ŽENEVA – Broj umrlih od tuberkuloze ponovo je počeo da raste, prvi put u deset godina, a najviše zato što je pandemija kovida-19 poremetila pristup zdravstvenim službama, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija.
“Ovo je alarmantna vest koja treba da posluži kao znak uzbune u svetu o hitnoj potrebi za investiranjem i inovacijom da bi se nadoknadile praznine u dijagnostici, lečenju i nezi miliona ljudi pogodjenih ovom bolešću, koja je stara ali koja se može izbeći i izlečiti”, rekao je generalni direktor SZO Tedros adhanom Gebrejezus u saopštenju.
Glavni razlog je jer je manje ljudi testirano i lečeno pošto su resursi preusmereni na borbu protiv pandemije korona virusa, navela je SZO u svom godišnjem izveštaju o tuberkulozi objavljenom danas koji se odnosi na 2020. godinu. Ovo je ;daleko od toga da se situacija poboljšava zato što sve veći broj ljudi ne zna da ima tu bolest, koja je izlečiva.
SZO procenjuje da oko 4,1 milion ljudi ima tuberkulozu ali da nije dijagnostikovano ni zvanično potvrdjeno, što je znatan skok u odnosu na 2,9 miliona koliko ih je bilo 2019. godine.
Prema izveštaju, prošle godine je umrlo 214.000 ljudi od tuberkuloze medju seropozitivnim osobama ( u odnosu na 209.000 u 2019), a 1,3 milion je umrlo od tuberkuloze medju drugim osobama (u odnosu na 1,2 milina 2019). To je ukupno oko 1,5 miliona umrlih, što vraća svet u 2017. godinu, naveo je SZO.
Pandemija kovida-19 poništila je godine svetskog napretka u borbi protiv tuberkuloze, bolesti izazvane bacilom tuberkuloze koji najčešće pogadja pluća.
Pored zaključavanja koja su komplikovala pristup pacijenata centrima za negu, brojni su uticaji pandemije na osnovne usluge borbe protiv tuberkuloze, pošto kovid preuzima medicinsko osoblje i finansijske i tehničke resurse.
Tako je na primer broj ljudi kojima je dijagnostikovana tuberkuloza pao na 5,8 miliona u 2020. godini u odnosu na 7,1 milion u 2019.
Trener fudbalera Novog Pazara Kenan Kolašinac rekao je danas, uoči duela sa gostujućim Spartakom u 13. kolu Super lige Srbije, da predstojeći meč protiv Subotičana određuje dalju sudbinu njegovog tima.
“Rival ima opasnu igru prema napred sa Nemanjom Nikolićem, Nikolom Srećkovićem, Lazarom Tufegdžićem, Milom Savkovićem i Nemanjom Mihajlovićem, ali su u problemu u poslednjoj liniji i vezi. To bi trebalo da iskoristimo. Bez obzira na sve, svaki rezultat osim naše pobede smatraću nesrećnim slučajem”, rekao je Kolašinac.
Subotičani, koji su pole četiri vezana poraza trenera Vladimira Buača zamenili povratnikom Vladimirom Gaćinovićem, zauzimaju 13. poziciju na tabeli elitnog takmičenja sa 12 bodova, pet više od Pazaraca na poslednjem, 16. mestu.
“Promena trenera uvek donese nešto novo. I Novi Pazar je dobio prvi meč posle rotacije na klupi. Gaćinović dobro poznaje ekipu i klub, pa će nešto sigurno da promeni. Biće promena i kod nas”, najavio je Kolašinac.
On je naveo da je dvanaestodnevna pauza u prvenstvu maksimalno iskorišćena i da je tokom prethode sedmice bilo i mini ciklusa sa po dva treninga dnevno.
“Jedini problem je što u tom periodu, za razliku od Stefana Dimića, povrede nisu sanirali Nemanja Kojčić i Milan Joksimović. Veliki problem je što ćemo još ovu utakmicu igrati bez navijača. S njima bi bilo mnogo lakše. Verujem, ipak, da ćemo pobedom obradovati našu armiju pristalica i da ćemo u narednim kolima izaći iz problema”, dodao je Kolašinac.
Novi Pazar i Spartak igraju sutra od 15 časova na Gradskom stadionu bez prisustva publike.
NOVI PAZAR – U požaru koji se dogodio danas u Tehničkoj školi u Novom Pazaru, lakše je povređen jedan učenik, potvrdila je za indeksonline.rs profesorica te škole Dina Omerović.
Ekipa vatrogasne jedinice ugasila je požar uz pomoć nastavnika, koji su svojim vatrogasnim aparatima aktivno učestvovali u gašenju vatre.
Požar je nastao u pripremnoj prostoriji škole na drugom spratu, a gust dim se naglo širio školom, pa je ona ubrzo i evakuisana.
“U gašenju požara učestvovao je i jedan učenik, koji je iz preventivnih razloga prevezen u Opštu bolnicu u Novom Pazaru” – rekla je Omerović.
LinkEmbedCopy and paste this HTML code into your webpage to embed. Uzrok požara još uvek nije poznat.
