Turski borbeni zrakoplovi i artiljerija u petak gađaju kurdske vojne ciljeve na sjeveroistoku Sirije, trećeg dana ofanzive u kojoj su poginule stotine ljudi, koja je primorala desetke tisuća ljude na bijeg i okrenula političare u Washingtonu protiv predsjednika Donalda Trumpa.

Otkad je Trump povukao američku vojsku sa sjevera Sirije, nakon telefonskog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, turska invazija otvorila je novu veliku frontu u osmogodišnjem sirijskom sukobu. Međunarodna zajednica kritizirala je potez američkog predsjednika.

“Imamo jedan od tri izbora: poslati tisuće vojnika i pobijediti vojno, pogoditi tursku financijski sa sankcijama, ili posredovati u dogovoru između Turske i Kurda”, napisao je Trump u četvrtak na svom Twitter profilu.

“Nadam se da možemo posredovati”, odgovorio je američki čelnik u Bijeloj kući na pitanje novinara o mogućim opcijama.

Ne otkrivajući pojedinosti, Trump je najavio da će SAD “možda učiniti nešto veoma, veoma žestoko što se tiče sankcija i drugih financijskih stvari” protiv Turske.

Turski avioni i artiljerija u petak ujutro gađali su područje oko sirijskog Ras al Aina, jednog od dva granična grada koji su u fokusu ofenzive. Reutersov novinar u Ceylanpinaru, gradu s turske strane granice, prenosi kako se pucnjava čula i u Ras al Ainu.

Dodao je kako je u petak iz turskog grada u Siriju ušao konvoj od 20 vojnih vozila sa sirijskim pobunjenicima.

Oko 120 kilometara zapadno turska je artiljerija nastavila napad na sirijski grad Tel Abyad.

Tursko ministarstvo obrane objavilo je da su turska vojska i njezini saveznici među sirijskim pobunjenicima u noćnim operacijama ubili 49 kurdskih militanata, njih 277 sveukupno.
Dodalo je kako je u četvrtak poginuo jedan turski vojnik.

Kurdi tvrde kako se opiru napadu. Najmanje 23 borca Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje predvode Kurdi, ubijeno je, kao i šest boraca pobunjenika koji su u savezu s Turcima, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.

NATO članica Turska tvrdi kako je operacija nužna za sigurnost na granici od paravojske YPG koju smatra terorističkom skupinom zbog veza s militantima koji se desetljećima bore protiv središnjih vlasti u Turskoj. U tim sukobima poginulo je više od 40 tisuća ljudi.

Ankara planira i stvoriti “sigurnu zonu” za povratak milijuna izbjeglica u Siriju.

Pritvoreni pripadnici Islamske države

SDF je od 2014. bio glavni saveznik američkih snaga na tlu u borbi protiv Islamske države. U zatočeništvu drže tisuće boraca te radikalne skupine.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian pozvao je na hitan sastanak koalicije više od 30 država, stvorene za borbu protiv Islamske države.

Snage SDF-a i dalje drže kontrolu nad svim zatvorima s pritvorenim islamistima, rekao je u četvrtak službenik State Departmenta.

Američki zastupnici pak ističu kako je Trump Erdoganu dao zeleno svjetlo za napad na Siriju, no zaposlenik State Departmenta to odbacuje.

“Dali smo im jasno crveno svjetlo, bio sam uključen u ta crvena svjetla i znam da je predsjednik to učinio u nedjelju”.

SDF je objavio da su turski zračni i artiljerijski napadi ubili devet civila. U navodnoj osveti kurdskih snaga u turskim je gradovima poginulo šestero ljudi, uključujući 9-mjesečnu bebu, objavili su turski dužnosnici.

Humanitarna skupina Međunarodni odbor za spašavanje kazala je kako je 64 tisuća ljudi pobjeglo od početka turske operacije. Gradovi Ras al Ain i Darbasiya su većim dijelom napušteni.

