Istraga koju je sprovelo 17 medijskih organizacija pokazala da autoritarni režimi lako dolaze do sofisticiranog softvera za nadzor i koriste ih protiv kritičara vlasti, prvenstveno novinara i aktivista za ljudska prava.
Istraga koju su sproveli „Vašington post”, „Gardijan“, „Mond“ i još 14 medijskih organizacija širom svijeta, na čelu sa neprofitnom novinarskom grupom „Forbiden storis“ sa sjedištem u Parizu, pokazala je kako represivni režimi mogu da kupe i koriste sofisticiranu špijunsku opremu na koju je svojevremeno upozoravao Edvard Snouden.
Aktivisti za zaštitu ljudskih prava, novinari i advokati širom svijeta bili su na meti špijunskog softvera „Pegaz“ koji je autoritarnim vladama prodavala izraelska kompanija za proizvodnju opreme za nadzor, navodi se u medijskim izvještajima. Mediji, koji su učestvovali u istrazi, imali su uvid u oko 50 000 telefonskih brojeva ljudi za koje se vjeruje da su bili interesantni klijentima kompanije NSO grupa. Nejasno je porijeklo liste, kao i detalji o tome koliko je telefona hakovano, a „Gardijan” ističe da je istraga pokazala da su neutemeljena uvjeravanja zapadnih obavještajnih agencija da kada je u pitanju nadzor „ukoliko niste učinili ništa loše, onda nemate čega da se plašite”.
Mediji su objavili da su identifikovali preko 1000 ljudi iz 50 država čiji su brojevi na listi. Među njima su političari, šefovi država, direktori kompanija, biznismeni, aktivisti i nekoliko pripadnika arapske kraljevske porodice. Na listi su i brojevi telefona preko 180 novinara koji rade za medije poput CNN, „Njujork tajmsa” i „Al Džazire”, „Rojtersa”, AP, „Vol Strit Žurnala”, „Paisa“, „Radija Slobodna Evropa”, „Ekonomista“.
Većina brojeva je iz deset država: Azerbejdžan, Bahrain, Mađarska, Indija, Kazahstan, Meksiko, Maroko, Ruanda, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Kada su ih kontaktirali novinari, državni portparoli su ili demantovali da je Pegaz korišten ili negirali da su zloupotrijebljena ovlašććenja za nadzor.
Izraelski ministar zdravlja Nitzan Horovic, šef liberalne partije Merec i član bezbjednosnog kabineta premijera Naftalija Beneta kazao je da će se sastati sa ministrom odbrane Benijem Gancom kako bi razgovarali o izvozu NSO.
Izraelsko ministarstvo odbrane koje odobrava izvoz juče nije komentarisalo medijske izvještaje.
Nejasno je koliko je uređaja zaista zaraženo, ali je forenzička analiza 37 telefona pokazala da je bilo „pokušaja i uspješnih hakovanja“, objavio je „Vašington post“.
Među njima su telefoni koji pripadaju ljudima bliskim saudijskom novinari Džamalu Hašogiju, koji je ubijen u oktobru 2018. dok je bio u saudijskom konzilatu u Istanbulu. Njegovo tijelo je zatim raskomadano.
Istragom je utvrđeno da je špijunski stoftver instaliran u telefon njegove vjerenice nekoliko dana nakon njegovog ubistva.
NSO grupa tvrdi da njihova tehnologija „ni na koji način nije povezana sa gnusnim ubistvom“.
Telefon meksičkog novinara Sesilija Pinjeda Borta takođe se dva puta pojavljuje na listi, uključujući i mjesec kada je ubijen, pokazala je istraga. Njegov telefon je nestao sa mjesta na kojem je ubijen tako da forenzička analiza nije bila moguća. Iz NSO su saopštili da čak iako je njegov telefon bio meta, to ne znači da su prikupljeni podaci povezani sa njegovim ubistvom.
Glavna urednica Fajnenšl tajmsa Rula Kalaf, prva žena na toj funkciji u istoriji lista, je bila izabrana kao potencijalna meta tokom 2018.