NOVI PAZAR – U jednoj prostoriji Tehničke škole u Novom Pazaru izbio je požar, a kako saznajemo, nije bilo povređenih učenika.
Vatrogasci su došli na mesto događaja i brzom reakcijom ugasili požar koji je pretio da se proširi.
LinkEmbedCopy and paste this HTML code into your webpage to embed. Učenici i školsko osoblje su odmah evakuisani, a na licu mesta su i ekipe hitne pomoći.
LinkEmbedCopy and paste this HTML code into your webpage to embed. Još uvek se ne zna šta je uzrok požara.
Na zgradi Tehničke škole u Novom Pazaru u popodnevnim satima izbio je požar.
Zahvaljujući brzoj reakciji profesora i učenika požar je delimično ugašen pomoću protivpožarnog aparata, a u potpunosti kada su stigli vatrogasci.
Rtv Novi Pazar je bila na licu mesta. Od direktora Tehničke škole Hida Ljajića saznali smo da prema prvim podacima materijalna šteta nije velika, a u školi su u tom trenutku bili učenici drugog i trećeg razreda.
Inače, u ovom objektu nalaze se Tehnička i Škola za dizajn.
BEOGRAD – U Srbiji, u poslednja 24 časa od posledica korona virusa preminule su 54 osobe tako da je broj umrlih od početka epidemije narastao na 8.946, objavljeno je na sajtu kovid19.rs
U poslednja 24 časa pozitivno je bilo 6.786 osoba, od 22.710 testiranih.
Trenutno je hospitalizovano 6.643 osoba a na respiratorima je njih 286.
NOVI PAZAR – Štab za vanredne situacije Novog Pazara održao je danas onlajn sednicu, saznaje indeksonline.rs
Kako saznajemo, na sednici je doneta naredba kojom se na teritoriji Novog Pazara ukida zabrana organizovanja žurki u kafićima, skupova i organizovanja porodičnih veselja u ugostiteljskim objektima, hotelima i svečnim salama.
Naredba stupa na snagu u subotu, 23. oktobra 2021. godine.
Podsetimo, duže od godinu dana u Novom Pazaru je na snazi vanredna situacija, zbog nestabilne epidemiološke situacije, a zabrana organizovanja skupova traje od 09.09.2021. godine.
NOVI PAZAR – Mediji kroje javno mnjenje i kreiraju sliku kod običnih građana o svakodnevnom životu, događajima i ljudima, a sve što je dolazilo iz Novog Pazara bilo je obojeno negativnošću, često senzacionalističkim izveštavanjem, predstavljajući ovaj grad i njegove građane kao leglo ekstremizma i nebezbednog prostora za život svih na ovom prostoru – ocenjuje za Danas Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara.
U odgovoru na pitanje Danasa o bezbednosnoj situaciji u Sandžaku, imajući u vidu izazove, ali i preovlađujuće predrasude prema ljudima drugačije vere i nacionalnosti, a karakteristične i određujuće za izbegličku krizu, Fahrudin Kladničanin, programski direktor Akademske inicijative „Forum 10“, kaže da u Novom Pazaru nema popularnog nasilnog ekstremizma, jer se „on sam po sebi manifestuje kroz nasilje koje oduzima život“.
Kako dodaje, ima ekstremizma, podjednako koliko ga ima i u drugim gradovima u Srbiji.
– Ali, samo u našem slučaju ekstremizam ima svoj jezik, nacionalnost i religijsku pripadnost – kaže Kladničanin.
Govoreći o ulozi medija u stvaranju predrasuda u većinskom mišljenju, gradonačelnik Novog Pazara ističe njihovu neprikosnovenu ulogu kao i činjenicu da vesti koje su plasirane iz tog dela Srbije, u različitim interpretacijama, formiraju iskrivljenu sliku o gradu.
– Novi Pazar je potpuna suprotnost od onoga što nekad mediji i pojedinci žele da ovaj grad bude. Prema našoj sredini ljudi uvek formiraju mišljenje na osnovu urođenih i stečenih predrasuda prema drugim i drugačijim, potreban je živi susret sa kulturom, ljudima, običajima, tradicijom, gostoprimljivošću i tek kada se oseti takva dinamika i kada ljudi iz različitih krajeva dođu u naš grad, tek tada doživljavaju pravu sliku našeg ambijenta. Ambasadori su naši sportisti, radnici u kulturi, glumci, humanitarci, naša dijaspora, preduzetnici, omladina, svi naši građani – kaže Nihat Biševac.
Novi Pazar, napominje on, ima dugu tradiciju dobrih međunacionalnih odnosa. Sporadični ispadi pojedinaca se dešavaju, kaže Biševac, iako su zanemarljivi u odnosu na celokupnu situaciju.
– Naš prostor je ambijent islamske i hrišćanske kulture i tradicije, bošnjačkog i srpskog identiteta, pa u tom smislu, zadovoljni smo međunacionalnim odnosima. Kod nas se poštuje i uvažava različitost i život Srba, Bošnjaka i drugih manjina koji žive u gradu. Bile su devedesete godine, dobro znamo u kakvim okolnostima se nalazio grad i ljudi koju u njemu žive, to su bili izuzetno teški trenuci, ali upravo u takvim momentima ljudi u Novom Pazaru su bili mudri. Svima je stalo da se očuvaju dobri komšijski i prijateljski odnosi – smatra naš sagovornik.
