancira se od ovakvog rasističkog rječnika srpskih zvaničnika koji podstiče mržnju i miniraju napore za pomirenje i normalizaciju”, istakao je Tači.
Povodom takve izjave Brnabić na Tviteru se oglasio i šef kosovske diplomacije, Bedžet Pacoli, navodeći da dok je on ministar spoljnih poslova Kosova „nikada neće dozvoliti da Brnabić uđe na Kosovo, sve dok i dalje gaji rasističku i bolesnu ideologiju protiv naroda Kosova“.
On je dodao da su njeni komentari u prisustvu šefa EU delegacije u Srbiji, bili “odvratni i potpuno neprihvatljivi”.
Pacolijeva izjava je u skladu sa politikom Prištine, reagovala je premijerka Srbije.
“Ljudi koji su spremni da spriječe protok robe spremni su i da spriječe slobodu kretanja”, rekla je Brnabić, nakon sastanka sa premijereom Slovačke Peterom Pelegrinijem. Ona je navela da je to i protiv interesa Albanaca i suprotno svim civilizacijskim vrijednostima.
Premijerka Srbije je prethodno, u prisustvu Sema Fabricija, rekla da je plaši situacija na Kosovu.
“Ono što mene najviše plaši, što imate posla sa racionalnim ljudima. Sa najgorom vrstom populista. Sa ljudima, mislim, koji i jesu bukvalno izašli iz šume. To su ljudi, neki od tih su i teroristi koji nisu osuđeni, bili su optuženi, bili su u Haškom tribunalu. Nisu osuđeni samo zato što je u tom procesu, što su svi svjedoci pobijeni. I kako mi sada da znamo šta će oni uraditi sutra. Njima je svejedno da li je tamo rat ili nije, to je ono što mene plaši. To je ono što mene užasno mnogo plaši. Istovremeno me plaši što nema jače, odlučnije reakcije međunarodne zajednice”, rekla je premijerka Srbije.
Brnabić je takođe izjavila da je sigurna da će joj, kada bude željela da ode na Kosovo, to biti omogućeno.
Komentarišući Tačijevu izjavu da neće dozvoliti formiranje Zajednice srpskih opština, Brnabić je rekla da to pokazuje “stepen njihove neodgovornosti i da nemaju nikakav kapacitet institucija”.
“Formiranje ZSO donijelo bi mir i žao mi je što Priština šalje poruku da Srbi tamo nemaju nikakva prava i da to nije njihova zemlja”, rekla je Brnabić.
Kosovski ministar spoljnih poslova Behgjet Pacolli izjavio je da premijerki Srbije Ani Brnabić neće biti dozvoljen ulazak u Pokrajinu, dok god, kako je rekao, slijedi “rasističku i bolesnu ideologiju” protiv kosovskog stanovništva i nacionalnosti koje tamo žive.
Prištinski mediji navode da je Pacoli reagovao na navodnu izjavu Ane Brnabić da su kosovski Albanci ljudi koji su izašli iz šume.
Pacoli je navodni komentar permijerke ocijenio kao “potpuno neprihvatljiv”.
“To institucionalizuje rasizam u Srbiji, koju promoviše vlada Ane Brnabić, a koji potiče iz ultra-nacionalističke ideologije bolesnih””, rekao je Pacoli.
Premijerka je, međutim, juče na pres konferenciji nije govorila o Albancima, već “ljudima koju predstavljaju Prištinu”, teroristi koji su bili u Hagu,a nisu osuđeni za zločine samo zato što su svi svjedoci pobijeni.
Cijeli rat, od 1992. nadalje, general Ratko Mladić sastajao se s hrvatskim generalima, dogovarao prekide vatre, isporuke oružja i nafte i zajedničku borbu protiv Bošnjaka. Dio dnevnika Ratka Mladića objavilo je Haaško tužilaštvo kako bi ga koristilo kao dokaz protiv Jadranka Prlića, Slobodana Praljka i ostalih čelnika Herceg-Bosne kojima se sudi u Haagu.
General Mladić u svom je dnevniku ostavio bilješke sa susreta s Praljkom, Prlićem, Antom Rosom, Milivojem Petkovićem i drugima, većinom u mađarskom Pečuhu ili Njivicama u Crnoj Gori.
