BEOGRAD – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su staricu N.V. (78), koju su zatekli pored puta u šumi u Zemunu sa rancem, u kome je pronađeno oko 400 grama bele praškaste materije.
Sumnja se da je reč o amfetaminu, sa žena je kod sebe imala i digitalnu vagicu.
Žena je uhapšena zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz MUP-a.
Ženi je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedena nadležnom tužilaštvu.
Dva dana pošto je Turska uznemirena terorističkim napadom u Istanbulu, došlo je do nove eksplozije.
Kako pišu tamošnji mediji, u pitanju je auto-bomba.
Prema prvim informacijama, nema mrtvih ni povređenih, a takođe nema ni informacija o podmetnutoj bombi.
Brzom intervencijom istanbulskih vatrogasaca požar je ugašen. Lokalna novinska agencija DHA navodi da se automobil iznenada zapalio, a potom su se čuli zvukovi eksplozije. Najverovatnije je reč o mehaničkom kvaru ili nečem drugome, navodi ta agencija.
Podsetimo, u nedelju je u eksploziji u aveniji istiklal, popularnom turističkom mestu s brojnim dućanima i restoranima, nadomak istanbulskog trga Taksim, poginulo šest ljudi, a više od 80 ih je ranjeno. Uhapšena je jedna osoba, osumnjičena za podmetanje bombe.
Yusuf Meydan (34) i njegova devetogodišnja kćerka Ecrin su među šest osoba koje su poginule usljed eksplozije u istanbulskoj ulici Istiklal, u nedjelju.
Yusuf Meydan je s porodicom u Istanbul došao iz Adane kako bi prisustvovao zarukama svog brata. Poginuo je sa kćerkom, a supruga Mevludiye je preživjela.
Njegova supruga je puštena iz bolnice nakon što joj je ukazana medicinska pomoć zbog povreda zadobijenih u napadu. Ranjeno je još osamdeset ljudi.
Zaruke, koje su trebale biti sretan trenutak za ovu porodicu, pretvorile su se u tragediju.
Šator saučešća postavljen je ispred njihove kuće u četvrti Gulpinar u centralnom okrugu Seyhan u Adani.
Porodica je šetala istanbulskom ulicom neposredno prije leta kući.
Njihov rođak Talip Unal rekao je za AA da Mevludiye i Yusuf imaju i petogodišnju kćerku Derin koju su ostavili rođacima u Adani.
“Htjeli su se vratiti u nedjelju nakon što su prisustvovali zarukama, koje su bile 12. novembra. Htjeli su posjetiti trg Taksim prije povratka”, rekao je Unal.
Poručio je da je “terorizam prokletstvo”.
“Neka Bog nikome ne nanese takav bol. Jusuf i ja smo zajedno proveli djetinjstvo, on je bio moj brat”, rekao je Unal.
Policija je sinoć kasno u istanbulskoj četvrti Kucukcekmece uhapsila 23-godišnju Ahlam Albashir, državljanku Sirije.
Teroristkinja odgovorna za napad u Istanbulu priznala je obuku terorističke organizacije PKK/PYD/YPG za obavještajce te da je iz sirijskog Afrina ilegalno ušla u Turkiye.
Istanbulska policija nakon terorističkog napada uhapsila je 46 osumnjičenih u operacijama na 21 lokaciji, nakon pregleda snimaka sa 1.200 nadzornih kamera.
Uprava policije u Istanbulu laboratorijskim nalazima utvrdila da je u terorističkom napadu korišten eksploziv TNT.
U jučerašnjoj eksploziji u istanbulskoj ulici Istiklal poginulo je šest, a povrijeđena je 81 osoba. Pedeset povrijeđenih je pušteno iz bolnica, dok se petoro nalazi na jedinicama intenzivne njege.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je niz rješenja za okončanje rata s Rusijom, koje je iznio u video obraćanju na samitu G20 u Indoneziji.
Prvi prijedlog ukrajinskog predsjednika koji se može implementirati kako bi se stvarno zagarantovao mir je radijacijska i nuklearna sigurnost.
“Niko nema pravo da ucjenjuje svijet radioaktivnom katastrofom. Rusija je našu nuklearnu elektranu Zaporožje pretvorila u radioaktivnu bombu koja svakog trenutka može eksplodirati. Kuda će oblak radijacije? Možda prema teritoriji Evropske unije. Možda prema Turkiye. Možda na Bliskom istoku. Čak i hipotetičku mogućnost takvog scenarija smatram zločinačkim”, rekao je Zelenski, zahtijevajući povlačenje ruskih snaga iz nuklearke i predlažući da kontrolu nad njom preuzme ukrajinsko i osoblje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Kao drugi prijedlog istakao je sigurnost hrane. U tom kontekstu se zahvalio Turkiye, Ujedinjenim nacijama i drugim partnerima na obnavljanju crnomorske inicijative za žito, iz koje se Rusija povukla 20. oktobra, ali je kasnije ponovo ušla zahvaljujući diplomatskim naporima Ankare.
Zelenski je napomenuo da inicijativa za žito zaslužuje “neograničeno produženje” bez obzira na rat, tvrdeći da je “pravo na hranu osnovno pravo svake osobe na svijetu”.
