ČAČAK – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Čačku, u zajedničkoj akciji sa kraljevačkom i kruševačkom policijom, rasvjetlili su teške krađe iz dvije pošte i uhapsili E.Č. (46), A.T. (35) i E.N. (33), svi iz Tutina, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili ova krivična dijela.
Sumnja se da su oni noćas iz pošte u Slatini, kao i pre desetak dana iz pošte u Zablaću opljačkali veću sumu novca.Po nalogu osnovnog javnog tužioca u Čačku, osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni tužilaštvu.
Izvor:Moravainfo
Tutinci uhapšeni zbog pljačke pošte kod Čačka
SDA Sandžaka organizuje proteste
Stranka demokratske akcije Sandžaka pozvala ja građane i nevladine organizacije na prvu protestnu šetnju pod nazivom „Za sigurnu budućnost“ koja će se održati u subotu 9 marta u 18h. Predsednik ove partije Sulejman Ugljanin na press konferenciji rekao je da SDA Sandžaka prati i podržava proteste „1 od 5 miliona“ i da “u potpunosti prihvata Sporazum sa narodom i principe rada buduće Vlade Srbije sastavljene od nestranačkih stručnjaka”.Ugljanin je pozvao sve građane da protestnom šetnjom izraze svoje neslaganje sa postojećim stanjem, kao i da kako je rekao „pokažu odlučnost da se zajedno izbore za bolji i sigurniji život dostojan čoveka“. On je istakao da Bošnjaci imaju još više razloga za to.„Zbog brojnih masovnih otmica Bošnjaka, masovnih ubistava gde su Bošnjaci ubijani i drugih zločina nad Bošnjacima Sandžaka koji još nisu rasvetljeni. Zbog činjenice da predsednik države i ostali državni organi negiraju zločin genocida nad Bošnjacima kao da se radi o glinenim golubovima“ naglasio je Ugljanin.Ugljanin je ocenio da je Srbija danas sigurna kuća za ratne zločince, nedemokratska država u kojoj nema slobode, ravnopravnosti i vladavine prava i da to zahteva njihov politički odgovor i odlučnu političku akciju.Na novinarsko pitanje da li će SDA Sandžaka bojkotovati parlamentarne izbore ukoliko budu raspisani ove godine i da li će poslanici SDA Sandžaka bojkotovati rad Skupštine, Ugljanin je rekao da će se oni „pridržavati svih proncipa iz Sporazuma sa narodom“.“ Naši poslanici neće ulaziti u skupštinsku salu jer to nema smisla. I sam sam se uverio da je nemoguće da se dobije reč i kaže ono što treba, ali će oni u zgradi Skupštine raditi kako bi ostvarili socijalna, ekonomska, kulturna i druga prava građana”, objasnio je Ugljanin.Sporazum sa narodom sastoji se od sedam tačaka za obezbeđivanje poštenih izbora i vraćanja demokratskih načela i vladavine prava nakon pobede nad Vučićevim režimom.
Murić: Grad želi da evidentira povratnike
Grad Novi Pazar tokom mjeseca marta izvršiće prikupljanje informacija o građanima koji su vraćeni iz zapadnih zemalja po sporazumu o readmisiji, odnosno o osobama koje su tražile status azilanata u različitim evropskim državama i vraćene su u Novi Pazar. Član Gradskog vijeća, Fevzija Murić, pozvao je sve povratnike da se prijave kako bi Grad mogao da planira eventualnu pomoć za povratnike koji sada planiraju da žive u Novom Pazaru.“ Prije svega želimo da evidentiramo njihove potrebe, mogućnosti i broj članova porodica, da vidimo kako možemo da im pomognemo kroz neke aktivnosti kao što su ekonomsko osnaživanje, kroz podsticaje za zapošljavanje, ali i kroz pomoć za rješavanje stambenog pitanja. Dosadašnji konkursi pokazuju da veliki broj povratnika posjeduje svoje parcele, tako da Gradska uprava na osnovu ankete može da odluči da li da Grad kupuje zemljište na kojima bi gradio stambene jedinice za njih ili će se graditi zgrada pa vršiti podjela stanova. To sve zavisi od rezultata ankete, odnosno od togas kako će se njihove potrebe iskazati“, rekao je Murić.S obzirom da ne postoji jedinstvena baza podataka ni u gradskim upravama, ni u Komesarijatu za izbjeglice, a ni u Policijskoj upravi, Grad Novi Pazar je planirao da kroz anketiranje evidentira sve one koji su se vratili inostranstva sa programa za azil, ali i da se upozna sa njihovim mogućnosrtima i potrebama, na osnovu čega bi bila planirana eventualna pomoć kroz različite projekte. Murić ističe da oni povratnici ne bi trebali da strahuju od prijavljivanja.” Želim da ih ohrabraim jer znam da veliki broj naših sugrađana nije smeo da se evidentira zbog straha da ih neko ne evidentira ili da ih drži pod lupom kao nekakve neprijatelje države. Želim da kažem da niko od evidentiranja neće imati nikakvih posledica. Oni ovim čine dobru stvar što mogu omogućiti Gradu planiranje projekata pomoći,“ rekao je Murić.Povratnici sa azila mogu se prijaviti u Odjeljenju za društvene djelatnosti koje se nalaizi u Ulici Šabana Koče, broj 86.
