Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump najavio je da će bliskoistočni mirovni plan objaviti prije prijema izraelskog premijera benjamina Netanyahua u Bijeloj kući, a što je najavljeno za utorak.
Trump je u razgovoru s novinarima tokom leta za Floridu kazao da će se u utorak u Bijeloj kući sastati s izraelskim premijerom Netanyahuom, a da će do tada objaviti plan koji najavljuje kao “sporazum stoljeća“.
“Kratko sam kontaktirao i s Palestincima, ali vremenom ću se sastati i s njima. Sporazum nudi brojne pogodnosti za njih. Siguran sam da će Palestinci negodovati na početku, ali sporazum je ustvari veoma pozitivan za njih“, kazao je Trump.
Ističući da se radi o zahtjevnom sporazumu, Trump je kazao da voli praviti sporazume, a posebno one koji imaju tako velike odjeke.
Ranije je iz Bijele kuće saopćeno da će izraelski premijer Netanyahu i lider izraelske Plavo-bijele koalicije Benny Gantz u utorak s Trumpom razgovarati o mirovnom planu za Bliski istok.
Trumpov plan rješavanja bliskoistočne krize takozvanim “sporazumom stoljeća“ do sada nije predstavljen javnosti, a neki mediji su pisali kako sadrži brojne odredbe koje idu na štetu Palestinaca, uključujući očuvanje ilegalnih jevrejskih naselja na Zapadnoj obali i predavanje Jerusalema u cjelosti pod kontrolu Izraela. Isti izvori tvrde da plan uopće ne tretira pravo na povratak protjeranih blizu šest miliona Palestinaca.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas kazao je da to nije “sporazum stoljeća”, već “šamar stoljeća” koji ne sadrži ništa povoljno po Palestince, izuzev neke ekonomske podrške.
Odlazeći premijer Kosova Ramuš Haradinaj, koji boravi u Tirani, ponovio je da se premijer Albanije Edi Rama fanatično i strastveno zalagao za podjelu Kosova, a Raminu tužbu procijenio je kao sramotan čin, javlja prištinska Gazeta Express.
Haradinaj je, kako prenosi portal Kosovo online, govorio i o tužbi koju je Rama podigao protiv njega u Prištini.
“Izvinjavam se albanskom narodu. Tužba Rame je sramotan čin. On je lobirao je za podjelu Kosova”, rekao je Haradinaj za Top Channel.
“Bio je za podjelu. U jednoj emisiji jasno je rekao da se i predsjednik Rugova založio za podjelu. Lobirao je u medijima i sa drugim akterima u razgovorima sa strancima. Čak je takve razgovore obavljao i za pregovaračkim stolovima na kojima sam bio prisutan”, rekao je Haradinaj, prenosi Fonet.
Rekao je da tužbu smatra ismijavanjem i šalom albanskog kolege na njegov račun.
“Ne znam zašto me ismijava i šali se u odnosu na mene. Ja sam propatio, moja porodica je propatila da zaštiti naciju. A podizanje optužnice od premijera Rame je sramota i bezobrazluk“, ocijenio je Haradinaj.
Vlasti u kineskom gradu Wuhanu ubrzano grade novu bolnicu sa 1.000 kreveta za liječenje oboljelih od koronavirusa i mobilisale su teške mašine da bi objekat bio spreman do početka sljedeće sedmice, javili su državni mediji.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, od virusa je umrlo 26, a zaraženo 849 ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je vanredno zdravstveno stanje, ali nije proglasila epidemiju međunarodnih razmjera.
Većina slučajeva potiče iz centralnog kineskog grada Wuhana. Vjeruje se da se virus prvi put ovdje pojavio krajem prošle godine.
Nova bolnica gradi se oko kompleksa za odmaranje u predgrađu, koji je prvobitno bio namijenjen za lokalne radnike, rekao je jedan zvaničnik lokalnom listu.
On je izjavio da će biti izgrađeni montažni objekti sa 1.000 kreveta.
U gradnji učestvuje 35 rovokopača i 10 buldožera. Mašine su stigle na lice mjesta sinoć, a cilj je da bolnica bude izgrađena do ponedjeljka, 27. januara, piše list.
Kineska kompanija “Državni građevinski inženjering”, jedna od firmi koje učestvuju u gradnji, saopštila je da “čini sve što može da prevaziđe teškoće” i odradi svoj dio posla, te da je na gradilište poslala više od 100 radnika.
Državna televizija prikazala je užurbane aktivnosti na blatnjavom gradilištu sa desetinama mašina koje pripremaju zemljište, dok kolona kamiona dovozi materijale i opremu.
