Od 1. jula građani šest država zapadnog Balkana dobit će još niže cijene međusobnog telefonskog saobraćaja
Građani šest država zapadnog Balkana od 1. jula dobit će još niže cijene međusobnog telefonskog saobraćaja. Za dvije godine troškovi rominga trebali bi potpuno nestati, najavljuje za „Dnevni avaz“ Rasim Ljajić.Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar telekomunikacija, trgovine i turizma prenosi nam da je sporazum o tome skoro u cijelosti usaglašen i najavljuje njegovo potpisivanje za april u Beogradu.Postavljeni limiti- Sporazum predviđa da cijene roming poziva neće prelaziti 0,19 eura po minuti, 0,06 eura po SMS poruci i 0,20 eura po megabajtu za korištenje interneta. Znači, cijene mogu biti samo niže od tih, a nikako više – kaže Ljajić.Upitan obuhvata li ukidanje rominga i pozive prema Evropskoj uniji i od nje, Ljajić odgovara da je to „priča na nešto dužem štapu“.- U izjavi podrške Digitalnoj agendi za zapadni Balkan, koja je potpisana u maju prošle godine u Sofiji, istaknuta je i podrška implementaciji plana za olakšavanje smanjenja troškova rominga između našeg regiona i EU. Međutim, Evropska komisija bila je fokusirana da bude potpisan ovaj sporazum za ukidanje rominga na zapadnom Balkanu, a kada se to desi, da se onda otvori i pitanje ukidanja rominga između nas i EU.Do sada nije bilo spremnosti Evropske komisije da udovolji našim zahtjevima da se uredba o ukidanju rominga EU odnosi i na zemlje koje se nalaze u procesu pridruživanja EU, odnosno na zapadni Balkan. Kada bi se to dogodilo, bila bi to najdirektnija i najopipljivija podrška koju bi mogli osjetiti građani na zapadnom Balkanu – pojašnjava potpredsjednik Vlade Srbije.Iste cijeneNo, dodaje da će građani osjetiti znatne uštede već u ovom prijelaznom razdoblju, a posebno od 2021. godine.- Potrošači će tada plaćati identične cijene onima koje plaćaju unutar svoje matične mreže. Recimo, pozivi u romingu iz Crne Gore, BiH i Makedonije prema Srbiji trenutno su 28,5 dinara (0,51 KM), a u prijelaznom periodu neće moći biti viši od 22 dinara po minuti. Iz Albanije, pozivi prema ove četiri zemlje trenutno su oko 150 dinara po minuti.Inače, u Srbiji od ukupnog roming saobraćaja, 70 posto se odnosi na zapadni Balkan. U BiH čak 40 posto ukupnih telekomunikacionih prihoda čine telefonski i internetski roming. Zato nije ni čudo što operateri nisu oduševljeni, ali će građani svakako biti na dobitku – kaže Ljajić.Preskupi pozivi prema EvropiSrbija, BiH, Crna Gora i Makedonija od 2014. godine su krenule u postepeno snižavanje cijena roming usluga. Cijene mobilnog telefonskog saobraćaja između ove četiri zemlje regulirane su sporazumom i tu nije bilo većih iskakanja.- Pokušaji ove četiri zemlje da privole Evropsku komisiju da se Uredba EU o cijenama rominga odnosi i na zapadni Balkan nije uspjela, pa smo imali situaciju da su naše cijene poziva u romingu bile više šest puta, a internet čak 25 puta u odnosu na EU – precizira Ljajić, odgovarajući na pitanje o preskupim pozivima prema EU.izvor Avaz
Rasim Ljajić za “Avaz”: Od 2021. godine ukida se roming na Balkanu
Program današnje posjete predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića
Kako je predviđeno programom, Vučić će obilazak započeti posjetom Vrnjačkoj banji.Tamo će obići Dom zdravlja „Dr Nikola Džamić”, a zatim i štandove sa rukotvorinama udruženja „Zlatne niti”.Iz Vrnjačke banje Vučić odlazi u Kraljevo, gdje će posetiti proizvodni pogon fabrike kreveta „Moja soba”.Sledi Bogutovačka banja i obilazak Etno sela „Bogut”, a zatim Raška, gdje će Vučić u kasarni “Stefan Nemanja” razgovarati sa Srbima sa Kosova i Metohije, a zatim svečano otvoriti fabrike Luš Protect d.o.o.Iz Raške Vučić odlazi u Tutin, gdje je predviđeno da obiđe obnovljene Tehničku školu i Gimnaziju, kao i da se sastane sa lokalnim privrednicima i predstavnicima lokalne samouprave.U Kraljevu, gdje stiže iz Tutina, Vučić će prisustvovati potpisivanju Ugovora o određivanju aerodroma „Morava” za civilni i vojni saobraćaj.Za 17 sati predviđeno je obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić u kraljevačkom SC “Ibar”.Vučić je kampanju “Budućnost Srbije” započeo obilaskom Pčinjskog okruga prije dvije nedelje, a u međuvremenu je posetio i Južnobanatski i Mačvanski okrug.Cilj je da građanima predstavi šta je do sada sve urađeno i koji su dalji planovi, ali i da čuje koji su njihovi najveći problemi.
