Prema odluci Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH, ove godine visina sadekatu-l-fitra u Bosni i Hercegovini iznosi 20 KM za prvu kategoriju davalaca, 10 KM za drugu kategoriju davalaca i 7 KM za treću kategoriju davalaca.
Također, visina sadekatu-l-fitra za dijasporu iznosi 20 eura za prvu kategoriju, 15 eura za drugu i 10 eura za treću kategoriju davalaca.
Ovo je odlučeno na ranije održanoj 20. redovnoj sjednici Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, sadekatu-l-fitr je vadžib, obaveza muslimana, koja podrazumijeva davanje određenog iznosa iz svog imetka kako bi se, primarno, davalac, postač očistio od mogućih počinjenih grešaka u toku posta. Sadekatu-l-fitr je obavezan za svaku osobu bila ona muško ili žensko. Sadekatu-l-fitr je potrebno dati tokom ramazana, odnosno prije klanjanja bajram-namaza.
Uvjet za obaveznost sadekatu-l-fitra je da je osoba musliman i da posjeduje vrijednost imovine veću od iznosa sadekatu-l-fitra, dovoljnu za opskrbu njega i njegove porodice za dane Bajrama.
Sadekatu-l-fitr se daje u iznosu jednodnevne hrane osobe koja ga daje. Otac ili drugi staratelj u porodici je dužan dati sadekatu-l-fitr za svoje ukućane ili osobe koje izdržava.
Europska komisija u srijedu je preporučila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ocijenivši da su obje zemlje ispunile kriterije.
Povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavio je pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta paket dokumenata o proširenju, koji je Komisija netom prije usvojila.
“Obje zemlje su obavile svoju zadaću. Kako bismo ostali vjerodostojni u procesu koji se temelji na zaslugama, sada Europska unija mora ispuniti svoja obećanja i jasno i pozitivno odgovoriti kada ove države ispune svoja obećanja”, rekao je Hahn, prenosi Hina.
O preporuci Komisije odlučuju zemlje članice EU-a jednoglasno i sada je pitanje hoće li ovaj put biti prihvaćena preporuka Komisije o početku pregovora na summitu čelnika u lipnju.
Tome se najviše protive Francuska i Nizozemska.
Komisija već godinama predlaže otvaranje pregovora s Makedonijom, ali je taj prijedlog uvijek u prvom redu nailazio na protivljenje Grčke zbog spora oko imena zemlje, ali ni druge zemlje članice nisu bile previše zagrijane da to dopuste. Albanija je prvi put takvu preporuku dobila prošle godine.
Povjerenik Hahn je pozvao sve zemlje u jugoistočnoj Europi da riješe svoja bilateralna pitanja jer ih EU ne želi uvoziti, spominjući pri tom kao pozitivan primjer dogovor Skoplja i Atena oko imena Makedonije, koja je njihovim dogovorom službeno postala Sjeverna Makedonija.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odbacio je u srijedu kao neistinite tvrdnje glasnogovornika KFOR-a Vinchenza Grassa da su vlasti u Srbiji bile obavještene o akciji kosovske policije (KPS) na sjeveru Kosova i da “nije bilo iznenađenja”.
“Lijepo neka kaže koga je izvijestio. Ne govori istinu, to je sve. To je lako dokazati”, rekao je Vučić novinarima nakon posjeta Vojnoj gimnaziji u Beogradu.
Vučić je ironično dodao kako je KFOR “možda obavijestio nekog od organizatora oporbenih prosvjeda “1 od pet milijuna” ili nekog od vladika Srpske pravoslavne crkve, ali da “državne organe nije”.
On je ustvrdio kako su informacije o jučerašnjoj akciji KPS-a, koju je on sam najavio još 17. svibnja, dobivene “iz obavještajnih izvora”. Poručio je će “Srbija zaštiti svoj narod na Kosovu” i da “neće sjediti prekriženih ruku”.
