Parlament Krima izglasao priključenje Rusiji

0
32

„Ovo je naš odgovor na nered i bezakonje u Kijevu“, rekao je Sergej Šuvainikov, član Parlamenta Krima.

Parlament Krima jednoglasno je izglasao priključenje Rusiji, a zvaničnici su od Moskve zahtijevali razmatranje njihovog zahtjeva.

„Ovo je naš odgovor na nered i bezakonje u Kijevu“, rekao je Sergej Šuvainikov, član Parlamenta Krima, za AP.

Krimski parlamentarci su donijeli odluku kojom traže od Rusije da razmotri zahtjev o priključenju Krima.

Zamjenik premijera Krima Rustam Temirgalijev rekao je da će referendum o statusu regiona biti održan 16. marta, javljaju ruski mediji.

On je dodao da će se od glasača tražiti da odgovore na referendumsko pitanje da li žele da Krim ostane dio Ukrajine ili da se pridruži Ruskoj Federaciji, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

Predsjednik Parlamenta Autonomne Republike Krim Vladimir Konstantinov rekao je ranije da će referendum o statusu Krima biti održan 30. marta.

Tenzije na Krimu i dalje su prisutne, gdje su naoružane trupe, za koje se vjeruje da su ruske, preuzele kontrolu nad svim institucijama, važnim putevima i aerodromima, na način koji Zapad smatra kršenjem međunarodnog prava.

U Donjecku uhapšeno 75 ljudi

Ukrajinska policija preuzela je kontrolu nad zgradom regionalne Vlade u istočnom gradu Donjecku, jedan dan nakon što su je uzeli proruski demonstranti i razvili na njoj rusku zastavu nakon sukoba u gradu.

Izvor u lokalnoj policiji rekao je za AFP da je policija uhapsila 75 ljudi, ali je negirao da je jedan od uhapšenih proruski biznismen i vođa protesta Pavel Gubarev.

Zastava Ukrajine danas se ponovo vije iznad zgrade regionalne Vlade u istočnom gradu Donjecku, iz koje su juče istjerani proruski demonstranti.

Zgrada je napuštena jer je policija saopćila da je u njoj postavljena bomba.

Donje spratove zgrade Vlade u ponedjeljak su zauzeli sljedbenici Pavela Gubareva, vlasnika jedne marketinške kompanije iz Donjecka, koji je sebe proglasio “narodnim guvernerom”, a tražio je da taj region prekine veze sa Kijevom i da sva kontrola nad regionalnim snagama sigurnosti bude prepuštena njemu.

Oni su u ponedjeljak zabarikadirali poslanike u zgradi i zahtijevali od njih da usvoje zakon o referendumu o regionalnoj autonomiji.

Za Gubarevom je policija jučer raspisala potjernicu.

Dobrovoljci iz Srbije u Sevatopolju

Grupa dobrovoljaca iz Srbije stigla je u Sevastopolj, u Ukrajini, kako bi pomogli lokalnim Rusima koji se tamo nalaze.

Dobrovoljci koji sebe nazivaju “Četničkim pokretom”, prijavili su se lokalnim odredima “samoodrane” i Kozacima u Sevastopolju.

Ovu informaciju potvrdili su predstavnici ruske populacije na Krimu tokom konferencije za medije, javio je Itar Tas, prenosi Anadolija.

“Predstavljamo organizaciju ‘Četnički pokret’ koju možemo uporediti sa Kozacima u Rusiji. Naš cilj je da pružimo podršku srpskog naroda ruskom narodu. Nalazite se u sličnoj situaciji kakva je bila u Srbiji. Zapad i Evropska unija daju pare opoziciji i govore kako je dobro živjeti u Evropi, što je laž”, rekao je predstavnik te grupe Milutin Mališić.

Sa Mališićem su doputovala još četvorica dobrovoljaca, a svi su navodno učestvovali u borbama na Kosovu 1999. godine kao pripadnici policije.

Njih peterica trebalo bi da budu raspoređeni na dežurstvo na jednom od kontrolnih punktova u Sevastopolju.

Sankcije za Janukoviča

Evropska unija je u četvrtak rano ujutro saopćila da se sankcije koje je uvela Ukrajini odnose i na predsjednika Viktora Janukoviča, objavivši zvanično imena i ostalih osoba na koje se odnosi ta kaznena mjera.

Saopćila je da sankcionira 18 funkcionera bivšeg ukrajinskog režima i da zamrzava sredstva koja su pronevjerili.

Na listi su, pored Janukoviča, njegovi najbliži saradnici, među njima bivši ministar unutrašnjih poslova, pravde, državni tužilac, šef sigurnosnih službi i Janukovičev sin.

Sankcionisani su još bivši premijer Ukrajine Mikola Azarov i njegov sin, prenio je AP.

U službenom glasilu EU-a objavljeno je da su “sva sredstva i privredni resursi koji pripadaju, u vlasništvu su, drže ih ili kontrolišu ljudi na popisu sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije”.

Ovo je objava odluke koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s demonstrantima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenih Jacenjuk je kazao da je Janukovič tokom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog “povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih finansija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine”.

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su bivši ukrajinski glavni državni sekretar Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukash. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Posmatračka misija OSCE-a

Vijeće Evrope je u srijedu odlučilo uvesti sankcije funkcionerima bivšeg ukrajinskog režima, a njihova imena su u četvrtak rano ujutro i objavljena u zvaničnom biltenu.

Šefovi država i vlada EU-a će o Ukrajini razgovarati i u četvrtak na vanrednom samitu u Briselu.

Sjednicu posvećenu Ukrajini će održati i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, i to iza zatvorenih vrata.

Američki predsjednik Barack Obama i britanski premijer David Cameron složili su se u telefonskom razgovoru da je rusko vojno prisustvo na Krimu neprihvatljivo te pozdravljaju posmatračku misiju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u regiji, saopćila je Bijela kuća.

Prema navodima te kuće, Rusija se već suočava sa manjkom povjerenja investitora zbog akcija u Ukrajini, prenio je AP.

OSCE je u srijedu odlučio poslati 35 nenaoružanih pripadnika vojnog osoblja na Krim na zahtjev ukrajinskih vlasti.

sandzakhaber / izvor: balkans.aljazeera.net

SHARE

LEAVE A REPLY