BEOGRAD – Komandant vojne kovid bolnice Кaraburma Ivo Udovičić izjavio je danas da je “period reinfekcije koronom otprilike tri meseca” i da e tu radi o, uglavnom, blagoj kliničkoj slici. “Na svu sreću, procenat ponovonog zaražanjava je nešto manje od jedan odsto”, rekao je Udovičić za TV Prva. On je istakao da je korona novi virus, da se još uvek malo zna o “imunutetu koji daje”, tako da je reinfekcija, kako je rekao, uobičajena. Udovičić je napomenuo da bi u Srbiji bilo “besmisleno” ukidati ili ublažavati protivepidemijske mere iako pojedine države to čine. “Ne možemo da se poredimo sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer svaka zemlja ima svoj program kako vodi pandemiju. Stepen kolektivnog imunuteta je ovde znatno niži nego u SAD-u i mi još uvek imamo veliku zastupljenost delta soja”, objasnio je on. indeksonline.rs/Beta
U UKC Kragujevac više od 240 zaposlenih na bolovanju zbog kovida
KRAGUJEVAC – U kragujevačkom Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) na kovid bolovanju se nalazi više od 240 zaposlenih, što je nešto manje od 10 procenata od ukupnog broja radnika. “Za sada imamo dovoljno mesta, opreme i kadrova, a ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, preduzećemo i nove mere”, rekao je za TV Kragujevac direktor tog kliničkog centra Slobodan Milisavljević. On je naveo da se u Univerzitetskom kliničkom centru dnevno u proseku hospitalizuje izmedju 25 i 30 kovid pozitivnih pacijenata. Milisavljević je dodao da se stanje prati svakodnevno i da, u zavisnosti od broja kovid pacijenata, delovi univerzitetskog centra ulaze u korona sistem. Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u UKC Kragujevac se leči 150 kovid pacijenata od kojih je 11 na respiratorima. U ponedeljak je iz ove zdravstvene ustanove otpušteno 15 izlečenih pacijenata. U poslednja 24 sata u Kragujevcu je potvrdjeno još 820 novih slučajeva infekcije, od ukupno 1.159 novozaraženih u celom Šumadijskom okrugu. Beta
I danas više od 19.000 novozaraženih, umrlo 37 osoba
BEOGRAD – U Srbiji su u poslednja 24 sata potvrđena 19.063 nova slučaja korona virusa od 37.811 testiranih uzoraka, a od posledica bolesti preminulo je još 37 osoba. Na bolničkom lečenju je 3.206 pacijenata od kojih je 138 na respiratoru. Od početka pandemije u Srbiji je testirano 7.974.355 osoba, broj pozitivnih slučajeva bio je 1.598.910, a od kovida je preminulo 13.377 pacijenata. Procenat smrtnosti je 0,84. indeksonline.rs/Tanjug
Raste broj kovid pacijenata u bolnicama u Nemačkoj
BERLIN – Broj kovid pacijenata ponovo raste u bolnicama nemačke pokrajine Severne Rajne Vestfalije, saopštio je premijer te pokrajine Hendrik Vist. On je ukazao da je broj kovid pacijenata u bolnicama u protekle dve nedelje porastao za 50 odsto. Vist je u pokrajinskoj skupštini rekao da je manje težih oblika oboljenja kod vakcinisanih, što je dokaz da vakcina štiti. Takođe je jasno, dodao je, da je omikron soj daleko zarazniji od delta soja. indeksonline.rs/Tanjug
Dve godine zatvora za vozača Šemsudina Kučevića jer je izazivo udes u kojem je poginuo tadašnji predsednik Opštine Tutin
NOVI PAZAR – Apelacioni sud u Kragujevcu pravosnažno je osudio Fadilja Preljića (57) na dve godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo tadašnji predsednik opštine Tutin Šemsudin Kučević, objavio je danas radio Sto plus. Taj sud je odbio žalbe branioca okrivljenog i Višeg tužilaštva u Novom Pazaru i potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda u tom gradu kojom je Preljić proglašen krivim za teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja. Za to delo zaprećena je kazna od dve do 12 godina zatvora. Pored kazne zatvora, njemu je izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne godine, s tim što se vreme provedeno u zatvoru neće uračunati. Tokom sudjenja pred Višim sudom utvrdjeno je da je Preljić 12. oktobra 2017. godine upravljao ‘škodom’ koja je sletela sa puta u mestu Madjare, na magistralnom putu Tutin – Novi Pazar, a potom udarila u stablo. Tom prilikom je Kučević, koji je bio na zadnjem sedištu automobila, zadobio teške telesne povrede od kojih je preminuo. Veštačenjem je utvrdjeno da je Preljić vozilom upravljao pod dejstvom alkohola i da je imao 0,71 promil alkohola u organizmu, a da se ‘škoda’ u trenutku udesa kretala oko 67 kilometara na sat. Preljić je dužan da Višem sudu nadoknadi troškove krivičnog postupka. Šemsudin Kučević je rodjen 1959. godine u Tutinu i bio je jedan od osnivača i visokih funkcionera Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka. Predsednik opštine Tutin bio je u šest mandata. indeksonline.rs/Beta
Power: Dodikovi potezi dovode u pitanje održivost RS
Samantha Power, administratorica USAID-a, kazala je kako je Milorad Dodik govorio različite stvari na sastanku u Predsjedništvu u odnosu na one koje je iznio na današnjoj konferenciji.