Džudžo na Instagramu čestitao Dan školstva na bosanskom jeziku
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo čestitao je Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku, koji se obilježava 21. februara na Međunarodni dan maternjeg jezika.
“Poštovane Bošnjakinje i Bošnjaci želim da u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i u svoje lično ime čestitam 21. februar Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku”, rekao je Džudžo u video poruci objavljenoj na Instagram nalogu Bosanski jer smo Bošnjaci.
Odluku o proglašenju Dana školstva na bosanskom jeziku prije pet godina donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) u znak sjećanja na 21. februar 2013. godine, kada je u školama u tom regionu uvedena kompletna nastava na bosanskom jeziku.
Podsjećamo, prvi javni čas bosanskog jezika u Sandžaku održan je 2004. godine u Osnovnoj školi “Ibrahim Bakić” u tutinskom selu Ljeskova.
Izvor Sandžačke novine
Komunalna inspekcija opštine Tutin započela sa akcijom hvatanja i zbrinjavanja pasa lutalica
Komunalna inspekcija opštine Tutin počela sa akcijom hvatanja pasa lutalica. Za ovu akciju angažovana je firma koja se bavi hvatanjem i koja ima prihvatilište za humano zbrinjavanje životinja. Ova firma će dva puta mjesečno sprovoditi akciju hvatanja i zbrinjavanje pasa lutalica. Više u tv prilogu.
Bilbordi i transparenti dobrodošlice Vučiću
Građani Tutina uveliko se spremaju za dolazak predsjednika Srbije, Aleksandara Vučića, koji će posjetiti Tutin u okviru kampanje “Budućnost Srbije”.
U samom gradu postavljeno više bilborda na kojima su slike predsjednika Vučića.
Predviđeno je da Vučić u Tutinu obiđe obnovljenu zgradu Tehničke škole i Gimnaziju, kao i da se sastane sa lokalnim privrednicima i predstavnicima lokalne samouprave.
Podsjećamo, Aleksandar Vučić osvojio je preko 70 odsto glasova biračkog tijela na predsjedničkim izborima u svih šest opština Sandžaka.
Izvor Sandžačke novine
Sutra uručenje nagrade “Amir Dautović” profesoru Seadu Šemsoviću
Koordinatorka Kulturnog centra Novi Pazar Hasna Ziljkić, rekla je za Radio televiziju Novi Pazar da će nagrada „Amir Dautović“, ovogodišnjem dobitniku prof. dr. Seadu Šemsoviću, biti dodeljena u petak u pola osam u Svečanoj Sali te ustanove. O laureatu će govoriti predsednik žirija prof. dr. Sait Kačapor i članovi žirija predsednica Društva za bosanski jezik Melida Rebronja i profesorica Adisa Musić.“Nakon istraživanja koja osoba se posebno istakla u oblasti kulture, tradicije, informisanja, službene upotrebe jezika i pisma Bošnjaka, nastave na bosanskom jeziku, te drugim bitnim pitanjima koja se tiču identiteta Bošnjaka u Republici Srbiji, kako bismo sačinili prijedlog za dodjelu nagrade “Amir Dautović”, na osnovu svih istraživanja i konsultacija, kako među sobom, tako i sa istaknutim faktorima u Novom Pazaru i Sandžaku u cjelini, kao i na čitavoj teritoriji Srbije, članovi žirija za nagadu Kulturnog centra “Amir Dautović” u 2019. godini jednoglasno su donijeli odluku da ovogodišnja nagrada bude dodijeljena prof. dr. Seadu Šemsoviću”, stoji između ostalog u obrazloženju žirija.Sead Šemsović je rođen 1978. godine u Raški (Republika Srbija). Osnovnu i srednju školu završio je u Novom Pazaru, a Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za književnosti naroda BiH (studijska grupa: Književnosti naroda BiH i bosanski jezik), 2002. godine. Magistarsku tezu pod naslovom „Intertekstualni odnosi usmeno-pisano u bošnjačkoj književnosti / modeli i paradigme)“ odbranio je 2008. godine, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Epski svijet Avda Međedovića“ uspješno je odbranio 2012. godine, također na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Glavni