Stefan Schwarz se tokom rata u BiH 90-tih godina kao mladi političar CDU i zastupnik Bundestaga jako angažirao za BiH. Ovih dana je napunio 60 godina i tim povodom se osvrnuo na ovu zemlju.

DW: Gospodine Schwarz, Vi ste, kao zastupnik Bundestaga (CDU), bili prvi njemački političar, koji je njemačkoj i međunarodnoj javnosti skrenuo pažnju na teška kršenja ljudskih prava i zločine protiv civila u BiH. Da li se ono, na šta ste upozoravali, obistinilo?

Stefan Schwarz: Kada sam se nakon referenduma u BiH početkom marta 1992 vratio u Njemačku, tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i druge sam upozorio da bi tamo moglo doći do užasnog rata. Ali nisam mogao ni zamisliti da će taj rat biti toliko užasan. Nisam očekivao ni da će reakcija Evropljanja biti tako loša. Važno je međutim da Evropa sada, od ove 2019. godine, konačno počne da u odnosu na BiH postupa odgovorno. Mi moramo pomoći stotinama hiljada žrtava i podnijeti račun počiniocima.

Šta je, po Vašem mišljenju, bila najveća greška međunarodne zajednice u BiH? Zar je zaista bila tako naivna?

Problem je bio ništa manje nego nacionalizam u vladama prije svega Francuske i Velike Britanije. Obje ove zemlje su tada blokirale EU i NATO. Mi smo mogli da ukinemo embargo na oružje i da omogućimo napadnutim da se brane, mogli smo brzo povući kočnicu i zaustaviti genocid da se francuski predsjednik Mitterand i britanski premijer Major nisu ponašali cinično. To su mi tada interno rekli ljudi iz ureda kancelara Kohla ali i tadašnji generalni sekretar NATO-a Manfred Wörner. Tek kada je Mitterana zamijenio Chirac, to se promijenilo. A kada je Bihać bio u pitanju, Thacherova je tražila vojnu akciju.

U Njemačkoj su saveznici najprije izvršili denacifikaciju, a tek onda raspisali prve poslijeratne izbore. U BiH je bilo obrnuto, prvo izbori pa Haški tribunal. Zašto?

To više nije važno. Ono što je puno važnije je da nema autoriteta međunarodne zajednice koji je postojao kroz OHR, da se Bonske ovlasti ne primjenjuju i da je visoki predstavnik danas politički eunuh i to po sopstvenoj odluci, a ne zato što nema ovlaštenja i moć. Dodik i ostali, koji nisu imali druga posla već da nastave rat drugim sredstvima, odavno su morali biti sankcionirani.

BiH je momentalno u najvećoj krizi od kraja rata. Macron je od francuskih ambasadora zatražio da se počnu baviti Zapadnim Balkanom. Rekao je i: „Njemačka ima svoje ideje i one su puno efikasnije i strateški bolje nego naše”. Znate li vi o čemu Macron govori? Kakva je Njemačka strategija za Zapadni Balkan?

Nema koherentne strategije za Zapadni Balkan, posebno ne za Bosnu. Niti u Berlinu, niti u Briselu, niti u Parizu ili Vašingtonu. Vlade tih zemalja imaju premalo empatije, premalo znanja o realnom stanju u tim zemljama i previše su oportunističke. Stoga smo već godinama u mizernoj situaciji. Tek kada imate pravu analizu, možete povući prave poteze. Vlade tih zemalja su godinama žrtve izvještavanja sa lica mjesta koje navodi na pogrešne zaključke. Izuzeci kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel, to ne mogu promijeniti.

Kakva bi, po Vašem mišljenju, trebala biti strategija za BiH i Zapadni Balkan?

Najprije treba prihvatiti činjenicu da su napravljene velike greške i korigirati ih. Republika Srpska nije ništa manje do priznanje genocida. Secesionisti i počinioci genocida morali bi se konsekventno izvesti pred lice pravde. Onaj ko je počinio zločine ili onaj ko je potpuno korumpiran, morao bi biti stavljen na međunarodnu listu sankcija. Srbija ne bi trebala prije žrtava svoje agresije ući u EU. Samo bi je se tako moglo privoliti na istinsku saradnju sa EU i zaustaviti kolaboraciju sa Putinom. Srbija mora odlučiti šta želi, Vučić ne može još dugo sjediti na dvije stolice i pokazivati dva lica.