Istakla je da, “ako bi se RS povukla iz državnih institucija, to neće funkcionisati ii biti dobro za građane RS te da to može dovesti u pitanje održivost Republike Srpske”.
Odgovarajući na pitanja novinara kada se može, prema njenom mišljenju očekivati deblokada institucija BiH, kazala je kako ne može predviđati rokove niti “okarakterisati namjere Dodika u pogledu rada državnih institucija”.
“Dobila sam kratak sažetak te press konferencije i izjava koje je dao, koje u određenoj mjeri odstupaju od stvarnog razgovara koji smo vodili. Neke stvari je rekao drugačije u odnosu na ono što je rekao tokom sastanka. On je poprilično mnogo stvari rekao u vezi važnosti privrednog razvoja u Republici Srpskoj, o tragediji masovnog odliva stanovništva iz ove zemlje. To je najgori simptom lošeg rada i neuspjeha političkih lidera”, kazala je Power.
Navela je kako na “činjenicu da više od 49 posto državljana BiH živi u drugim zemljama, nije nešto na što mogu biti ponosni”.
“Put koji ide ka tome da se vraćaju ovlaštenja koja pripadaju državnim institucijama samo će još više podrivati već postojeću ranjivost u ekonomskoj sferi tog entiteta u čije ime predsjednik Dodik kaže da nastupa. To nije ekonomska ili funkcionalna održivost. Ako bi se RS povukla iz državnih institucija, to neće funkcionosati i biti dobro za građane RS. To je udaljavanje od slova Dejtona i problematično sa stanovišta ljudi koji se smatraju dijelom zemlje koja se zove BiH i veoma je problematično kada je u pitanju održivost Republike Srpske kao takve. Politika i ekonomija idu zajedno ‘ruku pod ruku’ i trebate služiti svojim građanima i biračima. Pronaći način da možete pomoći svojim ljudima da ostvare dostojanstvo. Mnogo se o tome govori, ali nema dostojanstva ako ne možete pronaći posao za sebe. Ako se poslovni dogovor raspao jer je neki strani investitor rekao: ‘Čekaj malo, šta se tamo dešava? Ovo izgleda kao potpuni haos. Otići ću u Hrvatsku ili Srbiju uložiti svoj novac. Sva ta priča o vlasti, vladi koja se ne sastaje i ne donosi odluke, korupcija i nesposobnost da se bore protiv korupcije – idem odnijeti novac negdje drugo i otvoriti radna mjesta. Nema ekonomske ili funkcionalne održivosti tu, barem na osnovu onoga što je rečeno na press konferenciji. Za sada nema održivog puta koji vodi ka tom pravcu”, poručila je Power.
Austrija od ponedjeljka ukida lockdown za necijepljene
Lockdown za necijepljene prestaje sljedećeg ponedjeljka, objavila je austrijska vlada.
Vlada to opravdava trenutno stabilnim brojem pacijenata u bolnicama. “Omikron nema toliko utjecaja na bolničke kapacitete koliko se strahovalo”, objavila je vlada. Stručnjaci u povjerenstvu GECKO, koji je osnovan za borbu protiv pandemije, također su rekli da lockdown “više nema smisla”.
Kancelar Karl Nehammer i ministar zdravstva Wolfgang Mückstein najavili su djelomično popuštanje mjera nedugo nakon što je objavljeno da je u Austriji srušen novi rekord broja novozaraženih. No vlada situaciju u bolnicama i na odjelima intenzivne njege ocjenjuje “zasad opuštenom”, prenosi Kronen Zeitung.
Lockdown za necijepljene je “jedna od najstrožih mjera koje se mogu poduzeti”, stoji u priopćenju za medije. “Malo je zemalja s tako strogim mjerama kao što je Austrija”, dodaje se, prenosi Index.hr.
Napominje se da opasnost od korone još nije gotova. “Stoga je ipak potreban oprez”, rekao je Nehammer. Uputio je apel onima koji još nisu cijepljeni: “Nemojte čekati da cijepljenje postane obavezno. Iskoristite priliku i cijepite se. Cijepljenje štiti vas, štiti one oko vas, a štiti i cijelu zajednicu.”
