Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović osudio je odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da se Nobelova nagrada dodijeli kontroverznom austrijskom književniku.
Saopćenje prenosimo u nastavku:
– Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović osudio je odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli kontroverznom austrijskom književniku Peteru Handkeu nazvavši je „lošom porukom i uvredom žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu“.
U saopćenju koje je prenijela MINA navodi se kako će se reisu-l-ulema obratiti pravdoljubivim dobitnicima Nobelove nagrade sa zahtjevom da od Komiteta traže promjenu odluke ili da u protivnom vrate svoja priznanja.
Također, reisu-l-ulema očekuje od udruženja pisaca u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu da dignu svoj glas protiv urušavanja vrijednosti za koje bi se ljudi od pera trebali zalagati.
„Ovo je strašna poruka koje neće doprinijeti suočavanju sa prošlošću, pomirenju na ovim prostorima niti izgradnji bolje budućnosti u kojoj nema mjesta veličanju ratnih zločina niti zločinaca, a na čemu se godinama temelji Handkeov društveni angažman“- kaže se na kraju saopćenja reisu-l-uleme Kavazovića.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, uime preživjelih žrtava genocida, osudio je odluke švedske Kraljevske akademije da Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu dodijeli Peteru Handkeu.
Iz Centra poručuju da, ne ulazeći u mjerila kvalitete rada Petera Handkea kao književnika, osjećaju dužnost da uime žrtava režima Slobodana Miloševića, ne samo u Srebrenici, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini, upozore da je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade u devedesetim godinama neskriveno i otvoreno podržavao Miloševićev režim, otvoreno negirajući genocid i zločin protiv čovječnosti koje su snage pod njegovom kontrolom i na njegovom platnom spisku počinile od Prijedora, preko Sarajeva do Višegrada i Srebrenice.
– Podsjećamo da je od aprila 1992. do jula 1995. godine, kroz sistematsku kampanju masovnih ubistava, koncentracionih logora i prisilnih deportacija, u BiH prema konzervativnim procjenama ubijeno oko 100.000 ljudi. Historijski i pravno nedvosmisleno je utvrđeno da je politički i vojni aparat na čijem se čelu nalazio Milošević – kako kroz formalne poluge moći, tako i kao neformalni lider – osmislio, planirao i proveo zločine koju su pred dva suda Ujedinjenih nacija okarakterizirani kao genocid – saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
Navode da činjenica da je njegov apologeta i simpatizer dobitnik najvećeg svjetskog priznanja za književnost, te da se pod tom nagradom onda obuhvataju i radovi kojim je slavljena politika genocida, predstavlja udarac na mir žrtava genocida, ali i porodica koje za svojim najbližim još uvijek tragaju po masovnim grobnicama od Prijedora do obala Drine. Dodjela Nobelove nagrade za književnost autoru koji je tvrdio da su se građani Sarajeva pod višegodišnjom opsadom sami granatirali, te otvoreno negirao genocidni karakter zločina počinjenog u Srebrenici i općinama oko Srebrenice predstavlja bazičnu uvredu ljudskosti.
– U svom testamentu, Alfred Nobel je naveo da nagrade trebaju ići u ruke onih koji su “učinili najveću dobrobit čovječanstvu”, te “najistaknutijem radu u idealističkom pravcu; za unaprijeđenje bratstva među narodima, smanjenje vojski, promoviranje mira”. Dodjela nagrade za književnost Peteru Handkeu uperena je protiv svih ovih vrijednosti. Štaviše, riječ je o odluci koja će produbiti postojeći jaz među narodima, pospješiti normalizaciju genocidnog nasilja i legitimirati pozive na nova nasilja – stoji u saopćenju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Turski borbeni zrakoplovi i artiljerija u petak gađaju kurdske vojne ciljeve na sjeveroistoku Sirije, trećeg dana ofanzive u kojoj su poginule stotine ljudi, koja je primorala desetke tisuća ljude na bijeg i okrenula političare u Washingtonu protiv predsjednika Donalda Trumpa.