Američki republikanci osudili su Trumpovu politiku prema Siriji nakon što je Turska pokrenula vojnu operaciju protiv kurdskih boraca, što je rijedak slučaj neslaganja vodstva Republikanske stranke s Bijelom kućom.

Republikanski senator Lindsey Graham, obično glasan Trumpov saveznik, kritizirao je predsjednikovu odluku da povuče američke snage iz sjeveroistočne Sirije i, zajedno s demokratskim senatorom Chrisom Van Hollenom, pozvao na uvođenje sankcija protiv Turske. Visoka dužnosnica republikanaca Liz Cheney rekla je da Trumpova odluka o povlačenju iz Sirije ima “odvratne i predvidljive posljedice”, dodajući da njegovo djelovanje koristi američkim neprijateljima “Rusiji, Iranu i Turskoj”. “Kongres mora djelovati i djelovat će kako bi se ograničio katastrofalni utjecaj te odluke”, navela je Cheney, prenosi Hina.

I drugi republikanci objavili su izjave u kojima su kritizirali Trumpovu odluku da “napusti” Kurde.

(Vijesti.ba)

Za svaku osudu je dodjela Nobelove nagrade čovjeku koji je negirao ratne zločine a pogotovo genocid, kazao je danas u Beču predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Govoreći o odluci da se austrijskom autoru Peteru Handkeu dodijeli Nobelova nagrada za književnost, Komšić je istakao:

“Zamislite da se nakon 2. svjetskog rata dodjeljuje nagrada nekome ko negira Holokaust. To je potpuno neprimjereno i kosi se sa svim moralnim normama.”

Dodao je da se ovoj temi nije razgovaralo sa austrijskim zvaničnicima, jer je vijest došla poslije održanih sastanaka.

“A da došla ranije, zasigurno bi o tome razgovarali”, kazao je za N1.

Najavio je slanje protestnog pisma Švedskoj akademiji nauka i Nobelovom komitetu iduće sedmice.

“Jer smo sigurni da onaj ko je utemeljio nagradu je imao u vidu ljude koji donose i šire mir, a ne likove poput Handkea koji šire mržnju i negiraju zločine i genocid zasnovan na etničkoj ili vjerskoj mržnji”, kazao je Komšić.

Europol je koordinirao između 16. i 20. septembra operaciju velikog obima Dani zajedničke akcije 2019. Akcija je imala za cilj sintetičke droge i psihoaktivne supstance, trgovinu ljudima, krijumčarenje migranata, krivotvorenje dokumenata, …

… nanošenje šteta okolišu, i provele su je policijske snage država članice EU, trećih zemalja i tijela Evropske unije, saopćeno je u petak iz policijske agencije EU (Europol).

Zajednički napori 16 država članica, predvođenih poljskim Centralnim istražnim biroom, bili su usmjereni na trgovce drogom širom Evrope. Te akcije nanijele su značajan udarac mrežama trgovaca drogom i rezultirale su zapljenom 85 miliona eura vrijedne droge s nelegalnog tržišta. Također je zaplijenjeno 11,3 tona sirovina čime je prekinuta proizvodnja amfetamina.

U zavisnosti od metoda proizvodnje, ta količina sirovih materija bila je dovoljna za proizvodnju 6,3 tona amfetamina, vrijednih skoro 63 miliona eura na evropskom tržištu. Pored toga, zaplijenjene su i droge vrijedne 85 miliona eura, što predstavlja ozbiljan udarac evropskom tržištu droge.

Ostale velike zapljene uključuju 1.300 kilograma kokaina, 22 kilograma i 107 biljki kanabisa, 19.601 tabletu ecstasyja, 10,63 kilograma amfetamina i šest kilograma MDMA.

Ukupni rezultati akcija protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata  su 411 hapšenja, identifikaciju 54 potencijalne žrtve trgovine ljudima, zapljenu 1,1 milion cigareta i 223 kilograma duhana, 166 životinjskih primjeraka, 2.472 kilograma nelegalnog ulova ribe, saopćeno je u petak iz Europola.

U operaciji je učestvovalo 37.000 policajaca.