Finansijski najteži sastanak
Na jednom od sastanaka u februaru 1994. sudjelovao je hrvatski ministar finansija Jozo Martinović. On je bio ministar finansija u Vladi Franje Gregurića od augusta 1992. Preko Joze Martinovića išlo je finansiranje “Herceg-Bosne” i nakon što je u kolovozu 1992. iz Vlade prešao u Privrednu banku. Uz Gojka Šuška i Hrvoja Šarinića on je bio potpisnik računa u Austriji i član Upravnog odbora RH Alan preko kojeg je kupovano oružje.
Finansijski najteži sastanak bio je onaj od 8. jula 1993. s Milivojem Petkovićem u Njivicama, u vrijeme sukoba Hrvata i Bošnjaka. Petković je do kraja jula 1993. bio načelnik Glavnog stožera HVO-a, a tada ga je zamijenio Praljak. Mladić je zabilježio da su u zamjenu za oružje i “učinjene usluge” položene 1,191.246 tadašnjih njemačkih maraka i dvije cisterne dizela.
Dogovoreno je da Hrvati 8,092.032 marke plate u roku od tjedan dana. Sav taj novac došao je, naravno, iz Hrvatske, jer se u to vrijeme HVO financiralo direktno iz Zagreba.
Prvi sastanak koji je Haaško tužilaštvo izdvojilo je onaj od 5. oktobra 1992., kad se Mladić u Pečuhu našao s delegacijom Hrvatske i “Herceg-Bosne”.
Kao predstavnik Hrvatske bio je Slobodan Praljak, koji je od marta 1992. do jula 1993. bio pomoćnik Gojka Šuška. U julu 1993. postaje zapovjednik HVO-a. Praljak od Mladića traži da srpske snage prekinu granatirati Slavonski Brod. Hrvati iz Jajca Srbima će dati struju, a oni će im zauzvrat pustiti vodu. Praljak (ako je vjerovati dnevničkim bilješkama) predlaže Mladiću obustavu sukoba.
‘Podijelit ćemo Bosnu’
Objašnjava mu da Hrvatima nije u interesu rat sa Srbima, rat će prestati dogovorom Hrvata i Srba, a prava opasnost su Muslimani. “Naš cilj je Banovina iz 1939., ako to ne postignemo, nastavljamo rat”, zapisao je Mladić Praljkove riječi. On uvjerava Mladića da je sporazum Tuđmana i Izetbegovića samo formalan, donesen na inzistiranje Amerikanaca, kako bi se dodvorili islamskom svijetu. Posljednja bilješka s tog susreta su Praljkove riječi: “Treba iseliti Hrvate iz Vojvodine”.
Na drugom sastanku, nakon pada Posavine 26. oktobra 1992., Praljak kaže: “Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da podijeli Bosnu. Mi ćemo natjerati Aliju da sjedne za stol s Bobanom i Karadžićem. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton da bi imali gdje odseliti”. Na tom je sastanku dogovoreno da se održi sastanak Janka Bobetka i Božidara Vučurevića o liniji HV-a kod Trebinja.
Društvo kod Miloševića
Iduće godine, u julu 1993., kad je već buktio sukob s Muslimanima, Mladić je na sastanku kod Miloševića u Beogradu. Milošević mu govori da ne bi trebali davati preveliku podršku Hrvatima. Na sastanku je i Karadžić, koji kaže da trebaju pomoći Hrvatima da bi se prisililo Muslimane na podjelu Bosne. Ipak, Karadžić upozorava da, ako Hrvati napadnu RSK, Srbi iz BiH moraju poslati dva korpusa da pomognu Martiću. Milošević tumači: “Ne bih ja išao na presijecanje Muslimana na dvije autonomije. Mi smo ih nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao uzmite ih vi”, prenosi Jutarnji.hr.
Kosovski predsjednik Hashim Thaci izjavio je kako neće dozvoliti formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) jer bi to, kako je kazao, značilo stvaranje Republike Srpske na Kosovu, prenosi RTK.
