Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, otvorio je izložbe „Priče iz Srebrenice” i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”. Otvaranje je upriličeno povodom 11. jula, Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, uz poruku da se istina ne smije zaboraviti.
Izložbe posvećene 11. julu
Nurković je rekao da genocid u Srebrenici nadilazi istoriju i ostaje trajni ispit ljudske savjesti. Istakao je da 11. jul nije samo datum u kalendaru, već dan koji podsjeća cijeli svijet na vrijednost ljudskog života i krhkost civilizacije kada se zaborave vlastite vrijednosti.
On je naveo da ni tri decenije nakon jula 1995. godine nisu umanjile bol porodica žrtava niti odgovornost svih da čuvaju istinu od zaborava. Podsjetio je da genocid nije tragedija samo jednog naroda ili jedne države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata.
Odnos prema međunarodnom pravu i institucijama
Govoreći o posljedicama genocida, potpredsjednik Skupštine je poručio da tog jula nisu stradali samo nevini ljudi. Prema njegovim riječima, ozbiljno su narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne da zaštite ljudske živote i uvjerenje da je Evropa naučila lekcije iz svoje istorije.
Posebno je naglasio ulogu Majki Srebrenice, nazivajući ih učiteljicama savremenog čovječanstva. Istakao je da su život, dostojanstvo i istrajnost Majki postali simbol borbe za pravdu, kao i da je bijela marama prerasla okvir tradicije i postala jedan od najsnažnijih simbola savremene Evrope.
„Ne govori se o brojevima, već o ljudima”
Nurković je podsjetio da se, uprkos tome što se navode brojke, one ne mogu svesti na statistiku. Prema njegovim riječima, broj od 8.372 ubijena muškarca predstavlja hiljade pojedinačnih ljudskih sudbina, porodica i prekinutih života, zbog čega se ne govori samo o brojevima.
On je naglasio da su u fokusu očevi, sinovi, braća i djeca čija su imena postala dio kolektivne savjesti čovječanstva. Dodao je i da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici prvi put organizovano u parlamentu, iako se o tom zločinu ranije govorilo i u najvišem zakonodavnom domu.
Kultura sjećanja i dječji crteži
Nurković je naveo da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici potvrdila da se istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija. Takođe je istakao da je Crna Gora podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Prema njegovim riječima, današnje okupljanje i izložba nastavak su tog opredjeljenja da kultura sjećanja bude dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama. Posebnu pažnju posvetio je izložbi dječjih crteža, istakavši da ona, kako je rekao, prevazilazi umjetničku vrijednost i predstavlja moralni testament čovječanstvu.
Prema: rtvnp.rs
