Napetosti su i dalje visoke nakon što je NATO u ponedjeljak rekao da stavlja svoje snage u stanje pripravnosti i šalje u istočnu Europu još brodova i borbenih zrakoplova kao odgovor na rusko gomilanje vojske uz granicu s Ukrajinom.

Rusija, koja niječe da planira napad, objavila je da prati stanje s “velikom zabrinutošću”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je izjavu Moskve da krizu izaziva djelovanje SAD-a i NATO-a, a ne rusko gomilanje vojske.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u utorak navečer u televizijskom obraćanju pozvao svoje sunarodnjake da ostanu mirni i rekao da se radi na tome da dođe do sastanka između njega i čelnika Rusije, Njemačke i Francuske.

“Ne postoje ružičaste naočale, nema dječjih iluzija, ništa nije jednostavno… No postoji nada”, izjavio je.

Biden je ponovio da ne planira slati američku vojsku u Ukrajinu, koja nije članica NATO-a, no rekao je da će razmotriti nametanje direktnih sankcija Putinu i da će uslijediti “goleme posljedice” ako Rusija napadne Ukrajinu.

Novinari su pitali Bidena hoće li on sankcionirati osobno Putina ako izvrši invaziju. “Da”, rekao je. “Mogu to zamisliti.”

Američki zrakoplov s vojnom opremom i streljivom sletio je u utorak u Kijev, što je treća pošiljka paketa vrijednog 200 milijuna dolara koja je stigla u Ukrajinu.

Američko ministarstvo objavilo je da je 8500 vojnika stavljeno u pripravnost i da čekaju naredbu da se rasporede na istočnom krilu NATO-a. Biden je rekao u utorak da postoji mogućnost da vojsku razmjesti u bliskoj budućnosti.

“Apsolutno je neophodno da Zapad sada bude ujedinjen”
Zapadni čelnici kažu da je zajedništvo najvažnije iako postoje razlike među europskim državama o tome kako reagirati.

“Apsolutno je neophodno da Zapad sada bude ujedinjen jer će naše zajedništvo biti puno učinkovitije u odvraćanju ruske agresije”, rekao je britanski premijer Boris Johnson u parlamentu, pozvavši “europske prijatelje” da budu spremni uvesti sankcije čim i ako dođe do napada.

U Washingtonu su viši dužnosnici Bidenove administracije rekli da SAD pregovara s velikim dobavljačima energenata i državama proizvođačima iz cijelog svijeta kako bi osigurale alternativnu isporuku za Europu u slučaju ruskog napada na Ukrajinu.

U razgovoru s novinarima dužnosnici nisu imenovali koje bi zemlje ili kompanije trebale osigurati neprekidan dotok energije za Europu do kraja zime, ali su rekli da postoji niz dobavljača, uključujući one koji prodaju prirodni ukapljeni plin (LNG).

“Radimo na osiguranju dodatnih količina prirodnog plina, a koji nije ruski, i to iz cijelog svijeta, od Sjeverne Afrike do Bliskog istoka i Azije te Sjedinjenih Država”, rekao je visoki američki dužnosnik.

Europska unija gotovo trećinu svojih potreba za plinom pokriva iz Rusije, a američke sankcije zbog sukoba mogle bi poremetiti tu isporuku.

(Vijesti.ba / Hina)

“Na isti način na koji smo posljednjih dana jasno stavili do znanja Rusiji da će skupo platiti ‘moguću invaziju’, također jasno stavljamo do znanja Bjelorusiji da ukoliko dozvoli korišctenje svoje teritorije za napad na Ukrajinu, dočekat će je brz i čvrst odgovor SAD i njenih saveznika“, upozorio je glasnogovornik američke diplomatije Ned Price.

Washington je prošle sedmice izrazio zabrinutost zbog planova ustavne reforme u Bjelorusiji, koji bi omogućio raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u toj zemlji koja se graniči sa Ukrajinom i Poljskom.

(Vijesti.ba / Beta)

Predsjednik Biden je u ponedjeljak održao video poziv sa evropskim saveznicima dok zapadne sile teže zajedničkoj strategiji protiv ruskih akcija.

Velika Britanija je upozorila Rusiju na “brze” i “bez presedana” sankcije ako dođe do upada.

Rusija poriče planove za invaziju na Ukrajinu, uprkos tome što ima oko 100.000 vojnika.

Pozivu su se pridružili SAD i UK, lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i EU. Javio se i šef NATO-a Jens Stoltenberg.