Nihat Biševac potom naglašava zadovoljstvo bezbednosnom situacijom u Novom Pazaru.
– Organi reda rade dosta dobro svoj posao i imamo saradnju i komunikaciju. Verujem da se građani osećaju bezbedno. U Novom Pazaru je jako važno da svi mi koji učestvujemo u političkom životu budemo zreli i radimo na političkoj stabilnosti koja doprinosi i bezbednosti građana – zaključuje gradonačelnik Novog Pazara.
Prema rečima Fahrudina Kladničanina, u Novom Pazaru u poslednjih dvadeset godina, bezbednosna situacija je oscilirala i u mnogome je zavisila od različitih društveno – političkih okolnosti koje su se događale, kako u Srbiji, tako i regionu.
– Jedna činjenica je važna, mi smo duboko radikalizovano društvo u kompleksnom okruženju, ne poslednjih pet, već poslednjih trideset godina. Različite politike i odnos države prema građanima Sandžaka je vrlo opravdano akumulirao različite vrste nezadovoljstva. Nasleđe koje mi imamo, na primer, manifestuje se u nepostojanju putne infrastrukture, investicija, radnih mesta, generalno, ambijenta koji bi omogućio ekonomski napredak regiona – kaže naš sagovornik.
On, ipak, izražava utisak da se Novi Pazar, u skladu sa svojim ovlašćenjima bavi temom bezbednosti, pre svega, u kontekstu prevencije.
– Doneta je Strategija za bezbednost, kao jedan okvir koji predviđa niz mera i aktivnosti u preventivnom smislu. Organizacija u kojoj ja radim je poslednjih pet godina sprovela na stotine aktivnosti u zajednici sa mladima, prosvetnim radnicima, medijima i imamo partnersku podršku Grada u realizaciji ovih aktivnosti, koje pre svega treba da kroz konstantnu edukaciju preveniraju različite oblike nasilja i ekstremizama. Novi Pazar je grad mladih i neophodno je sprečiti sve organizovane tendencije koje mlade odvlače u različite procese religijske i političke radikalizacije i talibanizacije – to je imperativ u zajedničkom radu i lokalnih institucija i organizacija civilnog društva – kaže Kladničanin.
Imajući u vidu prethodne ali i njima posledične trenutne društveno-političke okolnosti koje i dalje drže aktuelnim pitanja diskriminacije Bošnjaka, u smislu, ne samo izražene netolerancije već, u tom smeru, sistematskog postupanja vlasti, u kontinuitetu, unazad tri decenije, sagovornik Danasa kaže da je neophodna promena celokupnog odnosa države prema regionu.
– Potrebno je ispravljanje određenih nepravdi koje bošnjačka zajednica trpi, na primer, konačno rešavanje nacionalne strukture zaposlenih u državnim institucijama koje postoje u zajednici. To je argument koji često potežu, ne samo politički predstavnici, već i obični građani u svakodnevnim razgovorima. Lojalna politička elita je jedna strana medalja, druga je obični građanin koji svakodnevno preživljava – napominje Fahrudin Kladničanin.
Govoreći o međuetničkim odnosima u Sandžaku, sagovornik Danasa kaže da i Srbi i Bošnjaci u Novom Pazaru dele iste probleme, dodajući da, ako je Novi Pazar nerazvijen, to podjednako pogađa i jedne i druge.
– Analizirati konglomerat međuetničkih odnosa je izuzetno zahtevan proces i taj proces podrazumeva razumevanje različitih društvenih, socijalnih, religijskih i drugih narativima sa kojim se treba iskreno suočiti i ispravno imenovati. Srbi i Bošnjaci u Novom Pazaru žive i jedini sa drugima, ali i jedni pored drugih. Čini mi se da ne postoji mržnja, nerazumevanje, već jedan iskren odnos komšija koji dele zajedničku egzistenciju. I kada dođe do nekih ispada koji bi potencijalno mogli da ugroze međunacionalne odnose, obično budu inicirani od strane navijačkih grupa koje dolaze u Novi Pazar i to ne uspeva da poremeti tradiciju dobrih komšijskih odnosa Srba i Bošnjaka – zaključuje Fahrudin Kladničanin.
Najmlađi grad u Evropi
Podsetimo, Novi Pazar je, statistički gledano, najmlađi grad u Evropi jer polovina stanovnika ima ispod 35 godina. Više od deceniju u Novom Pazaru beleži se veći procenat živorođenih u odnosu na umrle, pa je tako stopa nataliteta, prema broju stanovnika, gotovo uvek duplo veća od stope mortaliteta.
Tekst je nastao u okviru projekta „Odgovor zajednice: aspekti razumevanja savremenih bezbednosnih izazova u Srbiji“ koji realizuje Akademska inicijativa „Forum 10“.