Jedan od najtraženijih evropskih bjegunaca, Kristofer Gest Mor, koji je 16 godina bio u bjekstvu, uhapšen je na Malti zbog brutalnog ubistva u Velikoj Britaniji, saopštila je Nacionalna kriminalistička agencija.
Kako prenosi BBC, Mor (41) je napustio Veliku Britaniju nakon što je 2003. godine Brajan Voters mučen i pretučen na smrt pred svoje dvoje odrasle djece.
Mor je osumnjičen da je otišao na Votersovu farmu kanabisa kako bi izravnao dug u vezi sa drogom.
Ostala tri čovjeka umiješana u slučaj, Džon Vilson, Džejms Rejven i Otis Metjus, služe doživotnu kaznu za ubistvo Votersa.
Oni su 19. juna 2003. godine upali na Votersovu farmu kanabisa i zahtjevali novac.
Vezali su ga za stolicu, tukli i mučili na različite načine tri sata, a na njegovom tijelu su otkrivene 123 povrede.
Muškarci su napali i njegovog sina Gevina, a kćerku Natali su držali na nišanu.
Mor je bio tražen zbog povezanosti sa ovim ubistvom, pokušaja ubistva drugog čovheka, lažnog predstavljanja i napada na druge žrtve na mhestu zločina.
On se pojavio pred sudom u Valeti i proces njegovog izručenja Velikoj Britaniji je započeo.
Njemački parlament prihvatio je zakon koji bi omogućio i regulirao useljavanje stručne radne snage izvan EU-a. No do koje mjere se to tiče građana zapadnog Balkana za koje su i dosad vrijedila posebna pravila?
Njemački parlament Bundestag usvojio je u petak paket zakona koji se odnose na migracije. Jedan dio zakona odnosi se na prava podnositelja zahtjeva za azilom i pravila prilikom protjerivanja osoba za koje ne postoji pravna osnova boravka u Njemačkoj. Oko ovog paketa zakona, koji uglavnom predviđa pooštrenja za one na koje se oni odnose, se u Bundestagu vodila žestoka rasprava. Za zastupnike stranke Ljevica zakon, koji između ostalog predviđa kazne i za one koji pogođene obavijeste o nastupajućem protjerivanju, je „rasistički“ dok se za Zelene radi o „crnom danu za demokraciju“
Relativno složno oko zakona o useljavanju stručnjaka
No oko dijela zakonskog paketa koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage izvan zemalja Europske unije, je vladalo, više manje, suglasje među zastupničkim klubovima u Bundestagu. Za desno populističku Alternativu za Njemačku (AfD) postoji opasnost da bi preko uvoza radne snage i eventualnim smanjenjem satnica, mogao nastati dodatni pritisak na domaće radnike.
Tradicionalno privredi okrenuta Liberalno-demokratska stranka (FDP) istodobno smatra da zakon sadrži previše ograničenja te da opet neće dovesti do željenog efekta privlačenja velikog broja stranih stručnjaka. Nedavna studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je ionako zaključila da Njemačka nije pretjerano konkurentna kad je u pitanju privlačenje kadrova na globalnoj razini.
Zakon otvoren za sva stručna zanimanja
Novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronađu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji“. I to za sva zanimanja a ne samo za ona koje njemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima kao što je to bio slučaj i dosad. Velika novost je i ta da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da prije samog zaposlenja dođu u Njemačku kako bi ovdje tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest mjeseci a uvjet je da se tražitelj može sam uzdržavati.
No najveća novost je da njemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz neke od zemalja Europske unije (ili Njemačke) više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspio pronaći adekvatnu radnu snagu.
Zakon predviđa i „lakše i nebirokratskije“ priznavanje stranih stručnih diploma i svjedodžbi. To bi se, između ostalog, postiglo tako da se spoje procesi izdavanja vize i priznavanja stručne diplome.
