I ove nedelje u Opštoj bolnici u Novom Pazaru biće organizovani besplatni pregledi.
Reč je o akciji koju Ministarstvo zdravlja Republike Srbije mesecima unazad organizuje u sto zdravstvenih ustanova širom Srbije.
Svi građani, uključujući i one bez kartice zdravstvenog osiguranja, u prilici su da obave ultrazvuk abdomena, provere hormon štitaste žlezde i oftalmološkipregled.
Istovremeno, u Domu zdravlja obavljaće se EKG pregledi, merenje krvnog pritiska i merenje niva šećera u krvi.
Inače, za ove preglede vlada veliko interesovanje i masovan je odziv, što potvrđuje da je javna svest o značaju prevencije kao osnove očuvanja zdravlja višestruko porasla u našem društvu.
Bošnjačko nacionalno vijeće priredilo je iftar za direktore i nastavnike osnovnih i srednjih škola, ali i saradnike u obrazovanju koji su dali doprinos uvođenju bosanskog jezika u obrazovne ustanove. Okupljeni su se podsjetili na bitne datume u procesu implementacije bosanskog, ali je istaknuto da Bošnjaci u Sandžaku pokazuju poseban interes za očuvanje svog identiteta.
Iftar Bošnjačkog nacionalnog vijeća okupio pedagoge, profesore razredne nastve, vaspitače, ljude koji su učestvovali u izradi prvih nastavnih planova i programa na bosanskom, autore prvih udžbenika, direktore, nastavnike, ali sve koji su na različite načine bili uključeni u ovaj proces. Tokom obraćanaja predsjednik Vijeća, Esad Džudžo, rekao je da prema ocjeni monitoring misija, model nastave na bosanskom u Srbiji postaje brend za Bošnjake koji žive u drugim državama.
” Mi smo uspjeli da model nastve na bosanskom izjednačimo sa nastavom na srpskom, po svim segmentima i dokumentima i da ga stavimo u istu ravan sa nastavom na mađarskom, rumunskom, albanskom jeziku i tako dalje. Mislim da je to jedna čast da se u izveštajima o implementaciji našeg modela kaže da Bošnjaci pokazju natprosječan interes za očuvanje svog identiteta”, rekao je predsjednik BNV, Esad Džudžo.
On je podsjetio da je u Republici Srbiji ozakonjen bosanski jezik ratifikacijom Evropske povelje o manjinskim jezicima i istakao da sada predstoji rad roditeljima, projekti usavršavanja nastavnika i profesora, rad na otvaranju studijskog programa Bosanskog jezika i književnosti na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.
Elektordistribucija Srbije obaveštava da će u petak 24. maja u periodu od 9h do 16h doći do prekida isporuke električne energije zbog planske revizije TS35/10 na sledećim lokacijama:
Nakon što smo uputili kritiku za nesavesno ponašanje i ostavljanje restoranskog smeća na šetalištu, večeras je sve na svojem mestu. Oko korpi nema kesa sa smećem mlečnih restorana i slika sa šetališta je puno lepša. Nadamo se da će se ovako i nastaviti i da ćemo više čuvati naš Novi Pazar!
U restoranima na gradakom šetalištu svakoga dana ukupno se proda više od 2.000 iftara, a bahati vlasnici, poslovođe i na kraju konobari, nakon uspešne noći i dobre zarade, smeće ostavljaju na šetalištu, pored korpi koje su predviđene za sitni otpad.
Kontejneri za smeće nalaze se odmah iza restorana i skoro pa su jednako udaljeni kao i ove korpe.
Radi li komunalna inspekcija u ovom gradu ili je tačna priča da korumpirani inspektori žmure na ove stvari i kada dobiju prijavu odu do restorana i kažu vlasnicima: Ne bih ja dolazio nego te onaj prijavio!
Krivično vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, potvrdilo je presudu sudije Osnovnog suda u ovom gradu Dragana Mrdaka kojom je osudio je na dvije godina zatvora Dženela Alihodžića (32) iz Novog Pazara, zbog krivičnih dijela nasilja u proodici i nanošenja teških povreda.
Vijeće je potvrdilo i određenu mjeru zabrane prilaska od tri godine bivšoj supruzi E.Z., inače nastavnici matematike u Bijelom Polju.
Nju je Alihodžić 29. oktobra prošle godine, sačekao oko 7.20 časova na parkingu Osnovne škole „Risto Ratković“ gdje radi i posle izlaska iz kola zadao joj drvenom motkom najmanje 17 udaraca.
