NOVI PAZAR – U Covid bolnicama Regionalnog COVID centra Novi Pazar na lečenju se nalazi 127 pacijenata, gde su u poslednja 24 sata hotpitalizovana još dva pacijenta iz Novog Pazara i jedan iz Tutina.
Sa lečenja je otpušteno devet pacijenata, šest se nalazi na respiratorima, a četiri na high-flow ventilaciji.
Ukupan broj pregleda u Covid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar je 88, od čega 43 prva i 42 kontrolnih pregleda.
U Domu zdravlja urađeno je 67 laboratorijskih analiza, 55 RTG pluća i 45 brzih antigenskih testova iz brisa nosa, od čega je 17 pozitivnih.
DANAS će biti održana nova sednica Kriznog štaba, na kojoj bi, prema najavama epidemiologa, trebalo da se donesu odluke o uslovima za ulazak u Srbiju u prazničnom periodu.
Sednica će biti održana u 15.30.
Član Kriznog štaba, epidemiolog Branislav Tiodorović rekao je juče da će morati da budu uvedene mere za državljane Srbije koji iz inostranstva dolaze u zemlju, i to poput onih koje su na snazi u tim državama.
– Negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, a oni koji ga nemaju, moraće u karantin 10 dana – pojasnio je Tiodorović.
I epidemiolog Predrag Kon ističe da će na sednici Kriznog štaba svakako biti odlučeno o produženju mera koje već postoje i o eventualnom uvođenju novih.
– S tim što je razrešeno da li će biti novih mera na granicama – hoće, sad je samo tehničko pitanje kako će se to sprovesti. Tako da je to odlučeno – rekao je Kon.
Tiodorović je naveo i da je struka očekivala da će doći do smirivanja situacije, što se nije desilo, te da, iako možda postoji stagnacija, procena nije optimistička.
U tom smislu, naveo je da će, ako se ovako nastavi, Krizni štab morati da razmišlja o uvođenju vanrednog stanja i policijskog časa, dodajući da sve zavisi od naše zajedničke odgovornosti.
Prethodna sednica Štaba održana je u petak i na njoj je analizirana aktuelna epidemiološka situacija, efekti postojećih mera, kao i mere koje bi se odnosile na predstojeće praznike i eventualni dolazak velikog broja građana Srbije u zemlju.
Islamska zajednica Kosova, u saradnji s općinom Priština, preduzela je organizaciju sahrane 80-godišnje Srpkinje koja je živjela u Domu za stare u Prištini.
Slučaj je najprije objavio na društvenim mrežama gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti, koji je zahvalio Islamskoj zajednici na organizaciji sahrane štićenice Doma za stare.
Starija građanka srpske nacionalnosti preminula je u Staračkom domu. Bila je sama i nije imala nikoga. Iz neobjašnjivih razloga nije bilo nikoga ko bi je sahranio, uključujući i vjerske institucije kojima je pripadala. Zajedno s Islamskom zajednicom organizirali smo sahranu. Želim se javno zahvaliti Islamskoj zajednici na cijeloj organizaciji. Na kraju humanost – humanost je najvažnija – napisao je Ahmeti.
Idris Xhigoli, glavni imam Prištine, kojeg je kontaktirala Anadolu Agency objasnio je da je po prijemu zahtjeva od Doma za stare, Islamska zajednica prije nego što je započela ceremoniju sahrane kontaktirala zvaničnike općine Priština, zvaničnike Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i općine Gračanica.
Poslije toga, općina Gračanica zatražila je od IZK-a kovčeg za preminulu i vozilo za prijevoz do pravoslavnog groblja u Prištini. Imam Xhigoli je kazao da je, iako se IZK ne bavi osiguranjem kovčega, nabavila kovčeg u ovom slučaju iz poštovanja.
Cilj Islamske zajednice bio je human. Svako ljudsko biće je stvorenje i zbog poštovanja koje ljudi imaju kao stvorenja, željeli smo da im pomognemo, iako je druga religija i druga zajednica – rekao je Xhigoli.
On kaže da se organizacija Islamske zajednice završila slanjem posmrtnih ostataka na gradsko pravoslavno groblje gdje je kasnije starica sahranjena po njenim vjerskim obredima. Troškove je snosila općina Priština, prema sporazumu koji ima s Islamskom zajednicom za ceremonije sahrane u ovoj općini.
Neposredno nakon referenduma za nezavisnost, 1992. godine, na kojem je narod Bosne i Hercegovine donio odluku da želi živjeti u samostalnoj i nezavisnoj državi, pristupilo se jednom od najvažnijih zadataka, određivanju državnih obilježja.