“Imao sam vrlo, vrlo, vrlo dobar sastanak – potpuno jednoglasnost sa svim evropskim liderima”, rekao je Biden nakon toga.

Glasnogovornik Downing Streeta rekao je da su se lideri “složili oko važnosti međunarodnog jedinstva u suočavanju sa rastućim ruskim neprijateljstvom”.

Ukoliko dođe do daljnjeg ruskog upada u Ukrajinu, čelnici su se složili da “saveznici moraju donijeti brze retributivne odgovore, uključujući paket sankcija bez presedana”.

Ranije u ponedjeljak, Pentagon je saopštio da je oko 8.500 borbeno spremnih američkih vojnika u visokoj pripravnosti za raspoređivanje u kratkom roku.

Ali oni bi bili raspoređeni samo ako NATO vojna alijansa odluči da aktivira snage za brzo reagovanje, “ili ako se razviju druge situacije” oko gomilanja ruskih trupa, rekao je sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi.

Nema planova za raspoređivanje u samu Ukrajinu, dodao je.

Neke članice NATO-a, uključujući Dansku, Španiju, Francusku i Holandiju, već planiraju ili razmatraju slanje borbenih aviona i ratnih brodova u istočnu Evropu kako bi ojačali odbranu u regionu.

Tokom vikenda u Ukrajinu je stiglo oko 90 tona američke “vojne pomoći”, uključujući municiju za “branioce na prvoj liniji”.

Takođe u ponedeljak, Boris Johnson onson je upozorio da “tmurni” obaveštajni podaci sugerišu da Rusija planira munjevit napad na ukrajinski glavni grad Kijev.

Obavještajni podaci su vrlo jasni da postoji 60 ruskih borbenih grupa na granicama Ukrajine, a plan za munjevit rat koji bi mogao uništiti Kijev je onaj koji svi mogu vidjeti, rekao je.

“Moramo vrlo jasno staviti do znanja Kremlju, Rusiji, da bi to bio katastrofalan korak”.

Kremlj je rekao da NATO vidi kao sigurnosnu prijetnju i zahtijeva pravne garancije da se alijansa neće širiti dalje na istok, uključujući i susjednu Ukrajinu. Ali SAD su rekli da je u pitanju ruska agresija, a ne širenje NATO-a.

Bidenova administracija rekla je porodicama osoblja svoje ambasade da napuste Ukrajinu u nedjelju, a Velika Britanija je počela povlačiti osoblje iz svoje ambasade.

Oleksij Danilov, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, rekao je za BBC da povlačenje osoblja saveznika nije bilo od pomoći.

“Ovdje nam je potrebna pomoć jer ako ljudi počnu paničariti, to dovodi Ukrajinu u veoma opasnu poziciju i Rusiji će biti lakše da manipuliše nama”, rekao je on.

Ranije je Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije optužilo ruskog predsjednika Vladimira Putina da planira postaviti promoskovsku figuru na čelo ukrajinske vlade.

Čovjek kojeg je imenovao Foreign Office – bivši ukrajinski poslanik Yevhen Murayev – nazvao je te tvrdnje “glupima”, dok je rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo Foreign Office za “kruženje dezinformacija”.

Ukrajinci već mjesecima pripremaju snage teritorijalne odbrane od dobrovoljaca. Oni se obučavaju za moguću odbranu Kijeva.

Jedna članica, Marta Yuzkiv, doktorica u 50-im, rekla je za BBC: “Naravno da sam zabrinuta. Ja sam miroljubiva žena, ne želim da počne rat. Ali u svakom slučaju, u slučaju da počne, trebala bih biti spremna da branim zemlju”.

Andrej Volkov, IT konsultant u Kijevu, nazvao je situaciju “opasnom”.

“Situacija je izuzetno napeta, mislim da bi se nešto moglo dogoditi”, rekao je on i dodao da pravi “planove za vanredne situacije”.

“Pretpostavljam da odem u zapadnu Ukrajinu, da odem negdje gdje će biti bezbjedno”.

Rusija je ranije zauzela ukrajinsku teritoriju, kada je anektirala Krim 2014. Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu, Krim je glasao za pridruživanje Rusiji na referendumu koji su Zapad i Ukrajina smatrali nezakonitim.

Pobunjenici koje podržava Rusija također kontroliraju područja istočne Ukrajine u blizini ruskih granica. Procjenjuje se da je taj sukob koštao oko 14.000 života, a mirovni sporazum iz 2015. je daleko od ispunjenja.

(RSE)