Odbijena žalba Bošnjaka: Sudije u Novom Pazaru i dalje većinom srpske nacionalnosti, i pored bošnjačke većine u gradu

333
sudija-iz-sjenice-izabran-za-visi-sud-u-novom-pazaru!-na-konkursu-bila-jos-dva-kandidata-iz-tog-grada
Sudija iz Sjenice izabran za Viši sud u Novom Pazaru! Na konkursu bila još dva kandidata iz tog grada

Visoki savet sudstva odbacio je žalbu kojom je ukazano na neravnomernu zastupljenost Bošnjaka među sudijama Prekršajnog suda u Novom Pazaru. Iako Bošnjaci čine oko 80% ukupnog stanovništva ove sandžačke opštine, u sudu će i nakon poslednjih izbora većinu sudija i dalje činiti pripadnici srpske nacionalnosti – sedam sudija je srpske, dok je šest bošnjačke nacionalnosti.

U obrazloženju ove odluke, Visoki savet sudstva navodi da zakon i pravilnici ne propisuju da nacionalni sastav sudija mora da u potpunosti odražava nacionalnu strukturu stanovništva u konkretnoj sredini. Po njihovom tumačenju, vođenje računa o nacionalnom sastavu pri izboru sudija ne znači da procenat sudija mora biti identičan procentu stanovništva određene nacionalnosti u datom gradu ili opštini.

Ipak, ovakav stav naišao je na snažnu osudu i zabrinutost unutar bošnjačke zajednice, koja smatra da je ovom odlukom jasno zanemaren princip pravične i odgovarajuće zastupljenosti manjinskih naroda u pravosuđu, posebno u sredinama gde čine apsolutnu većinu.

Predstavnici bošnjačkih organizacija i pojedini pravni stručnjaci podsećaju da Ustav Srbije, Zakon o sudijama, kao i Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, jasno naglašavaju obavezu države da obezbedi ravnomernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim institucijama. U ovom slučaju, kako ocenjuju, ta obaveza nije ispoštovana.

“Ne može se govoriti o jednakosti i jednakom pristupu pravdi ako institucije sistema ne odražavaju identitet i strukturu naroda kojem služe. Ako 80% građana Novog Pazara čine Bošnjaci, a većinu sudija čine Srbi, to nije ni pravda, ni demokratija, već institucionalna neravnopravnost”, poručuju iz civilnog sektora.

Visoki savet sudstva, s druge strane, tvrdi da je postupak izbora sudija sproveden u potpunosti transparentno i u skladu sa važećim propisima, bez ikakvih dokaza o diskriminaciji po bilo kojoj osnovi. Navode da su svi kandidati bili ravnopravno tretirani i da nije bilo nikakvih proceduralnih propusta.

Ipak, ova odluka otvara šire društveno pitanje: koliko su zakoni i tumačenja institucija u skladu sa realnim potrebama i osećajem jednakosti nacionalnih zajednica u multietničkim sredinama poput Novog Pazara?

Zajednica ostaje svesna da je institucionalna borba za ravnopravnost dugotrajan proces, ali mnogi smatraju da ovakvi slučajevi pokazuju koliko je taj put još uvek pun prepreka i otpora.