U tu svrhu imenovana je i komisija sačinjena od arheologa i historičara čiji je primarni zadatak bio da tačno definišu grb i zastavu najmlađe nezavisne države na svijetu. Rekonstrukcija bosanskohercegovače zastave i grba izvršena je na osnovu sačuvane materijalne građe i predstava na srednjovjekovnom bosanskom novcu, grbovima, pečatima i elementima ukrasne arhitekture sa Bobovca, glavnog grada srednjovjekovne Bosne. Stručna grupa je najviše koristi imala od sačuvanih ostataka pronađenog groba, prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, iz Arnautovića kod Visokog. Prilikom arheološkog iskopavanja groba pronađeni su ostaci kraljevskog plašta, kojim je bio pokriven kraljev kameni lijes. Bio je ukrašen zlatom vezanim grbovima sa ljiljanima.
Otkriveni elementi dokazali su da je grb srednjovjekovne bosanske države imao svoj autentični izgled: srcoliki štit plave boje, koji presijeca poprečna greda srebrenaste boje u dva polja. U svakom od njih su po tri ljiljana zlatnožute boje. Na osnovu toga došlo se pred svršen čin, da grb i zastava tadašnje R BiH postane znamenje naših predaka i srednjovjekovne bosanske države od prije 600 godina. Ljiljan je u to vrijeme bio obljubljen kao što je i danas.
Pronađeni elementi (štit, poprečna greda i ljiljani), predstavljali su standardne sadržaje srednjovjekovne heraldike. Posebna ljepota bosanskog grba su njegovi ljiljani. Na osnovu pronađenih brojnih arheoloških ostataka sa sigurnošću se može tvrditi da su ljiljani bili omiljeni simbol srednjovjekovnog bosanskog naroda. Naši preci su toliko bili privrženi ovom cvijetu da su ga koristili i isticali u gotovo svim prilikama. Dokaz tome su brojni nalazi ljiljana na stećcima, ukrasi ovog cvijeta na srednjovjekovnom novcu, ukrasna arhitektura, tkani dezeni i kovani nakit sa simbolom ljiljana itd. Slobodno se može reći da su ljiljani za srednjovjekovnu Bosnu bili ono što je tada bio križ za kršćansku Evropu.
Danas je veoma zastupljeno i pogrešno tumačenje pojedinih historičara, naročito onih koji negiraju postojanje BiH, da su naši preci ljiljan preuzeli od Francuza. Istina, i kod njih je u srednjem vijeku bio omiljen ovaj simbol i korišten je kao veoma čest heraldički znak, ali nema nikakvih dokaza da ga je bosanska dinastija Kotromanića preuzela od francuske dinastije Anžuvinaca. Štavište, arheološka i historijska građa dokazuju da se njegove predstave javljaju daleko ranije u Bosni, nego u Francuskoj. Ako još pri tome uzmemo da je bosanski ljiljan endemska biljka na Igmanu i Sutjesci, u nauci poznat kao Lilium Bosniacum, onda nema sumnje da su naši preci sa razlogom isticali bosanski ljiljan kao svoj simbol.
Stručna grupa je ustanovila da je srednjovjekovna Bosna posjedovala i zastavu. Glavni dokaz tome je državni pečat iz vremena kralja Tvrtka I Kotromanića (sredina XIV stoljeća). Na njemu je prikazana zastava kako se vihori na dugom konjaničkom koplju koju nosi vitez u oklopu. To je ustvari prikaz bosanskog kralja. Jasno se vidi da je glavno obilježje zastave grb kakav je opisan u ranijem tekstu. Na osnovu izvora može se utvrditi da je zastava bila jednobojna i pravokutnog oblika. Iako se ne može utvrditi tačna osnovna boja, na osnovu analogija sasvim pouzdano se može tvrditi da je u pitanju bijela boja, iz razloga što je većina zastava od XI do XIV stoljeća bila bijele boje.
Trener košarkaša Novog Pazara Darko Kostić rekao je da bi u predstojehoj utakmici protiv Vojvodine, u okviru 13. kola Košarkaške lige Srbije, njegovi igrači trebalo da pokažu reakciju posle ubedljivog poraza od Slobode.
“Biće teško. Gosti iz Novog Sada formirali su ekipu za vrh tabele i igraju u skladu sa očekivanjima. Fizički su dominantni, dobro trče i traže igru sa dosta kontakta. Na to moramo da uzvratimo istom merom”, ocenio je Kostić.
Vojvodina je lider takmičenja sa devet pobeda i porazom, dok Novi Pazar sa 6/4 ima četvrti skor u ligi.
Utakmica u novopazarskoj dvorani Pendik zakazana je za ponedeljak od 20 časova.
BEOGRAD – Direktor Centra za anesteziologiju i reanimaciju Klinickog centra Srbije, Nebojša Lađević, izjavio je danas da je treći talas epidemije korona virusa najteži, jer ima dosta kovid pozitivnih zdravstvenih radnika, uz najveći broj zaraženih i hospitalizovanih pacijenata.