(Vijesti.ba)
JOŠ JEDNO VELIKO POJAČANJE U NOVOM PAZARU: Fantastični golman pojačako redove plavih
NOVI PAZAR – Fudbalski klub Novi Pazar kvalitetnim pojačanjima ove zime pokušava da poveća šansu za ostvarenje cilja. Nakon jednog od najvećih pojačanja u napadu i angažovanja Mustafe Mujezinovića, bivšeg fudbalera Željezničara, plavi ojačavaju i odbranu. Kako saznajemo, mrežu Novog Pazara će od sada braniti iskusni Luka Kukić. Reč je o momku koji je rodom iz Mostara, rođen je 1996. godine, a nikada ranije nije nastupao u klubovima na teritoriji Srbije. Svoju karijeru gradio je kroz omladinske kategorije Posušja i Imotskog, nakon čega je bio deo prvog tima Splita, Osijeka, Korone Kielc, Slobode iz Tuzle i sada Zrinjskog iz Mostara. Upravo iz Zrinjskog Luka prelazi u redove Novog Pazara. indeksonline.rs
Novopazarska policija zaustavila “BMV” u centru grada! Vozač upravljao pod dejstvom narkotika, kod suvozača pronađena marihuana
NOVI PAZAR – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Pazaru zaustavili su juče popodne u Ulici Stevana Nemanje dvadesetsedmogodišnjeg vozača automobila „BMV“ koji je vozio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci i bez vozačke dozvole. Policija je kod njegovog četrdesetdvogodišnjeg suvozača pronašla manju količinu marihuane, pa će protiv njega po nalogu nadležnog tužilaštva biti podneta krivična prijava zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga. Vozač „BMV“ je isključen iz saobraćaja, određeno mu je zadržavanje do 12 sati i protiv njega su podnete prekršajne prijave iz Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima. Sudija Prekršajnog suda u Novom Pazaru izrekao mu je novčanu kaznu od 120.000 dinara. indeksonline.rs
Može li Turska uspostaviti vojnu ravnotežu naspram Rusije na tlu Ukrajine?
Nakon nedavnih tenzija između Ukrajine i Rusije, neki analitičari tvrde da bi Turska trebala predvoditi napore za suprotstavljanje ruskoj agresiji u Ukrajini. Dok se ove rasprave zasnivaju na nedavnim vojnim pobjedama Turske protiv Rusije, analitičari moraju uzeti u obzir stav članica NATO-a prema Ankari u odnosu na njenu konfrontaciju s Moskvom.
Zbog negativnih iskustava vezanih za (ne)lojalnost NATO država tokom raznih konfrontacija sa Rusijom, Turska će izbjeći da bude jedina država koja djeluje u ime alijanse. Samo implementacijom višeslojne strategije alijanse za blokiranje Rusije u Ukrajini Turska će učestvovati u sukobu. Do tada, treba očekivati da Turska pomaže i podržava Ukrajinu u okviru njenih nacionalnih interesa i strateškog partnerstva sa tom zemljom, a ne da bude oružje u rukama drugih država protiv Rusije.
Posljednjih godina Turska je ostvarila nekoliko taktičkih i strateških pobjeda protiv Rusije. Turska je u Siriji spriječila Rusiju da nametne vojno rješenje. Također je zaštitila civile zadajući razorni udarac vojsci Assadovog režima i savezničkim iranskim milicijama. U Libiji su turski dronovi uništili ruske sisteme protuzračne odbrane, preokrenuvši tok rata u korist libijske vlade.
U Nagorno-Karabahu su turski dronovi i turska strateška pomoć Azerbejdžanu zadali smrtonosni udarac jermenskoj vojsci. Poslije ovih pobjeda, Moskva je zabrinuta jer je Ankara počela da izvozi svoj model intervencije protiv Rusije bez pomoći SAD-a. Osim vojnih pitanja, partnerstvo Turske i Ukrajine ima ključnu ulogu za sigurnost Crnog mora.
Turski model mogao bi biti od značajne vrijednosti u slučaju mogućeg ruskog napada na Ukrajinu, koji vjerovatno ne bi bio konvencionalni sukob već hibridni rat uključujući paravojne formacije i “male zelene čovječuljke“. Ako bi Turska pružila Ukrajini sisteme za elektronsko ratovanje, nove bespilotne letjelice poput Akindžija i tursku stratešku pomoć kakvu je pružila Azerbejdžanu, to bi promijenilo igru.
Međutim, nedavna historija vojnih pobjeda Turske i izvoz njene strategije konfrontacije u zemlje NATO-a ne znači nužno da će Turska prihvatiti ulogu predvodnice napora da se suprotstavi Rusiji u Ukrajini.