U Indiji, preko 40 novinara, trojica opozicionih lidera i dvoje ministara u vladi premijera Narendre Modija su na listi, tvrde mediji. Među njima je i opozocionar Raul Gandi.
Za Evropsku uniju najviše zabrinjavajući izvještaji su da je vlada Viktora Orbana kortistila softver Pegaz kako bi špijunirala istraživačke novinare i ljude bliske vlasniku jednom od posljednjih preostalih nezavisnih medija u Mađarskoj. Istragom je utvrđeno da su telefoni istraživačkih novinara Andresa Saba i Sabolča Panjija uspješno zaraženi. Kada je saznao za hakovanje Panji je kazao da je to „poražavajuće“. „Postoje neki ljudi u ovoj zemlji koji smatraju da su regularni novinari jednako opasni kao i neko osumnjičen za terorizam“, kazao je on.
Portparol mađarske vlade je za „Gardijan“ kazao da „nijesu svjesni bilo kakvog prikupljanja podataka“.
Mađarski istraživački portal Direkt 36 objavio je da je u Mađarskoj bilo 300 meta uglavnom kritički nastrojenih prema Orbanovoj vladi.
EU je juče osudila špijuniranje novinara, a predsjednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen je kazala da je to neprihvatljivo. „Sloboda medija, sloboda štampe je jedna od naših suštinskih vrijednosti. Ukoliko se potvrdi da se hakovanje dogodilo, to je potpuno neprihvatljivo“.
Otkrića o upotrebi Pegaza u Mađarskoj objavljena su u trenutku kada tvorci politika širom EU traže pristup šifrovanim porukama korisnika mobilnih telefona.
U decembru, podsjeća „Politiko“ nacionalne prijestonice su tražile od EU da pojača napore kako bi policija dobila „zakonit pristup“ šifrovanoj komunikaciji, navodno u cilju hapšenja kriminalaca. Istog mjeseca Europol je predstavio novu platformu za pomoć nacionalnim policijskim vlastima da provale šifre u istragama kriminalnih aktivnosti.
Usljed ovih napora nacionalne vlasti su došle u sukob sa tehnološkim kompanijama koje tvrde da podrivaju privatnost korisnika ukoliko pruže vlastima pristup platformama preko takozvanih „zadnjih vrata“.
Firme i aktivisti za zaštitu prava na privatnost upozoravaju da ukoliko dozvolite nekim vladama pristup tim šifrovanim porukama, to otvara vrata autoritarnim režimima i drugim akterima.
„Gardijan“ piše da je špijunaža na zahtjev poput ove koju nudi NSO doživjela procvat nakon afere sa Snoudenom, čija su otkrića dovela do masovnog usvajanja šifrovanja širom interneta. Usljed toga internet je postao sigurniji, a masovno špijuniranje komunikacije otežano.
Sa druge strane to je pružilo šansu kompanijama poput NSO koje nude rješenja vladama za presrijetanje poruka, mejlova i poziva.
NSO je zaobišao šifre hakovanjem uređaja, piše britanski list.
Vil Ketkart, šef Fejsbukove aplikacije WhatsApp kazao je da su otkrića o Pegazu „poziv na buđenje povodom bezbjednosti na internetu“. „Onima koji predlaži slabljenje šifrovanja: namjerno slabljene bezbjednosti imaće užasne posljedice za sve nas“, objavio je on na Tviteru.
Navodi koje iznose mediji o Pegazu, nijesu ništa novo, tvrde analitičari ali ističu da su šokantni podaci koji se odnose na razmjere targetiranja nevinih ljudi. Milijarde ljudi se ne odvajaju od svojih mobilnih telefona. Uređaji su im uvijek pri ruci tokom cijelog dana, prilikom javnih i najintimnijih događaja. Rijetki razmišljaju o tome da njihovi telefoni mogu biti transformisani u uređaje za nadzor, i da neko miljama daleko prati njihove poruke, fotografije i lokaciju, aktivirajući mikrofon na telefonu i snimajući u realnom vremenu. Upravo su to kapaciteti Pegaza, piše „Gardijan“ i dodaje da je u interesu javnosti objaviti da vlade špijuniraju svoje građane i da naizgled benigni procesi poput pretrage HLR mogu biti zloupotrijebljeni u takvom okruženju.