Konzorcijum kompanija iz Novog Sada, na čelu sa firmom G.A.T, pobedio je na tenderu lokalne samouprave Novog Pazara za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole “Bratstvo”, kao i izgradnju zatvorenog bazena u sklopu te obrazovne ustanove, saznaje radio Sto plus.
Konzorcijum koji, pored G.A.T, čine
“Tehno inženjering”, “HPS hio-protection system” i “Kvelt NS” iz Novog
Sada, kao i “Ahis građevinski biro” iz Sremske Kamenice, jedini je
dostavio ponudu na tender, a lokalna samouprava ju je proglasila
prihvatljivom i predložila da se sa njima zaključi ugovor.
Njihova ponuda bila je preko 525,7
miliona dinara bez, odnosno, blizu 631 milion dinara sa porezom na
dodatu vrednost, a sredstva za rekonstrukciju i izgradnju zatvorenog
bazena OŠ “Bratstvo” obezbedila je Kancelarija za javna ulaganja.
Tokom tendera kompanija
“Stambenogradnja” iz sela Dubovo, kraj Tutina, podnela je dva Zahteva za
zaštitu prava ponuđača, ali je pre poslednjeg roka za predaju ponuda
odustala od njih.
Direktor OŠ “Bratstvo” Dejan Kulundžić
ranije je našem radiju kazao da kompletna rekonstrukcija obuhvata
promenu fasade, elekstroinstalacija, grejanja, stolarije, mokrih
čvorova, stepeništa, krova, ali izgradnju šest novih učionica, četiri
kancelarije i lifta za učenike sa posebnim potrebama.
“Bazen će biti dimenzija 25 sa 12 metara, a osim učenika, moći će da se koristi i za pojedina takmičenja”, kazao je Kulundžić.
On je dodao da bi radovi trebalo da traju maksimalno 450 dana.
“Nakon sprovedenog tendera, izbora
izvođača i konsultacija sa njim, uputićemo dopis Ministarstvu prosvete i
tražiti mišljenje o tome kako da organizujemo nastavu dok budu trajali
radovi. Najverovatnije će to biti u vidu skraćenja časova i rada u
četiri smene”, izjavio je Kulundžić.
NOVI PAZAR – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom
Pazaru uhapsili su A. A. (1979) iz Novog Pazara, zbog postojanja osnova
sumnje da je izvršio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljena
proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i
E. A. (1994) i M. P. (1964) iz Novog Pazara, osumnjičene za pomoć
učiniocu posle izvršenog krivičnog dela.
Sumnja se da je A. A. noćas posle ponoći u jednom ugostiteljskom
objektu u Novom Pazaru, nakon svađe i fizičkog sukoba sa četiri osobe,
ispalio nekoliko hitaca iz vatrenog oružja i ranio dvadesettrogodišnjeg
mladića koji je od zadobijenih povreda preminuo u Medicinskom centru u
Novom Pazaru.
U pucnjavi su ranjena i dvojica muškaraca starosti 38 i 23 godine,
ubodnu ranu oštrim predmetom zadobio je i osumnjičeni A. A., dok je u
tuči povređen i jedan dvadesetogodišnjak.
E. A. i M. P. se sumnjiče da su, pre dolaska policije, sklonili
određene tragove, a E. A. i da je učestvovao u tuči pa će protiv njega
biti podneta i krivična prijava za nasilničko ponašanje.
Trojici osumnjičenih, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom
Pazaru, određeno je zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu
prijavu, biti privedeni tužiocu.
Međunarodni sud pravde donio je odluku o mjerama za prevenciju genocida nad Rohinja muslimanima u Mijanmaru, bivšoj Burmi, prenose Vijesti.ba.
Podsjećamo, Gambija je u novembru prošle godine pokrenula proces pred tim sudom UN-a koji sudi u sporovima među državama, optužujući Mijanmar za genocid protiv Rohinja čime se krši konvencija iz 1948. godine.
Presuda se odnosi na donošenje hitnih mjera i neće prejudicirati konačnu odluku za koju će možda trebati i godine.
Gambija je zatražila seriju zaštitnih mjera, uključujuci i hitno zaustavljanje nasilja. Ova afrička zemlja traži od sudija da narede Mijanmaru da osigura pristup UN-ovim tijelima koja istražuju zločine protiv Rohinja.
Prema podacima UN-a, vise od 730.000 Rohinja pobjeglo je iz Mijanmara nakon vojne intervencije 2017. u susjedni Bangladeš. UN-ova istraga zaključila je da je vojna intervencija imala “genocidne namjere”.
Tokom saslušanja prošlog mjeseca čelnica Mjanmara Aung San Suu Kyi zatražila je od sudija da odbace slučaj. Ova dobitnica Nobelove nagrade za mir tvrdi da je možda došlo do neproporcionalne upotrebe vojne sile i do ubistva civila, ali da to nije predstavljalo genocid.