U stvarnosti, turska pozicija blisko odražava priču o duhovitom i filozofskom narodnom heroju, Nasredinu Hodži. Jednog dana, kralj daje farmerima jednog sela slona. Međutim, troškovi obezbjeđenja slona su previsoki i farmeri mole Nasreddina Hodžu da zamoli kralja za pomoć u njihovo ime. Hodža pristaje pod uslovom da svi farmeri pođu s njim u palatu. Stigavši pred kralja, Nasreddin Hodža baci pogled iza njega samo da vidi da farmera nema. Uprkos izdaji, Nasreddin Hodža zahvaljuje kralju u ime seoskih farmera na velikodušnom poklonu jednog slona. Hodža tada traži od kralja da pošalje drugog.
Slično, Tursku su saveznici više puta napuštali tokom sukoba s Rusijom. 2015. godine, kada su snage Rusije i sirijskog režima napale provinciju Latakiju u kojoj su živjeli mnogi sirijski Turkmeni, NATO saveznici nisu poduzeli ništa da zaustave raseljavanje hiljada Turkmena. Nisu ponudili ni pomoć kada je turska avijacija oborila ruski borbeni avion koji je narušio turski vazdušni prostor. Nakon incidenta, Turska je sazvala vanredni sastanak NATO-a i konsultovala svoje saveznike o situaciji.
Na iznenađenje Ankare, NATO saveznici su pokazali nedostatak volje da to podrže. Proturaketne odbrambene sisteme Patriot, koji su bili raspoređeni u Turskoj, izuzev Španije zemlje NATO-a su tada povukle iz Turske. Samo godinu dana nakon ilegalne aneksije Krima, NATO je ostavio Tursku usamljenu protiv Rusije.
Nedostatak podrške tu nije stao. U februaru 2020. godine 34 turska vojnika, koji su bili raspoređeni u Idlibu da zaštite sirijske civile, ubijena su u zračnom napadu Assadovog režima. Neki su sugerirali da je Rusija odgovorna za napad, uključujući tadašnjeg američkog državnog sekretara Mikea Pompea. Nakon napada, Turska je ponovo konsultovala svoje NATO saveznike i ponudila im listu zahtjeva. Nažalost, većina je odbijena.
Također, u Libiji je Turska pomogla vladu GNA u njihovoj borbi protiv pučističkog generala Halife Haftara. Ipak, ispostavilo se da je NATO saveznik Francuska bila na istoj strani kao i Halifa Haftar. Nadalje, u Nagorno-Karabahu, gdje je turska vojna pomoć azerbejdžanskoj vojsci desetkovala ruske vojne sisteme koje posjeduje Armenija, Francuska i američki Senat su se protivili ulozi Turske u sukobu.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, u Siriji su zvaničnici američkog CENTCOM-a predali svoju bazu u Menbidžu Rusiji 2019. godine. To je učinjeno kako bi se spriječio daljnji prodor turskih snaga i Sirijske nacionalne armije (SNA) tokom njihove operacije oslobađanja grada Menbidža od terorističke grupe YPG/PKK. Nedavno je američka vojska takođe otvorila vazdušni prostor sjeveroistočne Sirije za ruske borbene avione kako bi spriječila novu tursku vojnu operaciju protiv YPG/PKK.
Retorika koja dolazi iz država NATO-a takođe je jasna. Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron tvrdio da je NATO možda mrtav, on je iznio svoju tačku sa pitanjem da li bi države NATO-a podržale Ankaru ako turski vojnici budu napadnuti unutar Sirije ili izvan turske teritorije.
Stav NATO-a bio je jasan i sa tehničke strane stvari. Turska strategija ograničenog angažmana s Rusijom prvenstveno se oslanjala na dronove. Međutim, neki američki senatori koji su podržali zakon CAATSA nakon ilegalne aneksije Krima. Označili su turske bespilotne letjelice kao “prijetnju” i zatražili da se poduzmu akcije protiv njih. Kao da su američki senatori tada radili za Rusiju.
Moglo bi se čak ići tako daleko da se kaže da je Turska uspješno ograničila ekspanziju Rusije ne samo bez podrške država NATO-a, već uprkos alijansi.
Do sada je Turska bila u mogućnosti ograničiti poteze Rusije i biti u stanju da sa njom održava diplomatske odnose. Danas je Turska više nego sposobna pomoći Ukrajini da se odbrani od Rusije, ali niko ne bi trebao očekivati da će Turska to učiniti kao načelno pitanje politike.
Turska će se pridružiti višeslojnoj strategiji NATO-a za zaštitu Ukrajine od Rusije, ukoliko ona bude postojala. Kako trenutno ne postoji ni vizija za to, niti spremnost na zapadu da prizna napore Turske, Ankara će nastaviti da se pridržava nepisanih pravila koja regulišu tursko-ruski balans.
Autor: Omer Ozkizilcik