je i odgovorni urednik „Godišnjaka“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Sarajevu, kao i časopisa „Bošnjačka riječ“, časopisa za nauku, kulturtu i književnost sandžačkih Bošnjaka, čiji je osnivač Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji.Na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je od 2005. godine; godine 2017. je biran u zvanje vanrednog profesora na oblasti usmena književnost. Kao docent doktor angažovan je na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.Bavi se usmenom književnošću, njezinom relacijom sa savremenom bošnjačkom književnošću, kulturnom historijom Bošnjaka. Saradnik je na različitim projektima sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem u Srbiji na polju obrazovanja na bosanskom jeziku. Autor je knjige: „Epski svijet Avda Međedovića“ (Narodna biblioteka „Dositej Obradović“, Novi Pazar, 2017), priređivač: „Munib Maglajlić, 1945–2016“ (Behar, Zagreb, 2016. / Tematski broj časopisa); „Divan [Ahmed Gurbi-baba]“ ( Novi Pazar, u pripremi).Recenzent je i urednik brojnih izdanja na bosanskom jeziku, udžbenika, te Zbirke zadataka iz bosanskoga jezika za završni ispit u osnovnom obrazovanju i odgoju za školsku 2016/2017. i 2017/2018. godinu (Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i odgoja i Просветни преглед д.о.о., Beograd 2017. i 2018) itd.Radovi, ogledi i prikazi (preko šezdeset naučno-istraživačkih radova) objavljivani su mu u časopisima koji izlaze na teritoriji bivše Jugoslavije.„Na osnovu svega toga, žiri je jedinstven u stavu da je prof. dr. Sead Šemsović uvjerljivo najkonkurentniji kandidat za ovogodišnju dodjelu nagrade „Amir Dautović“, stoji, između ostalog, u obrazloženju žirija.
Muftija Halitović predvodi džumu u Bor džamiji
Kako je saopšteno iz Mešihata islamske zajednice Sandžaka, muftija sandžački Senad ef. Halitović predvodiće u petak 22. februara džumu namaz u Bor džamiji u Lugu. Kako se navodi u informaciji dostavljenoj Radio televiziji Novi Pazar tema sutrašnje hutbe je “Emanet”.
Novi Pazar zapažen na Sajmu: “Da postanemo turistički centar regiona”
Grad Novi Pazar predstavlja se i ove godine na Međunarodnom sajmu turizma, otvorenom danas u Beogradu, pod sloganom “Leto je bliže nego što mislite”.
Sajam je otvorio potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, ističući da rezultati postignuti u turizmu u Srbiji nisu slučajnost, te da je naša zemlja prvi put u prošloj godini imala izjednačen broj stranih i domaćih turista.Ministar je obišao novopazarski štand i tom prilikom razgovarao sa gradonačelnikom Nihatom Biševcem.
Prema rečima gradonačelnika Biševca, zalaganje Turističke organizacije Novi Pazar, da grad predstavi na sajmu, već prvog dana dalo rezultate.
„Novi Pazar koji je i zvanično proglašen za izuzetnu destinaciju Evrope u 2018. godini ima šta da ponudi turistima. Iz godine u godinu broj turista se povećava, a sa povećanjem smeštajnih kapaciteta i podizanjem nivoa kvaliteta usluga, što su naši preduzetnici prepoznali, polako ali sigurno vraćamo gradu epitet turističkog centra u regionu“, rekao je gradonačelnik Biševac ovom prilikom.
Štand Novog Pazara je, prema rečima Tanje Ratković, direktorke Turističke organizacije, značajno modernizovan u odnosu na ranija sajamska predstavljanja.
„Posetioce najviše zanimaju ponude u okviru planinskog turizma, posete brojnim kulturno – istorijskim spomenicima, a vlada i neizostavno interesovanje za lokalne gastronomske specijalitete. Interesovanjem posetilaca sajma možemo biti i više nego zadovoljni “, zaključila je direktorka TO Novi Pazar. U okviru ovogodišnjeg, 41. Međunarodonog sajma, za četiri dana će svoju turističku ponudu predstaviti 650 izlagača iz čak 38 zemalja sveta.