(Vijesti.ba / DW)

Radnici Vodovoda intezivno rade u Vojkovačkoj ulici u naselju Šutenovac. Planom je predviđena zamena fekalne, kišne kanalizacija i vodovodne mreže, a nakon toga sledi i postavljanje asfalta, koji meštani sa nestrpljenjem očekuju.

U svim naseljima radi se ravnomerno, pa su tako mašine stigle i u naselje Šutenovac, gde se najpre radi na izgradnji kišne, fekalne kanalizacije, koja je za meštane ovog dela Vojkovačke ulice od velikog značaja. Kažu da su se nakon svake obilnije kiše stvarale bare, a voda se izlivala i pretila da poplavi njihova domaćinstva. Što će ovaj problem uskoro biti prošlost za njih raduju se svi, a najviše deca kojima će put do škole biti čist.

Direktor JKP “Vodovod i kanalizacija” Hanefija Brničanin zadovoljan je dinamikom izvođenja radova na zameni vodovodnih instalacija u gradu. Kaže da se plan radova pravi kako bi se u sva naselja ravnomerno ulagalo. Na mnogim gradilištima rade i vredni radnici Vodovoda, kako bi što više posla završili do kraja građevinske sezone.

„Predstavnici grada imaju intencije da se u okviru ove građevinske sezone izvode radovi ravnomerno, tako smo mi juče po nalogu Gradskog veća započeli krak Vojkovačke ulice u Šutenovcu. Trenutno se izvode radovi na izgradnji kišne kanalizacije, a ovde će biti izvedene sve tri instalacije, uradićemo i fekalnu kanalizaciju i vodovodnu mrežu. Nakon svih ovih radova planirano je asfaltiranje, kako bi i ovaj deo grada bio obuhvaćen građevinskom sezonom, ali i radovima, koji će olakšati život građana“, rekao je Brničanin podsećajući da Vodovod radi na još mnogo lokacija u gradu.

Brničan dodaje da radnici Vodovoda rade svim raspoloživim kapacitetima, a istim intezitetom radiće se do kraja građevinske sezone, kako bi što više gradilišta završili.

Nakon intenzivnih radova na uređenju Ugostiteljsko –turističke škole u Novom Pazaru, učenici su početak školske godine dočekali u boljim uslovima. Tokom posjete toj školi, gradonačelnik Nihat Biševac podsjetio je da je za unapređenje kvaliteta obrazovanja iz budžeta Grada samo za ovu godinu opredeljeno 220 miliona dinara.

Biševac je prilikom posjete Ugostiteljsko – turističkoj školi izjavio da godinama unazad Grad izdvaja sve više novca koji se ulaže u osnovne i srednje škole. On je naglasio da se na to ulaganje ne gleda kao na trošak, već kao na važnu investiciju za budućnost naše zajednice.

Ugostiteljsko – turistička škola je najmlađa škola na ovom prostoru, smeštena u starom objektu. Investiranjem želimo da stvorimo optimalne uslove za rad učenika i nastavnika. Reč je o izuzetno popularnim obrazovnim profilima, za koje je interesovanje iz godine u godinu veće“, kazao je gradonačelnik Biševac.

Prema riječima direktora Ugostiteljsko – turističke škole, Isa Ćorovića, kvalitet uslova u kojima se izvodi nastava od ove školske godine znatno je unapređen jer su tokom letnjeg raspusta realizovani važni infrastrukturni radovi.

Prioriteti ulaganja u preuređenje Ugostiteljsko – turističke škole određeni su u saradnji sa rukovodstvom obrazovne ustanove. Direktor Iso Ćorović je istakao da je saradnja sa Gradom izuzetna.

Tokom letnjeg raspusta zahvaljujući ulaganjima podignut je nivo materijalno – tehničke opremljenosti škole, što će uticati na kvalitet nastavnog procesa. Takođe, zamenjena je kompletna stolarija na objektu, završena toplotna izolacija i molerski radovi u unutrašnjosti zgrade. Za četiri učionice obezbeđen je novi inventar a poboljšana je i internet veza, čime su stvoreni bolji uslovi za vođenje elektronske evidencije u nastavi”, rekao je Ćorović.