“Oni misle završilo se to. Situacija je mnogo gora i teža nego što je bila jučer u ovo vrijeme. Imamo ne samo obavještajne podatke, nego i razgovaramo s našim narodom. Situacija na cijelom Kosovu, što se tiče srpskog življa, mnogo je teža nego jučer”, ustvrdio je srbijanski predsjednik.
Vučić je komentirao činjenicu da je u akciji, za koju se tvrdi da je izvedena u sklopu borbe protiv kriminala, uhićeno dvostruko više Srba nego Albanaca, unatoč strukturi stanovništva po kojoj je na Kosovu i u policiji 14 puta više Albanaca nego Srba. To bi značilo, ocijenio je Vučić, da su “Srbi 28 puta veći kriminalci u policiji, nego Albanci”.
Prema Vučićevoj ocjeni, konačni cilj prištinskih vlasti je uhićenje zapovjednika Kosovske policijske službe za sjever Željka Bojića, te daljnja zastrašivanja i iseljavanja Srba s Kosova, prenosi Hina.
Vučić je pozvao kosovske Srbe da budu “jedinstveniji nego ikad dosad” i to iskažu na prosvjedu koji je za danas zakazan u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici.
“Kao srbijanskom predsjedniku obveza mi je da budem uz one koji Srbiju doživljavaju kao svoju domovinu i uz vlastiti narod. Ja sam izabrao svoju stranu – to je Srbija i Srbi na Kosovu. Bit ću uz njih i neću se odvajati od njih ni u mnogo težim trenucima nego što su bili jučer”, naglasio je Vučić.
Glasnogovornik KFOR-a Vincenzo Grasso izjavio je u srijedu da su vlasti Srbije bile obaviještene da će doći do akcije uhićenja na sjeveru Kosova u utorak, 28. svibnja, i da “nije bilo iznenađenja”.
– Juče je situacija bila pod kontrolom i konstantno smo je pratili. Imali smo dobru razmjenu informacija i bili smo u kontaktu sa srpskim vlastima – kazao je Grasso za televiziju Prva.
On je negirao da je mađarski kontingent KFOR-a pokušao da reagira tijekom akcije, a da je spriječen od zapovjednika tih snaga.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je juče u Skupštini Srbije kako je tijekom akcije na sjeveru Kosova mađarski kontingent KFOR-a pokušao da reagira, ali da je spriječeni, prenosi Beta.
Na sjeveru Kosova u utorak je uhićeno više osoba. Kosovska policija navela je kako se radilo o akciji protiv organiziranog kriminala, dok je službeni Beograd ocijenio da je ona bila usmjerena na kriminalizaciju i zastrašivanje preostalih Srba na Kosovu.
Otkako je aktualni saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine preuzeo dužnost 20. novembra prošle godine, a Milorad Dodik postao predsjedavajući s mandatom od osam mjeseci, Predsjedništvo je održalo samo dvije redovne sjednice i postalo je “zatrpano neobrađenim materijalima”, upozorio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u izjavi za Fenu.
Komšić kaže da Predsjedništvo BiH obično funkcionira onoliko koliko predsjedavajući hoće, i on je taj koji diktira tempo. On zakazuje sjednice.
– Ovo sad što imamo od izbora, odnosno od inauguracije je malo neobična situacija. Barem je meni neobična u poređenju s onim mandatima predhodnim u kojima sam bio član Predsjedništva jer mi smo radili otprilike dvije sjednice Predsjedništva mjesečno, a sad smo imali ukupno dvije sjednice – kazao je on.
Postoje vanredne, tzv. telefonske sjednice na kojima se neke odluke usvajaju, ali Komšić naglašava da one ipak ne mogu zamijeniti redovne i onda se jednostavno zna nakupiti puno materijala, stvari čekaju.
– To nikada nije dobro kada je riječ o radu Predsjedništva nego i bilo koje institucije. Po meni to nije dobro, pogotovo što većina stvari o kojima mi raspravljamo i nisu politička pitanja oko kojih bi trebalo doći do nekih razmirica, to su manje-više redovne stvari. Imamo pri radu Predsjedništva puno međunarodnih ugovora i sporazuma koji čekaju, što je besmisleno. Dakle, nije to po meni dobro, mada Predsjedništvo formalno i ustavno – pravno funkcioniše, ali su sjednice neredovne – kazao je Komšić za Fenu.