Prije dvije godine specijalni izvještač UN za slobodu izražavanja, Dejvid Kej, pozvao je na uvođenje moratorijuma na prodaju špijunskih softvera vladama dok ne bude uspostavljena funkcionalna kontrola izvoza. On je upozorio na opasnosti od industrije koja djeluje „van kontrole, bez odgovornosti i neograničeno pružajući vladama za relativno malu cijenu pristup špijunskim alatima koji su ranije mogle da koriste samo najnaprednije državne obavještajne službe“.
NSO: Softver namijenjen za upotrebu protiv kriminalaca Iz NSO grupe tvrde da je njihov softver namijenjen za upotrebu protiv kriminalaca i terorista i da je dostupan samo vojsci, obavještajnim i policijskim agencijama iz država sa dobrim učinkom po pitanju ljudskih prava.
Saopšteno je da je prvobitna istraga koja je dovela do medijskih izvještaja, a koju su sproveli NVO „Forbiden storis“ i Amnesti internešnal bila „puna pogrešnih pretpostavki i nepotkrijepljenih teorija“.
Međutim, dodaje da će „nastaviti da istražuju sve kredibilne tvrdenje o zloupotrebama i preduzeti adekvatne aktivnosti“.
Prije svega dvije nedjelje NSO je objavila prvi „izvještaj o transparentnosti“ opisujući politike kompanije o ljudskim pravima. Amnesti internešnal je odbacio dokument na 32 strane kao „promotivnu brošuru“.
Najnovije tvrdnje će dodatno nauditi imidžu firme, ali, kako piše BBC, neće izazvati veću štetu u finansijskom smislu. U svijetu postoji svega nekoliko privatnih kompanije koje mogu da proizvedu vrstu invazivnih špijunskih alata kakve prodaje NSO, a jasno je da se uglavnom neregulisano tržište za softver konstantno širi.
Ismailova: Ovog puta žrtva nijesam samo ja, već svi u mom okruženju Kadija Ismailova, nagrađivana azerbejdžanska novinarka je na listi osoba čiji su telefoni hakovani 2019. godine. Ona je godine izvještavala o korupcionaškoj mreži autokratskog predsjednika Ilhama Alijeva, koji upravlja zemljom od 2003.
Suočena je sa kampanjom maltretiranja i zastrašivanja zbog svog rada. Njeni intimni snimci, snimljeni kamerom koja je bila instralirana u njenom stanju bez njenog znanja, objavljenu su na internetu nakon što je dobila pismo u kojem je upozoravaju da „pazi kako se ponaša ili će biti osramoćena“.
Ona je 2014. uhapšena pod optužbom za utaju poreza, „nezakonite aktivnosti“ i „podsticanje na samoubistvo“ kolege, koji je živ. Nakon žalbe puštena je iz zatvora, gdje je prema prvobitnoj presudi trebalo da provede sedam i po godina. Zabranjeno joj je da putuje, a donedavno joj je imovina bila zamrznuta.
Njen telefon su, prema pisanju „Gardijana“ skoro sigurno hakovali agenti Alijevog režima, utvrđeno je analizom procurjelih podataka. Klijent NSO je za nadzor takođe izabrao još preko 1000 telefona u Azerbejdžanu, od čega mnogi pripadaju disidentima, kao i dvojici advokata Ismailove.
„Osjećam se krivom zbog izvora koji su mi slali informacije misleći da su neki šifrovani načini bezbjedni. Oni su to činili ne znajući da mi je telefon zaražen“, kazala je Ismailova. „Članovi moje porodice su takođe žrtve, ljudi sa kojima sam radila. Žrtve su i ljudi koji su mi povjeravali svoje privatne tajne. Ovdje se ne radi samo o meni.
Ona je kazala da je ljuta na one koji „proizvode ovakve alatke i prodaju ih lošim likovima poput onih u Alijevom režimu. Gnusno je… Kada je objavljen snimak, radilo se samo o meni. Sada, ne znam ko je još bio izložen zbog mene, ko je još u opasnosti zbog mene“.
izvor: Vijesti
foto:Rojters
Podeli
