Povodom diplomatske protestne note Bosni i Hercegovini koju je uputilo Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine u vezi sa izjavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika ruskim medijima o aneksiji Krima, oglasio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Komšić je kazao da stav člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i njegova podrška nelegalnoj aneksiji Krima, nije stav države Bosne i Hercegovine nego Dodikov lični stav.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da Bosna i Hercegovina kao aspirat za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji ostaje privržena stavu Evropske unije da suverenitet, teritorijalni integritet i i nezavisnost Ukrajine moraju biti poštovani, te da Evropska unija ne priznaje nezakoniti referendum na Krimu, niti njegov ishod, podsjećajući na stav EU da Evropska unija ne priznaje i neće priznati aneksiju Krima i Sevastopolja od strane Ruske Federacije.
Komšić je također podsjetio i na to da je EU još u martu 2014. uvela mjere ograničavanja protiv Rusije.
„Te su mjere donesene kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i namjernu destabilizaciju Ukrajine. Gospodarske sankcije trenutačno su produljene do 31. januara 2020“, rekao je Komšić.
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine jutros je otputovala za Jerevan gdje će u nedjelju protiv domaće selekcije Armenije igrati šesti susret kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020.
Jučerašnjm pobjedom nad Lihtenštajnom bh. tim je preuzeo treću poziju u J-grupi sa sedam bodova, dok je Armenija nakon domaćeg poraza od Italije 1:3 pala na četvrto mjesto sa bodom manje.
Selektor Robert Prosinečki je uoči leta za Jerevan, novinarima na Sarajevskom aerodromu kazao da je Armenija nezgodna ekipa, ali da njegov tim nema prava na kiks i da ide na pobjedu.
– Gledali smo prvo poluvrijeme susreta Armenija – Italija. Domaća ekipa je odigrala odličnu utakmicu. Na kraju su ipak izgubili. I u prvom susretu s njima imali smo dosta problema. Imaju odličnu tranziciju, kontru, polukontru. Idemo tamo da pobijedimo, mi više nemamo pravo na kiks. Ako pobijedimo Armence sve ćemo odlučivati u oktobru kada dočekujemo Finsku. Nadamo da će Italija protiv njih nastaviti taj niz, a da ćemo mi savladati Armeniju – kazao je Prosinečki.
U meču protiv Armenije selektor neće moći da računa na povrijeđenog Elvisa Saraća, nastup Tonija Šunjica je upitan, dok se Ermin Bičakčić oporavio.
– Sarić je otpao, Šunjić ima probleme sa zadnjom ložom i vidjećemo na licu mjesta. Bičakčić se oporavio, tako da ćemo osim Sarića i možda Tonija imati sve na raspolaganju – rekao je Prosinečki.
Susret 6. kola J-grupe kvalifikacija za EURO Armenija – Bosna i Hercegovina igrat će se u nedjelju, 8. septembra od 15.00 sati.
Stefan Schwarz se tokom rata u BiH 90-tih godina kao mladi političar CDU i zastupnik Bundestaga jako angažirao za BiH. Ovih dana je napunio 60 godina i tim povodom se osvrnuo na ovu zemlju.
DW: Gospodine Schwarz, Vi ste, kao zastupnik Bundestaga (CDU), bili prvi njemački političar, koji je njemačkoj i međunarodnoj javnosti skrenuo pažnju na teška kršenja ljudskih prava i zločine protiv civila u BiH. Da li se ono, na šta ste upozoravali, obistinilo?
Stefan Schwarz: Kada sam se nakon referenduma u BiH početkom marta 1992 vratio u Njemačku, tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i druge sam upozorio da bi tamo moglo doći do užasnog rata. Ali nisam mogao ni zamisliti da će taj rat biti toliko užasan. Nisam očekivao ni da će reakcija Evropljanja biti tako loša. Važno je međutim da Evropa sada, od ove 2019. godine, konačno počne da u odnosu na BiH postupa odgovorno. Mi moramo pomoći stotinama hiljada žrtava i podnijeti račun počiniocima.
Šta je, po Vašem mišljenju, bila najveća greška međunarodne zajednice u BiH? Zar je zaista bila tako naivna?