Otkad je Trump povukao američku vojsku sa sjevera Sirije, nakon telefonskog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, turska invazija otvorila je novu veliku frontu u osmogodišnjem sirijskom sukobu. Međunarodna zajednica kritizirala je potez američkog predsjednika.
“Imamo jedan od tri izbora: poslati tisuće vojnika i pobijediti vojno, pogoditi tursku financijski sa sankcijama, ili posredovati u dogovoru između Turske i Kurda”, napisao je Trump u četvrtak na svom Twitter profilu.
“Nadam se da možemo posredovati”, odgovorio je američki čelnik u Bijeloj kući na pitanje novinara o mogućim opcijama.
Ne otkrivajući pojedinosti, Trump je najavio da će SAD “možda učiniti nešto veoma, veoma žestoko što se tiče sankcija i drugih financijskih stvari” protiv Turske.
Turski avioni i artiljerija u petak ujutro gađali su područje oko sirijskog Ras al Aina, jednog od dva granična grada koji su u fokusu ofenzive. Reutersov novinar u Ceylanpinaru, gradu s turske strane granice, prenosi kako se pucnjava čula i u Ras al Ainu.
Dodao je kako je u petak iz turskog grada u Siriju ušao konvoj od 20 vojnih vozila sa sirijskim pobunjenicima.
Oko 120 kilometara zapadno turska je artiljerija nastavila napad na sirijski grad Tel Abyad.
Tursko ministarstvo obrane objavilo je da su turska vojska i njezini saveznici među sirijskim pobunjenicima u noćnim operacijama ubili 49 kurdskih militanata, njih 277 sveukupno. Dodalo je kako je u četvrtak poginuo jedan turski vojnik.
Kurdi tvrde kako se opiru napadu. Najmanje 23 borca Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje predvode Kurdi, ubijeno je, kao i šest boraca pobunjenika koji su u savezu s Turcima, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.
NATO članica Turska tvrdi kako je operacija nužna za sigurnost na granici od paravojske YPG koju smatra terorističkom skupinom zbog veza s militantima koji se desetljećima bore protiv središnjih vlasti u Turskoj. U tim sukobima poginulo je više od 40 tisuća ljudi.
Ankara planira i stvoriti “sigurnu zonu” za povratak milijuna izbjeglica u Siriju.
Pritvoreni pripadnici Islamske države
SDF je od 2014. bio glavni saveznik američkih snaga na tlu u borbi protiv Islamske države. U zatočeništvu drže tisuće boraca te radikalne skupine.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian pozvao je na hitan sastanak koalicije više od 30 država, stvorene za borbu protiv Islamske države.
Snage SDF-a i dalje drže kontrolu nad svim zatvorima s pritvorenim islamistima, rekao je u četvrtak službenik State Departmenta.
Američki zastupnici pak ističu kako je Trump Erdoganu dao zeleno svjetlo za napad na Siriju, no zaposlenik State Departmenta to odbacuje.
“Dali smo im jasno crveno svjetlo, bio sam uključen u ta crvena svjetla i znam da je predsjednik to učinio u nedjelju”.
SDF je objavio da su turski zračni i artiljerijski napadi ubili devet civila. U navodnoj osveti kurdskih snaga u turskim je gradovima poginulo šestero ljudi, uključujući 9-mjesečnu bebu, objavili su turski dužnosnici.
Humanitarna skupina Međunarodni odbor za spašavanje kazala je kako je 64 tisuća ljudi pobjeglo od početka turske operacije. Gradovi Ras al Ain i Darbasiya su većim dijelom napušteni.
Američki republikanci osudili su Trumpovu politiku prema Siriji nakon što je Turska pokrenula vojnu operaciju protiv kurdskih boraca, što je rijedak slučaj neslaganja vodstva Republikanske stranke s Bijelom kućom.
