Sudionicima sastanka obratio se član Predsjedništva BiH Džaferović, čiji govor prenosimo u cjelini.
“Veliko mi je zadovoljstvo da po prvi put uzmem učešće na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni.
Zahvaljujem se predsjedniku Meti, predsjednici Grabar-Kitarović i predsjedniku Pahoru na pozivu.
Predsjedniku Meti se želim posebno zahvaliti na toplom gostoprimstvu ovdje u Tirani.
Veoma mi je drago da su danas sa nama i naši prijatelji predsjednik Republike Poljske Andžej Duda i Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federika Mogerini. Veoma cijenimo njihovu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i jačanju veza između našeg regiona i Evropske unije.
Od svog utemeljenja 2013. godine Brdo-Brijuni proces predstavlja važnu platformu za jačanje regionalnog dijaloga i saradnje, rješavanje otvorenih pitanja i promoviranje evropske budućnosti Zapadnog Balkana.
Slovenija i Hrvatska, kao inicijatori ovog procesa, pokazale su snažnu posvećenost evropskoj perspektivi našeg regiona. Imajući u vidu unutarnje debate u Evropskoj uniji po pitanju proširenja, od izuzetne je važnosti imati zagovornike ideje proširenja među članicama Evropske unije. Zato moramo iskoristiti današnji sastanak da zajednički pošaljemo poruke od značaja za evropsku budućnost naše regije, i da tako pomognemo našim prijateljima u Evropskoj uniji koji zagovaraju proširenje.
Stanje u našem regionu danas je znatno složenije nego prije šest godina kada je Brdo-Brijuni proces pokrenut. Mnogo je više tenzija, političke nestabilnosti i sigurnosnih izazova. Značajne promjene na međunarodnom planu su se snažno reflektirale i na odnose unutar naše regiona. Mnogo toga se promijenilo od 2013. godine, ali neke stvari su ipak ostale iste.
Procesi integracije u Evropsku uniju i NATO i dalje imaju ključni značaj u oblikovanju budućnosti našeg regiona i predstavljaju najbolji okvir za realizaciju naših zajedničkih težnji za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Regionalna saradnja, utemeljena na uzajamnom poštivanju, ravnopravnosti, povjerenju, zajedničkim vrijednostima i presjeku interesa, ostaje ključ za rješavanje brojnih izazova sa kojima se suočavamo i ostvarivanje napretka u procesu integracija u Evropsku uniju i NATO.
Iako u proteklih 6 godina zemlje našeg regiona nisu u cijelosti ostvarile zacrtani napredak, procesi integracije u Evropsku uniju i NATO imali su značajan utjecaj na razvoj demokratije, vladavine prava i poštivanje ljudskih prava.
Integracijski procesi dali su presudan doprinos i u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u našem regionu.
Posebno značajne trenutke za sveukupne odnose u regionu predstavljaju pristupanje Crne Gore u NATO savez i potpisivanje Prespanskog sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije, što je svima nama u regiji dalo novi optimizam.
Ti iskoraci pokazali su da se, uz mehanizme dijaloga i saradnje i uz kredibilnu evropsku i evroatlantsku perspektivu, naš region može oduprijeti negativnim vanjskim utjecajima i uspješno rješavati višedecenijska otvorena pitanja i sporove.
Bosna i Hercegovina je također napravila značajne iskorake u integracijskim procesima.
U decembru prošle godine, ministri vanjskih poslova država članica NATO saveza odobrili su Bosni i Hercegovini dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa u okviru NATO programa MAP. To je okvir za nastavak i unaprjeđenje postojeće saradnje između Bosne i Hercegovine i NATO saveza, što bi predstavljalo značajan doprinos ne samo miru, sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, već i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Sve države u našem regionu imaju snažnu saradnju sa NATO savezom, a većina njih je već ostvarila punopravno članstvo u toj organizaciji.
Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak i u procesu integracije u Evropsku uniju. Dostavili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i sada očekujemo mišljenje Evropske komisije o našoj aplikaciji za članstvo, a zatim i odluku Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa. Bosnu i Hercegovinu očekuju brojne reforme u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Jedan dio tih reformi smo već poduzeli, posebno u periodu od 2015. godine. Odlučni smo da nastavimo sa provođenjem svih ostalih reformi koje su neophodne da bismo ispunili kriterije za pristupanje iz Kopenhagena i Madrida, odnosno da bismo naš sistem uskladili sa vrijednostima, pravilima i standardima Evropske unije. Pozitivno mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo i odluka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini bi nam dali snažan poticaj da ubrzamo provođenje svih neophodnih reformi i ostvarimo još veći i brži napredak u procesu pristupanja.
Sa punom sviješću o debatama unutar Evropske unije o pitanju proširenja, želim naglasiti suštinski značaj kredibilne evropske perspektive za Zapadni Balkan. Integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ima nezamjenjiv značaj za sveukupnu evropsku sigurnost i stabilnost, te donosi obostranu korist, kako za Zapadni Balkan tako i za Evropsku uniju.
Migrantska kriza je pokazala međuovisnost različitih regija, a posebno vezu Evropske unije i Zapadnog Balkana kao njenog neposrednog susjedstva. Unutar Evropske unije postoji snažan konsenzus kada je u pitanju zaštita vanjskih granica i borba protiv nelegalnih migracija. Važno je naglasiti da nema uspješne zaštite vanjskih granica i kontrole migracija bez stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i bez njegove kredibilne evropske perspektive.
Evropsko vijeće će uskoro usvojiti Stratešku agendu Evropske unije za period 2019.-2024. Tom agendom bit će utvrđen red prioriteta koji će predstavljati okvir evropske politike u idućih pet godina. Od izuzetne je važnosti da u toj agendi budu date jasne i nedvosmislene odrednice za kredibilnu perspektivu integracije zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Proces integracije u Evropsku uniju se pokazao kao najučinkovitiji mehanizam transformacije naših država, društava i ekonomija u moderne demokratske države, u društva evropskih vrijednosti i u konkurentne tržišne ekonomije, a samim time i za postizanje trajne stabilnosti, sigurnosti i ukupnog društveno-ekonomskog razvoja. Zato moramo održati zamah u procesu integracije našeg regiona u Evropsku uniju.
Na nama je da preuzmemo odgovornost, i da konkretnim reformskim potezima u našim zemaljama, kao i kroz veću regionalnu saradnju i uvezivanje, pošaljemo najbolju poruku Evropskoj uniji u korist proširenja”.
(Vijesti.ba)