Problem je bio ništa manje nego nacionalizam u vladama prije svega Francuske i Velike Britanije. Obje ove zemlje su tada blokirale EU i NATO. Mi smo mogli da ukinemo embargo na oružje i da omogućimo napadnutim da se brane, mogli smo brzo povući kočnicu i zaustaviti genocid da se francuski predsjednik Mitterand i britanski premijer Major nisu ponašali cinično. To su mi tada interno rekli ljudi iz ureda kancelara Kohla ali i tadašnji generalni sekretar NATO-a Manfred Wörner. Tek kada je Mitterana zamijenio Chirac, to se promijenilo. A kada je Bihać bio u pitanju, Thacherova je tražila vojnu akciju.
U Njemačkoj su saveznici najprije izvršili denacifikaciju, a tek onda raspisali prve poslijeratne izbore. U BiH je bilo obrnuto, prvo izbori pa Haški tribunal. Zašto?
To više nije važno. Ono što je puno važnije je da nema autoriteta međunarodne zajednice koji je postojao kroz OHR, da se Bonske ovlasti ne primjenjuju i da je visoki predstavnik danas politički eunuh i to po sopstvenoj odluci, a ne zato što nema ovlaštenja i moć. Dodik i ostali, koji nisu imali druga posla već da nastave rat drugim sredstvima, odavno su morali biti sankcionirani.
BiH je momentalno u najvećoj krizi od kraja rata. Macron je od francuskih ambasadora zatražio da se počnu baviti Zapadnim Balkanom. Rekao je i: „Njemačka ima svoje ideje i one su puno efikasnije i strateški bolje nego naše”. Znate li vi o čemu Macron govori? Kakva je Njemačka strategija za Zapadni Balkan?
Nema koherentne strategije za Zapadni Balkan, posebno ne za Bosnu. Niti u Berlinu, niti u Briselu, niti u Parizu ili Vašingtonu. Vlade tih zemalja imaju premalo empatije, premalo znanja o realnom stanju u tim zemljama i previše su oportunističke. Stoga smo već godinama u mizernoj situaciji. Tek kada imate pravu analizu, možete povući prave poteze. Vlade tih zemalja su godinama žrtve izvještavanja sa lica mjesta koje navodi na pogrešne zaključke. Izuzeci kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel, to ne mogu promijeniti.
Kakva bi, po Vašem mišljenju, trebala biti strategija za BiH i Zapadni Balkan?
Najprije treba prihvatiti činjenicu da su napravljene velike greške i korigirati ih. Republika Srpska nije ništa manje do priznanje genocida. Secesionisti i počinioci genocida morali bi se konsekventno izvesti pred lice pravde. Onaj ko je počinio zločine ili onaj ko je potpuno korumpiran, morao bi biti stavljen na međunarodnu listu sankcija. Srbija ne bi trebala prije žrtava svoje agresije ući u EU. Samo bi je se tako moglo privoliti na istinsku saradnju sa EU i zaustaviti kolaboraciju sa Putinom. Srbija mora odlučiti šta želi, Vučić ne može još dugo sjediti na dvije stolice i pokazivati dva lica.
Dvije osobe ubijene su u pucnjavi u naselju “Mati 1” u Prištini, a još dvije su povrijeđene.
Kliničko-bolnički centar u Prištini saopćio je sinoć da je još jedna osoba preminula od posljedica ranjavanja tokom vatrenog obračuna u kojem je poginula jedna osoba, a još dvije su povrijeđene.
“Preminula je i druga osoba, koja i pored nastojanja ljekara, zbog teškog stanja nije uspjela da preživi”, kazao je sinoć portparol KBC Špend Fazljiju.
Druge dvije ranjene osobe nastavljaju liječenje u KBC-u.
Policija nije izdala zvanično saopćenje o motivima pucnjave, ali po riječima očevidaca, u oružani sukob umiješane su porodice Mehmeti i Rafuna zbog vlasničkog spora, prenio je sinoć RTK2.
Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac obišao je i istureno odjeljenje škole „Halifa Bin Zajed al Nahjan“ u Požegi gdje se izvode radovi na rekonstrukciji fiskulturne sale. Grad Novi Pazar, a na inicijativu gradonačelnika Biševca izdvojio je sredstva za rekonstrukciju tog objekta.
Ova velelepna sala godinama je bila ruinirana i nije služila prvobitnoj namjeni, umjesto u njoj djeca su tokom zime fizičko vaspitanje pohađala u učionicama. Za gradonačelnika Biševca važan je ravnomjeran razvoj i ulaganje u obrazovanje u školama u gradskom i seoskom području.