Vojska je kazala da će istražiti optužbe o nedjelima u svojim redovima i komandnom lancu te da će poduzeti mjere ako se pojave vjerodostojni dokazi.
Glasnogovornik je kazao na konferenciji za novinare u Naypyitawu da će vojska slijediti naredbe vlade ako sud donese odluku protiv Mijanmara.
NOVI PAZAR – U pucnjavi u novopazarskom restoranu “Divan”, koja se dogodila sinoć oko ponoći, ubijen je Nihad H. (23) iz Novog Pazara.
Prvi rezultati istrage ukazuju da je nakon svađe i tuče zbog muzike vlasnik restorana 41-godišnji Adnan A. upotrebio vatreno oružje, tom prilikom ranjen je 23-godišnjak koji je preminuo na hirurškom odeljenju u novopazarskoj bolnici.
Takođe, ranjeni su i 38-godišnji Sead M, 23-godišnji Berid B. i 21-godišnji Emin R.
Adnan A. koji je osumnjičen da je pucao iz vatrenog oružja zadobio je povredu leđa zadobijenu oštrim predmetom, najverovatnije nožem, piše “Pink”.
Vlasniku restorana, Adnanu A. određeno je zadržavanje od 48 časova zbog krivičnog dela teško ubistvo.
NOVI PAZAR – U pucnjavi u novopazarskom restoranu “Divan”, koja se dogodila večeras oko ponoći, teško teško je ranjen muškarac iz Novog Pazara, ekskluzivno saznaje indeksonline.rs
Policija radi na rasvetljavanju ovog slučaja kao i identifikaciji osobe koja je pucala iz pištolja.
Ranjeni je prebačen u Opštu bolnicu Novi Pazar, a pretpostavlja se da je u pitanju kafanski sukob.
Prema informacijama do kojih smo došli sa lica mesta, u pucnjavi je ranjeno više lica.
Dežurni tužilac u prisustvu policije vrši uviđaj na licu mesta, a više detalja o pucnjavi biće poznato nakon uviđaja.
ETNOGENEZA SANDŽAČKIH BOŠNJAKA IZMEĐU NACIONAL-ROMANTIZMA I POZITIVNO UTEMELJENE ZNANOSTI” a koji predstavlja svojevrsno vizijsko upozorenje sandžačkim Bošnjacima od mogućeg procesa albanizacije.
Akademik Pašić u dijelu teksta koji nosi međunaslov “BOŠNJAČKO-ALBANSKI PANILIRIZAM I NJEGOVA NAUČNA NEUTEMELJENOST” stručno, analizom gena švajcarskog instituta Igenea, objašnjava razliku u porijeklu Albanaca i Bošnjaka.
“Kada je autor ovog rada u svojoj doktorskoj disertaciji “Predslavenski korijeni Bošnjaka s posebnim obzirom na glasinačku ilirsku kulturu”, 1995. godine i znatno prije švicarske Igenee, pokazao da Bošnjaci u svojoj etnogenezi baštine značajne ilirske etničke elemente, stvorene su pretpostavke za nastanak mita o isključivo ilirskom porijeklu Bošnjaka. Taj mit počeli su uporedo stvarati bošnjački i albanski nacional-romantisti, kod Bošnjaka posebno oni Bošnjaci koji imaju etničkih veza s Albancima ali i neki mitološki nastrojeni historičari. Švicarska Igenea samo je djelimično razbila taj mit. Da je on još uvijek živ i da ima svojih pristalica pokazalo se u nekim reakcijama na knjigu “Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni”. Poslije izlaska knjige iz štampe neki su autoru knjige, a među njima ima i historičara, postavili pitanje: “Kako to, sad Iliri, sad Tračani, zašto u bošnjačku etnogenezu uvodiš Tračane? Odgovoreno im je da niko ne uvodi Tračane samovoljno ili po nečijoj želji, već da su Tračani u bošnjačku etnogenezu sami sebe uveli, sredinom 6. vijeka naše ere. Da li je odgovor zadovoljavajući ili nije, odgovor se zasigurno nalazi u knjizi “Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni”.
Očit animozitet prema tračkom imenu Bosna, i tračkim etničkim elementima u etnogenezi Bošnjaka, u Sandžaku pokazuju neki sandžački mediji što su pod kontrolom određenih centara moći. Mada je poslije izlaska iz štampe “Tračkog imena Bosna i Tračana u Bosni” to bila prvorazredna medijska vijest, ne samo u BiH, “Sandžak press” o tome nije donio ni riječ!? Na drugoj strani, u “Sandžačkim novinama” to je punih pet dana bila jedna od najvažnijih i udarnih vijesti. Zaključak: u Sandžaku je panilirsko-bošnjačko-albanski nacional-romantizam – vrlo jak.