Udes u naselju Selakovac
Nevjerovatne fotografije udesa u Selakocu šire se društvenim mrežama. Kako nezvanično saznajemo udes se dogodio nešto posle 11 časova u novopazarskom naselju Selakovac. Prema riječima očevidaca automobil marke Porše kretao se velikom brzinom i udario u Golfa, koji je zbog siline udarca završio u obližnjem frizerskom salonu.
Novi Pazar- Ko će sve 6.marta ostati bez struje
Prema obajveštenju Elektrodistribucije, u srijedu 6. marta doći će do prekida snabdevanja električnom energijom u naselju Hadžet, Rajčinoviće, ul. Oslobođenja i ul. Sandažka u periodu od 9h do 16h zbog izmeštanja mjernih mjesta.
Gradsko vijeće dodijelilo parcelu Vatrogasnoj službi
Odlukom gradskog veća Grad Novi Pazar je ustupio parcelu za novu vatrogasnu jedinicu u naselju Rasadnik, u blizini Medicinske skole.
Na taj način ćemo omogućiti efikasnije delovanje i brži dolazak vatrogasaca na mjestima koja budu zahvaćena požarom. Svesni smo činjenice da blagovremena reakcija i prevencija su najefikasniji način zaštite.
NAKON 26 GODINA Na prvom suđenju za zločin u Štrpcima optuženi negirali krivic
Na prvom glavnom pretresu za zločin u Štrpcima, kada je 1993. godine iz voza oteto 20 putnika, koji su kasnije ubijeni, svih petero optuženih u ponedjeljak se izjasnilo da nisu krivi, javlja Al Jazeera.
Prema optužnici, Gojko Lukić, Ljubiša i Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić terete se da su 27. februara 1993. iz voza broj 671 na relaciji Beograd – Bar, u postaji Štrpci, 230 kilometara od Beograda, kao pripadnici oružane postrojbe “Osvetnici” Vojske Republike Srpske, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti.
Otete su pretukli, zatim ubili u baraci kod Višegrada i bacili u Drinu, podsjeća Anadolija.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu svih petero optuženih izjasnilo se da ne priznaje krivicu, pa je tako prvooptuženi Gojko Lukić rekao da “mu se stomak prevrne kad čuje za ovaj zločin”.
“Stvarno nemam nikakve veze sa ovim”, rekao je Lukić, dodavši da je tada radio za Službeni glasnik u Beogradu.
Kako je naveo, za zločin u Štrpcima čuo je nakon rata, a 1993. uopće nije bio u Bosni i Hercegovini.
Tvrde da nemaju veze sa zločinom
Optuženi Ljubiša Vasiljević također je rekao da nikakve veze nema sa zločinom, kao i da je teško ranjen 21. jula 1992. godine, zbog čega se nikada više nije vraćao na ratište.
On je ispričao da je, kao rezervista, otišao preko Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a na ratište, da je bio u Policijskoj stanici Višegrad, ali da je nakon ranjavanja bio na liječenju u bolnici u Užicu, zatim na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, a potom na terapiji u Selter banji, te da je njegovo liječenje trajalo do kraja maja 1993. godine.
Njegov brat Duško Vasiljević izjavio je kako “odgovorno tvrdi da nema veze sa zločinom”.
Jovan Lipovac, koji je bio pripadnik Višegradske brigade VRS-a, kazao je da su od optužnice samo njegovi podaci tačni, dok je Dragana Đekić, koja je bila optužena i za zločine počinjene u Sjeverinu, navela je da apsolutno nikakve veze s pomenutim zločinom nema.
Optužila je zamjenika tužioca za ratne zločine Brunu Vekarića da joj je tijekom vremena provedenog u pritvoru ponudio da izađe odmah potvrdi li navode optužnice.
Đekić je ispričala da je Milana Lukića, brata prvooptuženog Gojka Lukića, znala te da je u januaru 1993. Milan Lukić od nje tražio da mu dovede dobrovoljce, što je ona i učinila.