“Ukrajina ove godine može da izveze 45 miliona tona hrane i neka značajan dio bude usmjeren na one koji najviše pate. Šta mi, konkretno, predlažemo? Svaka zemlja može da se pridruži sa određenim doprinosom i postane kokreator pobjeda nad glađu i krizom hrane”, rekao je Zelenski.
Treći prijedlog koji je Zelenski spomenuo odnosio se na energetsku sigurnost. Optužujući Rusiju da je “hladnoću pretvorila u oružje”, on je istakao da je oko 40 posto ukrajinske energetske infrastrukture uništeno ruskim zračnim udarima.
“Ukoliko Rusija pokušava Ukrajinu, Evropu i sve potrošače energije u svijetu lišiti predvidljivosti i stabilnosti cijena, odgovor na to bi trebao biti prinudno ograničenje izvoznih cijena za Rusiju, kako izvozna cijena ne bi bila veća od proizvodne. To je pošteno. Ako nešto oduzmete, svijet ima pravo da vam to uzme”, rekao je Zelenski.
Ostali prijedlozi Zelenskog uključuju: oslobađanje svih zatvorenika i deportovanih osoba; provedbu Povelje Ujedinjenih nacija i obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine; povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava; uspostavljanje “specijalnog suda” i međunarodnog mehanizma za kompenzaciju štete koju je Rusija prouzrokovala u ratu; stvaranje platforme za procjenu ekološke štete od rata, održavanje međunarodne konferencije za cementiranje poslijeratne sigurnosne arhitekture u euroatlantskom prostoru koja uključuje garancije za Ukrajinu, te potpisivanje dokumenta kojim se potvrđuje kraj rata kada se sve “antiratne mjere provedu”.
“Iznio sam konkretna, praktična rješenja. Mogu se implementirati. Brzo. Djelotvorna su. A ako se Rusija usprotivi našoj formuli mira, vidjet ćete da ona želi samo rat”, zaključio je Zelenski.
Američki predsednik Džozef Bajden i predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarali su danas, na marginama samita G20 na Baliju, o bilateralnim odnosima, uključujući trgovinska i bezbednosna pitanja, saopštilo je tursko predsedništvo.
Navodi se i da je Bajden izrazio saučešće Erdoganu zbog žrtava bombaškog napada u nedelju u Istanbulu i preneo turskom predsedniku da će administracija SAD nastaviti da podržava nastojanje Ankare da bude snabdevena borbenim avionima F-16, preneo je Rojters.
Američki predsednik je rekao i da je Turska značajan faktor u prihvatanju zahteva Švedske za članstvo u NATO.
Bajden je zahvalio Erdoganu zbog njegove uloge u obnavljanju sporazuma Ukrajine i Rusije, koji ističe 19. novembra, a postignut je uz posredovanje UN i Ankare, o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka.
Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu izjavio je juče da Ankara odbija da primi saučešće SAD povodom napada u Istanbulu, u kojem je poginulo šest a povređeno više od 80 ljudi.
Turska je u prošlosti optuživala SAD, tvrdeći da Vašington obučava i snabdeva oružjem terorističke grupe na severu Sirije, prenosi turski Dejli sabah.
Kad je reč o drugom pitanju o kojem su danas Bajden i Erdogan razgovarali – članstva Švedske u NATO, Turska je uslovila ulazak Švedske i Finske u Severnoatlantsku alijansu izručenjem ljudi koje Ankara smatra teroristima.
Ujedinjene nacije (UN) saopćile su da je svjetska populacija od danas dosegla osam milijardi.
Globalna populacija u petak je dosegla osam milijardi ljudi, što je prekretnica u ljudskom razvoju, prema procjenama UN-a.
“Prekretnica je prilika da se slavi različitost i napredak uz razmatranje zajedničke odgovornosti čovječanstva za planetu”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u četvrtak.
Iako je stopa rasta opala, očekuje se da će svjetska ljudska populacija nastaviti rasti, što se pripisuje poboljšanju javnog zdravlja, ishrane, lične higijene i medicine.
“Dok je globalnoj populaciji bilo potrebno 12 godina da poraste sa sedam na osam milijardi, bit će potrebno otprilike 15 godina, do 2037, da dosegne devet milijardi, što je znak da se ukupna stopa rasta globalne populacije usporava”, naveli su iz UN-a.
Indija je spremna da pretekne Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu 2023. godine, procjenjuju iz UN-a.
Osam zemalja, a to su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija, činit će više od polovine predviđenog povećanja svjetske populacije do 2050. godine.
U 2019. godini prosječni životni vijek pri rođenju dostigao je 72,8 godina, što je povećanje od oko devet godina od 1990, dok se predviđa da će dalje smanjenje smrtnosti 2050. dovesti do prosječne globalne dugovječnosti od oko 77,2 godine.
Istragom turske policije utvrđeno da je teroristkinja koja je izvela napad u Istanbulu naređenje dobila iz centra terorističke organizacije PKK/PYD/YPG u Kobaniju, u Siriji, javlja Anadolu Agency (AA).