“Već smo umorni jer sve ovo i dugo traje, a sada imamo i najveći broj zaraženih i hospitalizovanih. Nadu daju svi oni koji ne odustaju u svom radu i koji i dalje idu u svoju smenu u pola dana i pola noći. Hvala svima onima koji rade u zrdavstvenom sistemu Srbije, od kovid ambulante do inteznive nege”, rekao je Lađević za “Blic”.
S obzirom na to da je ovaj treći talas epidemije toliko jak, sa mnogo obolelih, kaže on, bez kapaciteta novootvorene bolnice u Batajnici teško da bi pacijenti imali gde da se kvalitetno smeste.
Klinička slika pacijenata u toj bolnici je, objašnjava, različita, uglavnom su to oni s umereno teškom i teskom kliničkom slikom.
“Veoma brzo se napunio ovaj objekat bolnice, gde već imamo 390 pacijanata u poluintezivnoj nezi i 68 na različitim tipovima mehaničke ventilacije u intezivoj nezi”, rekao je Lađević.
Kako kaže, neko ko dospe na respirator znači da je pre toga već bio u kritičnom zdravstvenom stanju jer mu je poslednja šansa da preživi primena mehaničke ventilacije.
“Samim tim i šanse za preživljavanje se smanjuju. Kod ove bolesti u najizraženijim formama kod pacijenata na mehanickoj ventilaciji šanse za preživljavanje se kreću od 30 do 40 odsto”, rekao je on.
Lađević je naglasio da se naš zdravstveni sistem pokazao kao neverovatno fleksibilan i lako prilagodljiv.
KRALJEVO – U kovid ambulanti Infektivnog odeljenju u Kraljevu jutros je preminuo muškarac u čekaonici, a kako je kazao direktor Opšte bolnice “Studenica” dr Zoran Mrvić čovek je došao sa jako teškom kliničkom slikom.
Mrvić je za Tanjug istakao da je preminuli muškarac u ambulantu primljen čim je ona počela da radi i da je najveći problem to što se pacijenti kasno javljaju.
“Mnogo puta smo apelovali da ne čekaju, nego da odmah dođu na pregled. Zato i radimo veći broj kontrola, kako bismo pogoršanja registrovali na vreme”, kazao je Mrvić.
Napominje da ljudi ne umiru zbog čekanja u ambulanti, već zbog pogoršanja zdravstvenog stanja usled inficiranja virusom korona
“Svi pacijenti se pregledaju, a oni hitni i prioritetni slučajevi se primaju preko reda”, ističe dr Mrvić.
U tom smislu, dodao je, da je pre nekoliko dana dovedena žena iz Vrnjačke Banje koja nije disala i navodi da je urađena reanimacija ali, nažalost, bez uspeha.
Prema rečima, dr Mrvića, u subotu je u bolnici obavljen 131 pregled, a u petak čak 200.
Osam lekarskih ekipa radi do 22 sata, kazao je dr Mrvić.
Jedna od pacijentkinja koja je u čekaonici bila zajedno sa preminulim muškarcem navela je da je “čovek samo pao” i dodala da su ga lekari odmah uneli.
Inače, na teritoriji Kraljeva i dalje je teška situacija kada je u pitanju epidemija virusa korona, dnevno se testira oko 600 osoba, a broj pregleda u obe kovid ambulante – i u bolnici i Domu zdravlja je svakodnevno oko 500.
U bolnici je hospitalizovano oko 115 pacijenata i svi imaju tešku kliničku sliku.
Od početka epidemije na teritoriji grada na Ibru do juče, prema podacima Štaba za vanredne situacije Kraljevo, laboratorijski je potvrđeno 7.257 pozitivnih na virus korona, a od posledica virusa preminulo je 100 osoba.
ANKARA – Turska beleži skoro 1,75 miliona slučajeva zaraženih kovidom-19 od početka pandemije, saopštilo je tursko ministarstvo zdravlja, nakon što je promenilo način evidentiranja obolelih, koje je prethodno uključivalo samo pacijente kojima je potrebna medicinska nega.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je do sada, od prve potvrđene infekcije u martu, bilo 1.748.567 slučajeva, na osnovu nove metodologije evidentiranja obolelih od virusa.
Tursko lekarsko udruženje upozorilo je ranije da je dnevni broj slučajeva veći od vladinih podataka, u proseku oko 30.000 nedeljno, navodi sajt “Medical X preš”.
Kako se epidemija pogoršava, Ankara je prošlog vikenda naredila povratak zaključavanja tokom vikenda, a razmatra se i mogući četvorodnevni policijski čas tokom novogodišnjeg perioda.
Škole su zatvorene od novembra, dok restorani i kafići mogu pružati samo uslugu „za poneti“.
Svakodnevno je policijski čas između 18 h popodne i 02.00 ujutru radnim danima, ali lekarske grupe i opozicija traže da se sprovode oštrije mere, navodi „Medical X preš“.