Republikanski senator Lindsey Graham, obično glasan Trumpov saveznik, kritizirao je predsjednikovu odluku da povuče američke snage iz sjeveroistočne Sirije i, zajedno s demokratskim senatorom Chrisom Van Hollenom, pozvao na uvođenje sankcija protiv Turske. Visoka dužnosnica republikanaca Liz Cheney rekla je da Trumpova odluka o povlačenju iz Sirije ima “odvratne i predvidljive posljedice”, dodajući da njegovo djelovanje koristi američkim neprijateljima “Rusiji, Iranu i Turskoj”. “Kongres mora djelovati i djelovat će kako bi se ograničio katastrofalni utjecaj te odluke”, navela je Cheney, prenosi Hina.
I drugi republikanci objavili su izjave u kojima su kritizirali Trumpovu odluku da “napusti” Kurde.
Za svaku osudu je dodjela Nobelove nagrade čovjeku koji je negirao ratne zločine a pogotovo genocid, kazao je danas u Beču predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Govoreći o odluci da se austrijskom autoru Peteru Handkeu dodijeli Nobelova nagrada za književnost, Komšić je istakao:
“Zamislite da se nakon 2. svjetskog rata dodjeljuje nagrada nekome ko negira Holokaust. To je potpuno neprimjereno i kosi se sa svim moralnim normama.”
Dodao je da se ovoj temi nije razgovaralo sa austrijskim zvaničnicima, jer je vijest došla poslije održanih sastanaka.
“A da došla ranije, zasigurno bi o tome razgovarali”, kazao je za N1.
Najavio je slanje protestnog pisma Švedskoj akademiji nauka i Nobelovom komitetu iduće sedmice.
“Jer smo sigurni da onaj ko je utemeljio nagradu je imao u vidu ljude koji donose i šire mir, a ne likove poput Handkea koji šire mržnju i negiraju zločine i genocid zasnovan na etničkoj ili vjerskoj mržnji”, kazao je Komšić.
Europol je koordinirao između 16. i 20. septembra operaciju velikog obima Dani zajedničke akcije 2019. Akcija je imala za cilj sintetičke droge i psihoaktivne supstance, trgovinu ljudima, krijumčarenje migranata, krivotvorenje dokumenata, …
… nanošenje šteta okolišu, i provele su je policijske snage država članice EU, trećih zemalja i tijela Evropske unije, saopćeno je u petak iz policijske agencije EU (Europol).
Zajednički napori 16 država članica, predvođenih poljskim Centralnim istražnim biroom, bili su usmjereni na trgovce drogom širom Evrope. Te akcije nanijele su značajan udarac mrežama trgovaca drogom i rezultirale su zapljenom 85 miliona eura vrijedne droge s nelegalnog tržišta. Također je zaplijenjeno 11,3 tona sirovina čime je prekinuta proizvodnja amfetamina.
U zavisnosti od metoda proizvodnje, ta količina sirovih materija bila je dovoljna za proizvodnju 6,3 tona amfetamina, vrijednih skoro 63 miliona eura na evropskom tržištu. Pored toga, zaplijenjene su i droge vrijedne 85 miliona eura, što predstavlja ozbiljan udarac evropskom tržištu droge.
Ostale velike zapljene uključuju 1.300 kilograma kokaina, 22 kilograma i 107 biljki kanabisa, 19.601 tabletu ecstasyja, 10,63 kilograma amfetamina i šest kilograma MDMA.
Ukupni rezultati akcija protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata su 411 hapšenja, identifikaciju 54 potencijalne žrtve trgovine ljudima, zapljenu 1,1 milion cigareta i 223 kilograma duhana, 166 životinjskih primjeraka, 2.472 kilograma nelegalnog ulova ribe, saopćeno je u petak iz Europola.
Odlukom Uprave za verske poslove Republike Turske (Diyanet) u svim džamijama u Istanbulu su proučeni salavati.
U džamijama u Istanbulu pre jacije-namaza proučena je sura Feth (Osvajanje) povodom operacije “Izvor mira” na severu Sirije.
Odlukom Uprave za verske poslove Republike Turske (Diyanet) u svim džamijama u Istanbulu su proučeni salavati.