Na kraju je poručio da će tu situaciju morati promijeniti kada preuzme predsjedavanje od Dodika jer se ne može dopustiti da materijali čekaju.
epa07369124 Prime minister Edi Rama (background, C) reacts after an oppositional MP splashed ink on him during a session of the parliament in Tirana, Albania, 14 February 2019. The session of the parliament had to be suspended. EPA-EFE/MALTON DIBRA
Nasilni protesti, uzajamna optuživanja na političkoj sceni, parlament bez opozicije: izgleda da Albanija puca sama sebi u nogu u trenutku kada Evropska unija treba odlučiti hoće li s njome otvoriti pristupne pregovore.
Albanska opozicija od februara sve odlučnije nastoji prisiliti socijalističkog premijera Edija Ramu, koji Albanijom vlada od 2013, da podnese ostavku, navodi AFP.
Njegovi protivnici traže prelaznu vladu, prijevremene izbore i odbijaju s njime pregovarati, optužujući ga da je povezan s organiziranim kriminalom i da dopušta bujanje korupcije.
Opozicija, i desnica (Demokratska stranka) i lijevi centar (Socijalistički pokret za integraciju), napustila je parlament prije tri mjeseca, najavila bojkot lokalnih izbora potkraj juna i borbu preselila na ulice organizirajući proteste koji su ponekad nasilni.
Novi je predviđen za nedjelju, prenosi Hina.
To otrovno ozračje zabrinjava zapadne vlade. Nakon evropskih izbora koji su potvrdili jačanje populističkih i suverenističkih pokreta na političkoj sceni, premda ne u mjeri u kojoj se to očekivalo, države članice EU-a trebaju odlučiti hoće li slijediti preporuku Evropske komisije da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Edi Rama rekao je u aprilu za AFP da ih je “Albanija zaslužila još prošle godine”.
Ugroženi napori
U nedavnom saopćenju američka ambasada je upozorila da su “zbog nasilnih protesta ugroženi napori u cilju demokratske reforme zemlje i njene perspektive napretka na putu prema Evropskoj uniji”.
Službeni Pariz, koji je već mjesecima zabrinut zbog dolaska albanskih emigranata u zemlju, također je osudio “nasilje koje kompromitira napore za demokratskom reformom i sliku Albanije” i ostaje rezerviran u pogledu otvaranja pregovora.
Albanija “želi otvoriti pregovore s EU-om, ali politička klasa nije sposobna pokrenuti dijalog u vlastitim redovima…”, rekao je Lutfi Dervishi, nezavisni politički analitičar.
Unatoč napretku u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala, ambasador EU-a u Tirani Talijan Luigi Soreca nezadovoljan je “aktualnom političkom situacijom” koja će biti jedan od elemenata koje će u obzir uzeti države članice EU-a prilikom donošenja odluke.
Te napetosti “svjedoče o velikoj političkoj neodgovornosti”, rekao je Alexander Cipa, predsjednik Sindikata albanskih novinara.
Od pada komunizma 1991. albanski politički život obilježen je verbalnim okršajima i pretjerivanjima ne bi li se impresioniralo javnost.
Tokom jednog nedavnog protesta šef glavne opozicijske stranke Lulzim Basha pozvao je pristaše na “pobunu kako bi srušili Ramu”, skandirajući: “Sloboda ili smrt! Demokracija ili smrt! Pozivam vas na otpor.”
Neskriveni prezir
Edi Rama s druge strane ne skriva prezir prema protivnicima koji “nemaju načina da se suoče s glasom građana” i ne žele pregovarati s njime: “A s kime onda žele voditi dijalog? Sa zidom?”
Nedavno je optužio opoziciju da je odgovorna za evropski neuspjeh. “Ne mogu ništa protiv vlade, ali mogu ozbiljno naštetiti Albaniji na njezinu putu”.