Bošnjaci, posebno u Sandžaku, ne smiju upasti u zamku nacional-romantizma i s Albancima graditi neko panilirsko bošnjačko-albansko etničko jedinstvo. Ono nije naučno opravdano i može donijeti veliku štetu i Bošnjacima i Albancima, ukoliko se na njega na vrijeme ne ukaže. Političko savezništvo treba razvijati i što više jačati jer je u obostranom interesu a nauku prepustiti nauci.
Bošnjačka djeca u Bošnjačkoj mahali na Kosovu
Bošnjaci Sandžaka, u svom imenu Bošnjaci, ne mogu biti “Iliri”, iz razloga što ime Bosna zasigurno nije ilirsko već tračko, neosporno tračko. Druga stvar je to što je ilirski stočarski elemenat, koji je po prirodi svoga zanimanja violentan i znatno otporniji od tračkog, vremenom etnički preslojio Tračane, i u Bosni i u Sandžaku, u Sandžaku vjerovatno i u nešto većoj mjeri nego u Bosni.
Bošnjaci Sandžaka, kao i Bošnjaci uopće, po svom porijeklu ne mogu biti isključivo Iliri i zbog toga što su, kao narod, značajno preslojeni i od strane Germana (Gota), po Igenei u iznosu od 20%, a germanskih etničkih elemenata, također po Igenei, kod Albanaca uopće nema. Pritom, Bošnjaci u svom DNK, po Igenei, imaju i 15% keltskih etničkih elemenata, a oni kod Albanaca također izostaju.
Bošnjaci Sandžaka, kao i Bošnjaci uopće, ne mogu svoj dominantno ilirski DNK (40 %) na nacionalno-romantičarski način poistovjećivati s ilirsko-albanskim iz razloga što se tipično bošnjački kulturni fenomeni, ne samo različiti jezici, ne uklapaju u zajedničku etničku povijest. Na primjer, tipično bosanski stećak; njegova rasprostranjenost na tlu današnjega Sandžaka – u uskoj vezi “s bogumilskim pitanjem” kako je to svojevremeno zabilježio historičar Vladimir Ćorović – ocrtava granice bošnjačkih etničkih i kulturnih dosega na istoku Bosne.
Bošnjaci Sandžaka, kao i Bošnjaci uopće, po Igenei, u svojoj etnogenezi imaju i 15% slavenskih etničkih elemenata, uz to i jezik im je slavenski. Stoga, slavenska etnička komponeta u bošnjačkoj etnogenezi ne može se nikako isključiti, kako neki bošnjačko-albanski paniliristi hoće. Bošnjačko slavenstvo, posebno na tlu Sandžaka, Bošnjake kulturno i etnički povezuje i sa Srbima, sa kojima stoljećima dijele zajednički etnički prostor.
Kao što je poznato, srpska SANU, mitologiziranjem srpske historije, znatno je doprinijela stvaranju mita o srpskom “nebeskom narodu”, što je koštalo Srbe, između ostalog i gubitkom Kosova. Bošnjačka BANU ne smije upasti u sličnu zamku i etnogenezu Bošnjaka graditi na sličnim mitovima.
Naučne i metodološke postavke studije o etničkom porijeklu sandžačkih Bošnjaka
Bošnjaci Sandžaka trebaju pokrenuti istraživanja za izradu naučno utemeljene studije o svom porijeklu.
U toj studiji, prije svega, nužno je podvrći naučnoj kritici etnološku školu Jovana Cvijića, koja za Bošnjake pseudoznanstveno tvrdi da su “najstariji Srbi”. Istraživanja trebaju biti multidisciplinarna, tj. historijska, etnološka, arheološka, onomastička i lingvistička. Pritom, imajući u vidu činjenicu da je jezik najstarija “arheologija svijesti”, primjenom lingvističkog i onomastičkog metoda, nužna je valorizacija cjelokupne leksičke građe iz “Sandžačkog rječnika” autora Džavida i Šefke Begović, stoga što je leksika u uskoj je vezi s etnogenezom.
S aspekta znanstvenih predviđanja, moguće je predvidjeti da će istraživanja provedena za potrebe studije ne samo potvrditi bošnjačku ilirsku komponentu, već će je vjerovatno u Sandžaku i uvećati, imajući u vidu činjenicu o povijesno dominantnoj stočarskoj privredi Sandžaka. Ali, istraživanja će zasigurno potvrditi i tračku etničku komponentu, kao i germansko-gotsku, možda čak i aromunsko-vlašku u nekoj manjoj mjeri. Razumije se, tu je i slavenska komponenta, koja je posve izvjesna.