“Točno je da sam se ranije suglasio s formiranjem Zajednice srpskih opština, ali okolnosti su se promijenile i ne možemo to dozvoliti u zamjenu za viznu liberalizaciju”, kazao je Thaci, dodavši da pristojbe na robu iz BiH i Srbije moraju ostati na snazi, javlja list Zeri.
Kosovski predsjednik smatra kako je Europska unija okrenula leđa Prištini jer ni nakon tri godine od davanja preporuke za viznu liberalizaciju, zemlje članice još nisu donijele odluku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa delegacijom Atlantskog savjeta iz Vašingtona, kojoj je ukazao na političko-bezbjednosnu situaciju na Zapadnom Balkanu i istakao čvrsto opredjeljenje Srbije da svojim radom doprinosi regionalnoj stabilnosti i razvoju, te dodao da potezi Prištine vode ka destabilizaciji regiona.
Predsjednik Vučić je u razgovoru sa predstavnicima Altantskog savjeta, koji u Beogradu borave u okviru studijske posjete regionu, zahvalio SAD na dosadašnjoj podršci ekonomskim reformama i evrointegracijama Srbije, kao i na pokušajima da doprinesu rješenju problema u dijalogu sa Prištinom.
On je istakao da uvođenje taksi na srpsku robu, kao i posljednje akcije prištinskih policijskih jedinica na sjeveru Kosova, predstavljaju najgrublje kršenje odredbi CEFTA, kao i Briselskog sporazuma i da takvi potezi vode destabilizaciji cijelog regiona, saopšteno je iz Predsjedništva.
Vučić je rekao i da je Srbija usredsređena na jačanje političkih i ekonomskih odnosa sa SAD i izrazio nadu da će unaprijeđenje bilateralnih odnosa biti nastavljeno i kroz uspješnu saradnju u oblasti ekonomije, kao i da će američke kompanije, s obzirom na dobre ekonomske pokazatelje srpske privrede, pokazati još veće interesovanje za ulaganje u Srbiji.
Delegacija Atlantskog savjeta iz Vašingtona, koju čine predstavnici i republikanaca i demokrata, zahvalila je predsjedniku Vučiću na naporima koje ulaže u očuvanje i unapređenje regionalne stabilnosti.
Potpredsjednik Atlanskog savjeta Dejmon Vilson rekao je da je važno da Srbija gradi i ima koristi od odnosa sa Amerikom i drugim zemaljama u Evropi.
Šef delegacije Atlantskog savjeta Dejmon Vilson podržao je evropski put Srbije i naglasio da su oni ovdje u misiji da pomognu i budu dobar partner regionu Zapadnog Balkana.
Portparol Kfora Vićenco Graso izjavio je da su svi bili obaviješteni o akciji jedinice ROSU, jer su prije oko deset dana u srpskim novinama objavljene vijesti i izjave koje su najavile namjeru da se na Kosovu uhapsi 26 policajaca.
“Ko god je pročitao te vijesti, bio je obaviješten”, rekao je Graso za list Politika na konstataciju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantovao njegovu izjavu da su svi bili obaviješteni.
On je rekao da nije bilo aktivnosti usmjerenih protiv Srba, već se “radilo o legitimnim policijskim jedinicama koje su sprovele operaciju, što je rezultiralo hapšenjem civila i policajaca različitih nacionalnosti”.
“Dakle, nije bilo međuetničkog sukobljavanja”, rekao je Graso, prenosi Beta.
On je rekao da je specijalna jedinica Kosovske policije bila pozvana da interveniše, jer je bila postavljena barikada na putu.
“Nije bilo razloga da Kfor reaguje na policijsku operaciju, čiji je cilj bio suzbijanje kriminala i koja je za dobrobit svih”, rekao je Graso.
On je pozvao “sve da se suzdrže od retorike i provokacija, ne samo političare i ne samo Srbe”.
“U utorak smo tokom čitave operacije imali dobru komunikaciju sa svim relevantnim lokalnim i međunarodnm institucijama, uključujući Vojsku Srbije”, rekao je Graso, povodom izjave Vučića da nije odgovarao na pozive iz Beograda.
“Ljudi ne treba da izgube povjerenje u Kfor, mi smo tu da pomognemo i to činimo na nepristrasan način”, rekao je Graso.