Nesrećna žena tom prilikom zadobila je potres mozga, prelom ramena i ruke, a od daleko težih povreda spasili su je prolazinici. Alihodžić je potom pobjegao, a uhapšen je istog dana u blizini granici Crne Gore i Srbije. Pred istražiteljima i na suđenju je priznao da je tukao bivšu suprugu koja ga je napustila jer je, kako je tvrdila bila maltertirana, a u završnoj reči je istakao da se kaje i žali zbog toga što je uradio. Tvrdio je da je u Bijelo Polje došao sa namjerom da razgovara sa bivšom suprugom i da “redefinišu odnose” .
Inače, supruga ga je zbog nasilničkog ponašanja, oko 20 puta prijavljivala policiji u Novom Pazaru, a kasnije u Bijelom Polju gdje se preselila sa djecom. Vijeće je potvrdilo i određenu mjeru zabrane prilaska od tri godine bivšoj supruzi E.Z., inače nastavnici matematike u Bijelom Polju
Tokom suđenja, veštakinja, psihijatar dr Gordana Konatar kazala je da su u krvi Alihodžića pronađeni tragovi kokaina, ali da on nije zavisnik.
Novopazarska policija uhapsila je I. D. (1987) iz Novog Pazara, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je sinoć u okolini Novog Pazara, prilikom kontrole i pregleda vozila marke „golf 5“ kojim je upravljao I. D. pronašla devet grama marihuane i nekoliko tableta sa liste psihoaktivnih supstanci.
Po nalogu Višeg javnog tužioca, I. D. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden tužilaštvu.
Slabije imućni građani i djeca jetimi iz Novog Pazara bili su gosti na iftaru koji je za njih organizovao Turski crveni polumjesec u hotelu Vrbak. Iftaru je prisustvovalo 500 zvanica, a na ovaj način ova humanitarana organizacija obilježila je Dan jetima.
Među gostima je bio značajan broj djece, štićenika socijalnih ustanova i osoba sa invaliditetom. Predstavnik ogranaka Turskog crvenog polumjeseca, Davud Okću, kaže da je jedan od ciljeva ovakvih aktivnosti komunikacija, uspostavljanje veza i solidarnost među muslimanima.
” Možda je Sandžak udaljen od Turske, ali sigurno naša srca su blizu i vidimo da su nam misli iste i da nam je nijet isti. Vaši jetimi su i naši jetimi, vaši bolesni su i naši bolesni”, rekao je Okću.
Ramazanske humanitarne aktivnosti ove godine obuhvataju 37 zemalja, a regija Sandžak je jedno od područja. Iftrau su prisustvovali direktori ogranaka Stira, Batmana i Uskudara, zatim predstavnik Mladog crvenog polumjeseca, kao i predstavnici Grada Novog Pazara i lokalnih udruženja koja su pomogla distribuciju.
” Radujem se što se na ovaj način nastavlja osmanska tradicija da se svi zajedno ovako okupljamo. Građanima Novog Pazar prenosim selame turskog naroda i svih predstavnika turskog crvenog polumjeseca”, kaže predstavnik omladinskog ogranka, Furkan Ilmas.
Koordinator ovih aktivnosti za Novi Pazara, član kabineta gradonačelnika, Ismet Plojović, kaže da je saradnja grada i ove humanitarne organizacije sve bolja, a da su rezultati raznovrsne humanitarne aktivnosti.
” Zadnjih godina postala je tradicija da ova organizacija dodjeljuje kurbane građanima, odnosno 250 grla odrasle stoke, što je bitna pomoć za građane kojima je najpotrebnija”, rekao je Plojović.
Turski Crveni polumjesec preko svojih predstavnika u Novom Pazaru realizuje raspodjelu ramazanskih paketa sa životnim namirnicama za porodice slabijeg materijanog stanja. Ove godine u šest opština Sandžaka turski Crveni polumjesec podijeliće 1 000 ramazanskih paketa.
Crna Gora u utorak slavi 13 godina od obnove neovisnosti, nakon što se na referendumu 21. svibnja 2006. većina građana te zemlje izjasnila za to da Crna Gora iziđe iz zajednice u kojoj je, nakon raspada bivše SFRJ, ostala sa Srbijom te da postane neovisna država.
Na referendumu o neovisnosti tada se je 55,5 posto građana izjasnilo za to “da Republika Crna Gora bude neovisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom”. Za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo je pak 44,5 posto izašlih birača.
Crnogorski referendum obilježila je velika izlaznost od 86,5 posto upisanih birača te zahtjev Europske unije da nezavisnost treba podržati 55 posto građana. Na čelo republičkog referendumskog povjerenstva izabran je Slovak František Lipka.
Najveći uspjeh na vanjskopolitičkom planu od obnove novisnosti, Crna Gora je ostvarila članstvom u NATO savezu. Pridruživanje NATO-u i Europskoj uniji bila su dva vanjskopolitička prioriteta koje je postavila crnogorska vlast na čelu s Milom Đukanovićem.