Iz turske policije u ponedjeljak su objavili saopćenje u vezi sa istragom nakon jučerašnjeg bombaškog napada u ulici Istiklal, u Istanbulu, u kojem je poginulo šest osoba.
Policija je sinoć kasno u istanbulskoj četvrti Kucukcekmece uhapsila 23-godišnju Ahlam Albashir, državljanku Sirije.
U saopćenju se navodi kako je utvrđeno da je teroristkinja koja je izvela napad u Istanbulu naređenje dobila iz centra terorističke organizacije PKK/PYD/YPG u Kobaniju, u Siriji.
Teroristkinja odgovorna za napad u Istanbulu priznala je obuku terorističke organizacije PKK/PYD/YPG za obavještajce te da je iz sirijskog Afrina ilegalno ušla u Turkiye.
Istanbulska policija nakon terorističkog napada uhapsila je 46 osumnjičenih u operacijama na 21 lokaciji, nakon pregleda snimaka sa 1.200 nadzornih kamera.
Uprava policije u Istanbulu laboratorijskim nalazima utvrdila da je u terorističkom napadu korišten eksploziv TNT.
U jučerašnjoj eksploziji u istanbulskoj ulici Istiklal poginulo je šest, a povrijeđena je 81 osoba. Pedeset povrijeđenih je pušteno iz bolnica, dok se petoro nalazi na jedinicama intenzivne njege.
Eksplozija nepoznatog uzroka odjeknula je u distriktu Bejolu, u turskom gradu Istanbulu. BBC navodi da je najmanje 11 ljudi povređeno u eksploziji.
Eksplozija se dogodila u ulici Istiklal, na Taksimu. Na teren je upućen veliki broj vatrogasnih, policijskih i medicinskih timova. Radi se o ulici koja je popularna među turistima i lokalnim stanovništvom, a u njoj je niz prodavnica i restorana.
Eksplozija se čula i u okolnim područjima, a na objavljenim snimcima vidljivo je kako građani beže.
Policijske ekipe preduzele su visoke mere bezbednosti.
Guverner Istanbula Ali Jerlikaja kazao je da u eksploziji ima poginulih i povređenih, ali da će naknadno biti saopšteni precizniji podaci.
Dopisnica BBC, koja je na mestu događaja, kazala je da su oko ulice u kojoj je odjeknula eksplozija jake policijske snage, koje su je okružile. Helikopter kruži iznad mesta incidenta, dok kola hitne pomoći idu tamo-vamo.
Ova prometna ulica 2016. godine je bila na meti bombaša samoubice.
Najmanje sedam osoba je poginulo kada je ruska raketa pogodila petospratnicu u Nikolajevu u Ukrajini u petak, saopštila je regionalna vojna uprava.
“Sirene zbog vazdušne opasnosti oglasile su se u oblastima Čerkaska, Kirovograda i Nikolajeva, kao i u dijelu Zaporoške oblasti pod kontrolom Kijeva”, saopštile su lokalne vlasti.
Zvaničnici su pozvali civile da se sklone.
Lokalne vlasti u Ukrajini gotovo svakodnevno objavljuju upozorenja zbog vazdušne opasnosti zbog mogućih ruskih raketnih i napada bespilotnim letjelicama na civilnu i energetsku infrastrukturu.
Ruske snage pokrenule su novu seriju vazdušnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove u proteklih mjesec dana, nakon što je eksplozija pogodila ključni Kerčki most koji povezuje Rusiju s poluostrvom Krim.
Generalni sekretar Fudbalskog kluba Novi Pazar Fikret Međedović rekao je da je iza tog superligaša istorijska polusezona, kojom svi moraju da budu zadovoljni.
“Konačno smo neke stvari postavili na svoje mesto, a klub na zdrave noge, pa se desilo nešto o čemu pričaju svi. Nismo više klub koji će da se bori za opstanak, nego za top pet ili šest, gde i pripadamo. Do kraja ćemo juriti Evropu”, rekao je Međedović za Screen sport Radio-televizije Novi Pazar.
Plavi su jesenji deo takmičenja u Mozzart Bet Superligi okončali na šestom mestu sa 31 bodom, a ostvaren je i plasman u četvrtfinale Kupa Srbije.
Tokom jeseni srušeni su brojni klupski rekordi, a u jednom momentu Novi Pazar je i vodio prvenstvenu trku.
“Predstoje razgovori kluskog rukovodstva i trenera Damira Čakara o eventualnom nastavku saradnje, potom prozivka i januarske pripreme u Antaliji. Želja su da se na trenutnu okosnicu dodaju trojica ili četvorica igrača vrhunske klase, što u zimskom prelaznom roku nije lako ostvariti”, naveo je Međedović.
Prvi klupski operativac ocenio je da je trenutna finansijka situacija stabilna.
“Ne bismo bili šesti da imamo bilo kakvih dugova, repova ili zaostataka u platama, ratama ugovora, stanarinama, hranarinama. Na našim igračima je samo da treniraju i igraju. Ne moraju da razmišljaju o drugim stvarima”, zaključio je Međedović.