Istureno odjeljenje škole „Halifa Bin Zajed al Nahjan“ broji oko 140 učenika od prvog do osmog razreda, stavljanjem u funkciju ove sale značajno je unapređen nivo i kvalitet obrazovanja i vaspitanja u toj ustanovi.
Nastavlja se uređenje novopazarskog naselja Jalija. U tom dijelu grada asfaltirana je Ulica Dimitrija Tucovića dugačka oko 800 metara.
Veliki broj infrastrukturnih projekata realizovan je upravo u ovom dijelu Novog Pazara. Od nekadašnjeg neurbanizovanog i neuređenog prostora, sada potpuno drugačija slika. Ovaj dio Novog Pazara postao je omiljeno mjesto za rekretaivce i pješake. Asfaltiranjem Ulice Dimitrija Tucovića i saobraćaj će biti značajno rasterećen.
“Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo da od ovog mjesta koje je bilo ruglo i koje je kvarilo sliku o Novom Pazaru napravimo nešto sasvim pozitivno. Ovo naselje sada potpuno drugačije izgleda, asfaltirano je nekoliko ulica, duž rijeke Raške uređene su pješačka i biciklistička staza, te je tako ovo mjesto postalo omiljeno biciklistima i rekreativcima. Današnjim asfaltiranjem, koje će se izvoditi kroz nekoliko faza i saobraćaj će biti značajno rasterećen u samom centru. Vrijednost asfalterskih radova, kojima je prethodila i realizacija drugih infrastrukturnih projekata iznosi oko 52 miliona dinara, a finansijer je grda Novi Pazar”, rekao je koordinator infrastrukturnih projekata Gradske uprave Enes Buhić.
Upravo u ovom naselju urađen je i most koji taj dio Novog Pazara spaja sa magistralnim putem. Korito rijeke Raške je uređeno i produženo sve do ušća Banjske i Deževske.
Radnici Vodovoda intezivno rade u Vojkovačkoj ulici u naselju Šutenovac. Planom je predviđena zamena fekalne, kišne kanalizacija i vodovodne mreže, a nakon toga sledi i postavljanje asfalta, koji meštani sa nestrpljenjem očekuju.
U svim naseljima radi se ravnomerno, pa su tako mašine stigle i u naselje Šutenovac, gde se najpre radi na izgradnji kišne, fekalne kanalizacije, koja je za meštane ovog dela Vojkovačke ulice od velikog značaja. Kažu da su se nakon svake obilnije kiše stvarale bare, a voda se izlivala i pretila da poplavi njihova domaćinstva. Što će ovaj problem uskoro biti prošlost za njih raduju se svi, a najviše deca kojima će put do škole biti čist.
Direktor JKP “Vodovod i kanalizacija” Hanefija Brničanin zadovoljan je dinamikom izvođenja radova na zameni vodovodnih instalacija u gradu. Kaže da se plan radova pravi kako bi se u sva naselja ravnomerno ulagalo. Na mnogim gradilištima rade i vredni radnici Vodovoda, kako bi što više posla završili do kraja građevinske sezone.
„Predstavnici grada imaju intencije da se u okviru ove građevinske sezone izvode radovi ravnomerno, tako smo mi juče po nalogu Gradskog veća započeli krak Vojkovačke ulice u Šutenovcu. Trenutno se izvode radovi na izgradnji kišne kanalizacije, a ovde će biti izvedene sve tri instalacije, uradićemo i fekalnu kanalizaciju i vodovodnu mrežu. Nakon svih ovih radova planirano je asfaltiranje, kako bi i ovaj deo grada bio obuhvaćen građevinskom sezonom, ali i radovima, koji će olakšati život građana“, rekao je Brničanin podsećajući da Vodovod radi na još mnogo lokacija u gradu.
Brničan dodaje da radnici Vodovoda rade svim raspoloživim kapacitetima, a istim intezitetom radiće se do kraja građevinske sezone, kako bi što više gradilišta završili.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić, sastao se u okviru kampanje „Dan Zaštitnika građana“ sa gradonačelnikom Novog Pazara Nihatom Biševcem. Grad i Kancelarija omudsmana radiće u narednom periodu na zajedničkoj promociji nadležnosti zaštitnika građana, kako bi rad te institucije približili građanima.