“Kultura kompromisa nije nužno tipična za Albaniju”, komentira Luigi Soreca. “Ali sve stranke trebale bi se sada ujediniti iza cilja integracije u EU”, smatra.
Po Lutfiju Dervishiju, ova kriza budi nepovjerenje građana “koji vide svoju budućnost drugdje”.
“Ludilo je i dalje plodno u Albaniji… S istim glumcima koji nanovo igraju iste scene… dijele iste interese, međusobno se optužuju, ali se drže zajedno. Ljudima je dosta tog cirkusa”, rekla je Vera Bala (49), majka dvoje djece koja već šest godina ne radi.
Kao i sve zemlje na Balkanu, Albanija je suočena s masivnim egzodusom stanovništva, posebice mladih od kojih je svaki treći nezaposlen.
Premda je Evropa smatra “sigurnom zemljom” kada je riječ o migracijama, ona je visoko na popisu zemalja iz kojih tražitelji azila pristižu u Evropu, u SAD i Kanadu.
U ime Grada Novog Pazara, načelnik Gradske uprave, Džemil Divanefendić, potpisao je Memorandum o razumevanju u oblasti dobrog upravljanja sa programom Swiss PRO. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružića, direktorka Švajcarske kancelarije za saradnju u Srbiji, Ursule Lojbli i predstavnici 96 lokalnih samouprava.
Potpisivanje Memoranduma o razumevanju za lokalne samouprave predstavlja važan korak ka uspostavljanju trajnih resursa za unapređenje rada i primenu principa dobrog upravljanja u svakodnevnom radu i funkcionisanju lokalnih administracija. Primenom ovih principa unaprediće se transparentnost, odgovornost, efikasnost i otvorenost lokalnih samouprava, a time doprineti i društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica.
Prva u nizu obuka za radnike lokalne samouprave koja je organizovana u saradnji sa Nacionalnom akademijom za javnu upravu (NAPA) i Regionalnim razvojnim centrom za zaposlene u obrazovanju, počela je danas. Program NAPA je zamišljen u skladu sa ciljem da se stalno poboljšavaju usluge koje službenici pružaju građanima.
Obuku o Opštem javnom postupili pohađa 30 radnika lokalne samouprave. Program obuke svečano su otvorili pomoćnik direktora NAPA-e Dejan Raketić i direktor Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Hajrudin Hajrović.
U okviru međunarodnog Erazmus plus projekta “Institucionalni okvir za razvoj treće misije univerziteta u Srbiji” (IF4TM), kojim koordinira Univerzitet u Kragujevcu, na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru organizovana je “Kampanja otvorenih inovacija”, u okviru koje je bio otvoren poziv za studente da predlože ideje i moguća rešenja za izazove koje postavlja sektor privrede. Ovoga puta, uspeh su zabeležili studenti Računarske tehnike.
Na finalnom takmičenju pod nazivom “Kampanja otvorenih inovacija”, koje je održano u Kragujevcu, studenti Računarske tehnike Državnog univerziteta u Novom Pazaru, sa dve aplikacije osvojili su prva mesta. Armin Bronja, Ahmet Halilović, Samed Bejtović i Milan Filipović bili su najbolji u izradi aplikacija koje će koristiti firme „Exstent“ i „Proenerdži.“
Na uspehu, koji su postigli takmičeći se sa svojim kolegama sa drugih univerziteta, čestitao im je rektor Državnog univerziteta prof. dr Miladin Kostić, ističući da su ovakvi rezultati od velikog značaja za ovu visokoškolsku instituciju jer potvrđuju da svojim studentima pruža kvalitetno znanje, primenjivo u praksi.
U razgovoru sa studentima rektor Kostić je kazao da ovakvi uspesi treba da budu podsticaj da studenti postižu još bolje rezultate i da će Državni univerzitet i ubuduće ulagati napore da im omogući najbolje moguće uslove da stiču kvalitetno obrazovanje.
Makedonski premijer Zoran Zaev će prisustvovati otvaranju auto-puta R6 “Arben Džaferi” na KiM koji će povezivati Prištinu sa Severnom Makedonijom, prenosi TV21.