Promocijom knjige “Pričajmo priču” obilježen Dan školstva na bosanskom jeziku
U Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća održano je druženje sa najmlađima uz zbirku “Pričajmo priču” odgajateljice i pisca Suade Hodžić.Promociji je prisustvovao veliki broj ljudi, uglavnom zaposlenih u obrazovanju i angažovanih odgajatelja, nastavnika i profesora u nastavi na bosanskom jeziku. Promocija je organizovana povodom Dana školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku.Međunarodni dan maternjeg jezika u Sandžaku, 21. februar, obilježava se i kao Dan školstva na bosanskom jeziku. Prisutnima se obratio i predsjednik Bošnjačkog prosvetnog savjeta prof. dr Sead Šemsović.Takvu odluku prije pet godina donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) u znak sjećanja na 21. februar 2013. godine, kada je u školama u tom regionu uvedena kompletna nastava na bosanskom jeziku, javlja Anadolu Agency.Prvi javni čas bosanskog jezika u Sandžaku održan je 2004. godine u Osnovnoj školi “Ibrahim Bakić” u tutinskom selu Ljeskova.Događaj je privukao veliku pažnju javnosti, jer je to bio prvi čas bosanskog jezika u tom regionu nakon zabrane upotrebe bosanskog jezika 1907. godine.Javni čas bio je i najava da će se bosanski jezik uskoro u školama naći kao izborni nastavni predmet sve dok se u Sandžaku u potpunosti ne implementira nastava na maternjem jeziku Bošnjaka Sandžaka.Danas, petnaest godina od započinjanja tok važnog procesa za sandžačke Bošnjake, u obrazovnim ustanovama u Sandžaku kompletnu nastavu na bosanskom jeziku pohađa više od 17 hiljada djece.“Osim Novog Pazara, Tutina i Sjenice, tokom ove školske godine u nastavu na bosanskom jeziku uključena je i Osnovna škola ‘Svetozar Marković’ u Brodarevu u opštini Prijepolje. Sa tom školom mi sada u Sandžaku imamo ukupno 40 obrazovnih ustanova od predškolskog do srednjeg obrazovanja u kojima se sprovodi nastava na bosanskom jeziku, a koju pohađa oko 17.500 učenika”, rekao je u razgovoru za AA predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo.Pojedine škole u sandžačkim opštinama Priboj i Nova Varoš, gdje Srbi čine većinu, uvele su tek nedavno za svoje đake, kao izborni nastavni predmet, bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture.“Uskoro otvaramo predstavništvo Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Prijepolju i cilj nam je da uspješan model implementacije nastave na bosanskom jeziku iz Novog Pazara, Tutina i Sjenice primijenimo i u tom dijelu Sandžaka”, izjavio je Džudžo.Proces nastave na bosanskom jeziku u Sandžaku od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja obuhvata upotrebu oko 230 udžbenika i zajedno sa nastavnim planom i programom odobreni su od strane nadležnih državnih organa.Bošnjačko nacionalno vijeće ovih dana preduzima određene korake u cilju stvaranja što kvalitetnijeg nastavnog kadra koji će biti uključen u rad sa đacima koji nastavu pohađaju na maternjem, bosanskom jeziku.“U tom smislu, mi imamo ambiciju i na dobrom smo putu da na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru sa radom počne Departman bosnistike, on će pored studijskog programa Bosanski jezik i kniževnost, uključiti i historiju, muzičku i likovnu kulturu. Tu će se školovati kvalitetni nastavnici koji će raditi sa osnovcima i srednjoškolcima u nastavi na bosanskom jeziku. U tom radu imamo odličnu podršku srbijanskog ministra prosvjete Mladena Šarčevića”, rekao je Džudžo.Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku đaci i zaposleni u obrazovanju provode van školskih klupa zbog zimskog raspusta, koji je produžila epidemija gripa.Tradicionalno, Bošnjačko nacionalno vijeće Dan školstva na bosanskom jeziku obilježiće nizom aktivnosti u opštinama i gradovima Sandžaka.Izvor: Anadolu Agency / Al. Ni.
Predstavljeni rezultati projekta „Socijalno-rehabilitacioni klub za decu i mlade”
U Novom Pazaru održana je završna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati pilot projekta „Socijalno-rehabilitacioni klub za decu i mlade” koji je Centar za socijalni rad realizovao uz podršku Gradske uprave i Misije OEBS-a. Važni partneri ovog projekta bili su i požarevački Centar za socijalni rad, Udruženje građana “Šansa” i Udruženje psihologa Novi Pazar.Realizovani projekat odnosno Socijalno-rehabilitacioni klub za decu i mlade posvećen je maloletničkoj delikvenciji, odnosno mladima koji su u sukobu sa zakonom. Ranije je konstatovano da nakon Požarevca i u Novom Pazaru postoji potreba za ovakvim klubom i vidom socijane usluge.Svoja iskustva i nesebičnu podršku, te smjernice za dalju realizaciju ovog projekta dala je i direktorka požarevačkog Centra za socijalni rad Tatajana Rajić koji je prvi u zemlji krenuo sa realizacijom ovog važnog projekta.Grad Novi Pazar može se pohvaliti socijalno odgovornom politikom. U ovom gradu realizuje se sedam važnih projekata iz oblasti socijalne zaštite, a projekat „Socijalno-rehabilitacioni klub za decu i mlade” mogao bi postati osmi i redovno realizovan u novom Pazaru.Ovaj događaj bio je prilika za umrežavanje organizacija civilnog društva iz Novog Pazara i Požarevca u uspostavljanju održivih usluga u oblasti bezbjednosti mladih.