“Cilj nam je da građane upoznamo sa situacijama u kojima se njihovo pravo da se obrate ombudsmanu ne dovodi u pitanje. Bilo je reči o saradnji lokalne samouprave sa republičkim institucijama, problemima zastupljenim u Novom Pazaru i nacionalnoj strukturi zaposlenih u republičkim institucijama. Zajednički želimo da omogućimo građanima da u svakoj situaciji ostvare zakonom zagarantovana prava”, kazao je gradonačelnik Biševac na konferenciji.
Podatak da su za deset godina postojanja institucije, na adresu ombudsmana iz Novog Pazara pristigle 352 pritužbe, pokazuje da građani ne razumeju šta su čija ovlašćenja.
“Želimo da na zajedničkoj tribini u Novom Pazaru uskoro objasnimo građanima šta je funkcija zaštite građana, odnosno, kako mi u svakodnevnom životu njima možemo da pomognem da reše problem, bilo na republičkom , bilo na lokalnom nivou. Ljudima određene informacije nisu dostupne, i potrudićemo se da to promenimo”, kazao je zaštitnik građana Zoran Pašalić.
On je rekao da postoje problemi na lokalnom nivou, koje je u saradnji sa lokalnom samoupravom moguće rešiti na jednostavan način, ali i da je jasna želja da se “stvari koje izlaze iz ingerencije lokalne sredine postave kao tema”, istakao je ombudsman, podsećajući da se “problemi građana ovog kraja ne razlikuju od problema sa kojima se suočavaju građani drugih loklanih sredina.
Novi Pazar je jedanaesti od trinaest gradova na teritoriji Srbije, obuhvaćen kampanjom „Dan Zaštitnika građana“. U toku dana je u Narodnoj biblioteci „Dositej Obradović“ vršen prijem pritužbi građana, a republički ombudsman se, sem sa gradonačelnikom Biševcem sastao i sa predstavnicima javnih ustanova, javnih preduzeća i organizacijama civilnog društva.
Nakon intenzivnih radova na uređenju Ugostiteljsko –turističke škole u Novom Pazaru, učenici su početak školske godine dočekali u boljim uslovima. Tokom posjete toj školi, gradonačelnik Nihat Biševac podsjetio je da je za unapređenje kvaliteta obrazovanja iz budžeta Grada samo za ovu godinu opredeljeno 220 miliona dinara.
Biševac je prilikom posjete Ugostiteljsko – turističkoj školi izjavio da godinama unazad Grad izdvaja sve više novca koji se ulaže u osnovne i srednje škole. On je naglasio da se na to ulaganje ne gleda kao na trošak, već kao na važnu investiciju za budućnost naše zajednice.
Ugostiteljsko – turistička škola je najmlađa škola na ovom prostoru, smeštena u starom objektu. Investiranjem želimo da stvorimo optimalne uslove za rad učenika i nastavnika. Reč je o izuzetno popularnim obrazovnim profilima, za koje je interesovanje iz godine u godinu veće“, kazao je gradonačelnik Biševac.
Prema riječima direktora Ugostiteljsko – turističke škole, Isa Ćorovića, kvalitet uslova u kojima se izvodi nastava od ove školske godine znatno je unapređen jer su tokom letnjeg raspusta realizovani važni infrastrukturni radovi.
Prioriteti ulaganja u preuređenje Ugostiteljsko – turističke škole određeni su u saradnji sa rukovodstvom obrazovne ustanove. Direktor Iso Ćorović je istakao da je saradnja sa Gradom izuzetna.
Tokom letnjeg raspusta zahvaljujući ulaganjima podignut je nivo materijalno – tehničke opremljenosti škole, što će uticati na kvalitet nastavnog procesa. Takođe, zamenjena je kompletna stolarija na objektu, završena toplotna izolacija i molerski radovi u unutrašnjosti zgrade. Za četiri učionice obezbeđen je novi inventar a poboljšana je i internet veza, čime su stvoreni bolji uslovi za vođenje elektronske evidencije u nastavi”, rekao je Ćorović.
Grad Novi Pazar, na inicijativu gradonačelnika Nihata Biševca izdvojio je sredstva za rekonstrukciju fiskulturne sale namenjene učenicima OŠ „Halifa Bin Zajed al Nahjan“, istureno odeljenje u Požegi.