Prema njenim riječima, ona je istog dana kada se zločin dogodio u Višegradu čula da se priča kako je Milan Lukić kriv za taj zločin, kao predvodnik “Osvetnika”, no ništa od toga nije vidjela nego je samo čula priče.
Dosad osuđene dvije osobe
Žrtve zločina u Štrpcima jesu Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiriju žrtava.
Za zločin su pravomoćno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju 2003. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 15 godina.
Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je krivnju i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.
Za zločin u Štrpcima pred Sudom Bosne i Hercegovine traje suđenje desetorici optuženih.
Sljedeće ročište zakazano je za 3. i 4. aprila.
IZVORAnadolija / Al Jazeera
Evropski parlament izglasao: Ukida se pomjeranje sata
Sve zemlje EU morat će odabrati ljetno ili zimsko računanje i do aprila 2019. godine saopćiti svoju odluku.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno. Države članice EU nemaju čvrsto stajalište o nacrtu ovog zakona i imaju podijeljeno mišljenje o vremenskoj zoni u kojoj će biti.
Pomjeranje sata uspostavljeno je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao pokušaj uštede energije zbog naftne krize. Nakon određenog vremena uslijedile su i druge zemlje Evropske Zajednice, prethodnice EU. Različita pravila o ljetnom računanju vremena ujednačena su 1996. godine unutar Evropske unije.
OD APRILA NIVI ZAKON O SABRAĆAJU: Za dijete u krilu 30 dana robije!
Zatvor za vožnju mališana na prednjem sjedištu mogu da zarade i vozač i suvozač ukoliko se ne izvuku s novčanom kaznom, koja može iznositi i do 120.000 dinara. Ako vozač prevozi dijete u krilu, moraće da plati od 100.000 do 120.000 dinara, ili čak zaglavi zatvor od najmanje 15 dana, a ukoliko mališana tokom vožnje u krilu drži suvozač, biće kažnjen sa 20.000 do 40.000 dinara ili robijom do 30 dana!
Ovo su samo neke od novina koje predviđa izmjenjen Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji su poslanici usvojili prije dva dana, a koji će početi da se primjenjuje od 1. aprila.
Vozači ubuduće neće smeti da popiju koju više jer je dozvoljena količina alkohola u krvi smanjena sa 0,3 promila na 0,2, a ko premaši ovaj nivo, zaprećena mu je kazna od 10.000 do 120.000 dinara, ili zatvor od 30 do 60 dana, ili kazna rada u javnom interesu od 240 do 360 sati, kao i 14 do 16 kaznenih poena i devet mjeseci zabrane upravljanja vozilom.
Ista kazna zaprećena je i za preticanje kolone preko pune linije, dva ili više prolazaka kroz crveno svjetlo za manje od 10 minuta. Duplirana je i kazna za nevezivanje pojaseva, koja će ubuduće iznositi 10.000 dinara, koliko će biti i kazna za telefoniranje u toku vožnje. Olakšica je, međutim, što se preticanje sporih vozila (bicikala, radnih mašina, traktora, motokultivatora, zaprežnih vozila) preko pune linije više ne smatra prekršajem.
Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović očekuje da će oštrije kazne naterati mnoge vozače da poštuju saobraćajne propise.
– Pojedinci tvrde da je država to preduzela kako bi punila budžet, moja poruka njima je: „Vežite pojas, nemojte držati mobilni u ruci, vozite trezni i nećete puniti budžet!“ – upozorio je Okanović za Kurir.
Profesor Saobraćajnog fakulteta Milan Vujanić, ipak, nije toliko optimističan i vjeruje da su za neke prekršaje potrebne još strože kazne da bi bezbjednost saobraćaja bila povećana.
– Što se tiče telefona, potpuno bih zabranio telefoniranje u toku vožnje, kakav hends fri? Ili za to uvesti kaznu do 120.000 dinara – smatra Vujanić.
On zaključuje da kazna za prljavu registarsku tablicu ostavlja mogućnost za maltretiranje vozača.
Izvor: znanjejemoc.info
Amela Terzić 9. u Evropi!
Atletičarka Srbije Amela Terzić zauzela je posljednje, deveto mjesto u finalu trke na 1.500 metara na Evropskom prvenstvu u Glazgovu.
Dvadesetšestogodišnja Novopazarka ostvarila je vrijeme od četiri minuta i 24,20 sekundi, prenosi radio Sto plus.
Zlatnu medalju osvojila je Lori Mjuir iz Velike Britanije sa četiri minuta i 5,92 sekundi.
Srebro je pripalo reprezentativki Poljske Sofiji Enaoui sa četiri minuta i 9,30 sekundi, a brozna Irkinji Sjari Megin, koja je stazu prešla za četiri minuta i 9,43 sekundi.
izvor Radio sto plus