“Članstvo u Alijansi je snažan podsticaj ka ostvarenju sljedećeg vanjskopolitičkog cilja, članstva u Europskoj uniji, s obzirom da smo u poodmaklom pregovaračkom procesu. Također, već se osjećaju veoma pozitivni učinci članstva u NATO-u, kroz veći priljev investicija, dok je broj turista iz zemalja NATO-a povećan u prvoj godini članstva za 25 posto”, ocijenio je crnogorski predsjednik.
U pregovirma s Europskom unijom Crna Gora je otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je i prvi kandidat na koju se primijenio nov pristup u pregovorima, koji podrazumijeva da se poglavlja 23. – “Pravosuđe i temeljna prava” i 24. – “Pravda, sloboda i sigurnost”, otvaraju na početku pristupnih pregovora i ostaju otvorena do zatvaranja svih ostalih poglavlja.
U slučaju zastoja u ostvarivanju napretka u navedenim poglavljima, može doći do blokiranja daljnjeg napretka u svim ostalim. Crnogorski dužnosnici s tim u vezi često ističu da je Crna Gora “lider u europskim integracijama među zemljama regije”.
Više od polovine građana ne sjeća se vlasti prije Đukanovića
Na gospodarskom planu Crna Gora je napredovala, naročito u prvim godinama nakon obnove neovisnosti. Prosječna plaća u toj državi je, s 282 eura u 2006. godini, porasla na 416 eura već u 2008. Danas prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 514 eura, dok više od polovine zaposlenih u toj zemlji, njih 52 posto, prima mjesečnu zaradu od 250 eura.
Usporedno s rastom gospodarstva raslo je i zaduženje crnogorske države. Ukupan dug Crne Gore od obnove neovisnosti se utrostručio. Na kraju 2018. crnogorski dug iznosio je 3,09 milijardi eura ili 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Posljednjih godina Crna Gora bilježi značajan rast BDP-a, u prosjeku preko 4 posto u posljednje tri godine, prije svega zahvaljujući izgradnji prve dionice autoceste ka sjeveru zemlje, za koji se ta zemlja zadužila kod kineske Exim banke za gotovo milijardu eura.
Crnogorski premijer Duško Marković istaknuo je nedavno, na prijemu u povodu obljetnice crnogorske neovisnosti, kako je “stopa gospodarskog rasta već treću godinu zaredom među najvećima u Europi” te je za sljedeću godinu najavio puštanje u promet prve dionice najvećeg infrastrukturnog projekta, autoputa od Smokovca do Mateševa, i odmah potom nastavak radova na ostalim dionicama.
Na unutrašnjopolitičkom planu Crna Gora je ostala podijeljeno društvo. Vlast u Crnoj Gori od obnove neovisnosti nije se mijenjala. Milo Đukanović, uz kratko napuštanje državnih funkcija, neprikosnoveni je lider te najmanje države zapadnog Balkana. Đukanović je od obnove neovisnosti u tri mandata bio crnogorski premijer, a 2018. izabran je za predsjednika Crne Gore.
Na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. Đukanovićeva vlast u Crnoj Gori bila je meta pokušaja nasilnog prevrata, koji su organizirala dvojica pripadnika ruske obavještajne službe GRU, uz potporu čelnika oporbenog Demokratskog fronta (DF).
U “sudskom procesu stoljeća”, kako su ga nazvali u crnogorskim medijima, Viši sud u Podgorici nedavno je osudio čelnike DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića na po pet godina zatvora, dok je ruske državljane, agente ruske obavještajne službe, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, osudio na 15 odnosno 12 godina zatvora zbog organizacije pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti, a s ciljem “sprječavanja da Crna Gora uđe u NATO”.
Života u Crnoj Gori prije dolaska Mila Đukanovića na vlast ne sjeća se 324.000 njenih stanovnika, ili 52 posto od ukupnog broja. Kako je nedavno objavio podgorički dnevni list Vijesti, više od polovine građana Crne Gore u siječnju 1989., kada su na vlast nakon antibirokratske revolucije došli Milo Đukanović i Momir Bulatović, imalo je manje od deset godina ili se još nisu bili ni rodili.
Prema podacima crnogorskog Zavoda za statistiku Monstat, za siječanj prošle godine, u Crnoj Gori živi 622.000 stanovnika, od čege 324.000 ima manje od 40 godina. Đukanović je sada predsjednik i 233.000 građana koji su se rodili nakon njegovog dolaska na vlast prije tri desetljeća.
Milo Đukanović prvi puta je postao premijer u veljači 1991., s 29 godina, prenosi Hina.