Oružane snage Turske (TSK) i Sirijska nacionalna vojska (SNA) u srijedu, 9. oktobra, pokrenule su operaciju “Izvor mira”, čiji je cilj uspostaviti mir i sigurnost u regiji te uništiti teroristički koridor koji teroristi nameravaju uspostaviti južno od granice s Turskom.
Ministarstvo odbrane Turske je saopštilo da su teroristi jedina meta u okviru operacije “Izvor mira” na severu Sirije.
Navodi se kako se operacija provodi u skladu s normama međunarodnog prava i rezolucijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija koje se tiču borbe protiv terorizma.
Akcionarsko društvo “Ukras” iz Novog Pazara dostavilo je najpovoljniju ponudu na tender za prvu fazu uređenja plaže na Ribarićkom jezeru, na potesu Vitkoviće, saznaje radio Sto plus.
Ova kompanija ponudila je da radove izvede za oko 19,7 miliona dinara bez, odnosno 23,7 miliona dinara sa porezom na dodatu vrednost, što je bilo jeftinije od ponuda preduzeća “Novi Pazar – put” i “Ikan 2013” koja su tražila 19,8, odnosno, 19,9 miliona dinara.
Prva faza radova na uređenju budućeg turističko sportsko-rekreativnog kompleksa podrazumeva obavljanje geodetskih snimanja, izradu nasipa i postavljanje 950 kubika podloge i gornjeg sloja plaže od peska i šljunka.
Tender je sprovela Regionalna razvojna agencija Sandžaka (SEDA), a sredstva za prvu fazu radova obezbedilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.
Ukras je firma koja je ove godine dobila najveći broj poslova, izuzimajući asfaltiranje ulica, na tenderima lokalne samouprave, a samo za uređenje javnih površina u centru Novog Pazara iz gradskog budžeta inkasirala je gotovo 70 miliona dinara.
U fenomenalnom ambijentu dvorane Pendik košarkaši Novog Pazara savladali su ekipu Splita u utakmici drugog kola ABA 2 lige rezultatom 92:85 (21:25, 19:13, 21:24, 31:23).
Ovom pobedom Plavi su najavili odličnu sezonu u kojoj će publika uživati u dobroj košarci. Izabranici Olivera Popvića delovali su kompaktno a najistaknuti bio je Korać sa 20 koševa i 11 asistencija. Sledio ga je Todorović sa 18, Brunčević i Islamović sa po 9.
U narednom kolu ABA 2 takmičenja Pazarci putuju u Sloveniju gde će se sastati sa ekipom Helios Domžale a dva dana pre puta u Pendiku će se sastati sa ekipom Napretka u utakmci drugog kola KLS.
Postavljanjem kamena temeljca u Sremskoj Rači u Srbiji bit će ozvaničen početak izgradnje autoputa od Sarajeva do Beograda, a ceremoniji će, pored predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, prisustvovati članovi Predsjedništva BiH i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan.
Tim će činom biti konkretizirana inicijativa koju je Turska pokrenula još 2016. godine. Tako bi u BiH trebalo da se grade oba kraka, onaj koji vodi od Sarajeva preko Tuzle i Bijeljine, ali i krak koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao na Požegu. U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se “krug” koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca.
Trasa do Novog Pazara preko Užica
Kako je ranije više puta obećao predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan autoputem će biti povezani Sarajevo i Novi Pazar. Trasa autoputa će biti jedim dijelom ista prema Beogradu sa tim što će od Užica imati poseban krak do Novog Pazara. Na ovaj način Novi Pazar će biti povezan i sa Beogradom i sa Sarajevom. Ako budu ispoštovani rokovi gradnje autoputa iz i ka Crnoj Gori, a koji su u toku, to će znači da će Novi Pazar biti povezan i sa Podgoricom.
Visoki savet sudstva (VSS) odlučio je na današnjoj sednici da za predsjednicu Prekršajnog suda u Novom Pazaru predloži sudiju tog suda Rubinu Drštinac, saznaje Sandžak Haber
Visoki savet sudstva nakon ocjene dosadašnjeg rada i plana i programa budućeg rada tog pravosudnog organa odlučio da na tu funkciju predloži Rubinu Društinac.