Posebna pravila će vrijediti za useljenike starije od 45 godina. Oni će dobiti dozvolu jedino u slučaju da im radni ugovor jamči zaradu od najmanje 3.700 eura bruto kako u starosti ne bi pali na teret države zbog premalih mirovina.
Problem s vizom
No tu se dolazi do neuralgične točke koja je i dosad, što je posebice bilo vidljivo u zemljama zapadnog Balkana, kočila brži pritok stručnjaka na njemačko tržište rada. Usko grlo procesa su dosada bila njemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mjesecima a nerijetko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Njemačku. I to usprkos svim potrebnim dokumentima. „Od svih zakona iz migracijskog paketa Zakon o useljavanju stručne radne snage je za mene najvažniji i najnužniji. No da bi on pokazao svoj učinak, duga čekanja za vizu moraju biti skraćena“, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova i jadan od idejnih tvoraca novog migrantskog paketa Horst Seehofer tijekom rasprave u Bundestagu.
No problem nije nov a sve dosadašnje mjere Ministarstva vanjskih poslova, koje je zaduženo za diplomatska predstavništva, a koja su trebala ublažiti katastrofalno stanje u konzulatima na zapadnom Balkanu, poput povećanja broja osoblja, nisu urodile plodom.
Ovisnost o poslodavcu
I Šejla Vojić iz projekta „Faire Mobilität” Njemačkog saveza sindikata (DGB) koji pomaže novim useljenicama da se snađu na njemačkom tržištu rada, svjedoči o 18-mjesečnim čekanjima na vizu u zemljama zapadnog Balkana. Vojić se na upit DW-a osvrnula i na neke razlike u novodonesenom zakonu o useljavanju, koji se po svojoj definiciji odnosi i na građane zapadnog Balkana, i tzv. pravilu o zapadnom Balkanu. Ovo pravilo je na snazi od početka 2016. godine i trebalo bi biti ukinuto do kraja 2019. a doneseno je nakon proglašenja zemalja zapadnog Balkana „zemljama sigurnog porijekla” što je praktički isključilo mogućnost stjecanja političkog azila za žitelje ovih zemalja.
„Poboljšanje novog zakona o useljavanju stručnjaka u usporedbi s pravilom o zapadnom Balkanu je prije svega u dijelu koji se odnosi na dokaz poslodavca da nije pronašao adekvatnog radnika u EU-u. S novim zakonom ovo pravilo, koje vrijedi kada je u pitanju pravilo o zapadnom Balkanu, otpada”, kaže Vojić za DW.
No i kod jednog i kod drugog postupka DGB vidi opasnost od ovisnosti od poslodavca. „Radna dozvola u okviru pravila o zapadnom Balkanu je vezana uz određeno radno mjesto i određenog poslodavca. Iskustva su pokazala da radnici zbog ove ovisnosti često ne zahtijevaju ostvarenje svojih prava i strahuju od otkaza”, kaže Vojić. Pravilo o zapadnom Balkanu za izdavanje vize nije uvjetovalo kvalificiranu stručno naobrazbu ili visokoškolsku diplomu što je kod novog zakona o useljavanju stručnjaka slučaj.
Novi zakon o useljavanju ili pravilo o zapadnom Balkanu?
No postavlja se pitanje hoće li se novi zakon o useljavanju radnika iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji i pravilo o zapadnom Balkanu nadopunjavati. Pravilo o Balkanu je zasad ograničeno do kraja ove godine. Novi zakon o useljavanju bi po svoj prilici, trebao stupiti na snagu početkom 2020. Na upit DW-a u Ministarstvu za rad nisu konkretno mogli reći hoće li pravilo o zapadnom Balkanu ostati na snazi nakon 2019. „Pravilo o zapadnom Balkanu trenutno prolazi kroz proces evaluacije. Konačno izvješće se očekuje krajem ove godine. Hoće li pravilo ostati na snazi i nakon ove godine, odlučit će se tek nakon završnog izvješća”, priopćeno je DW-u pismenim putem.
Prvi ozbiljan znak slabosti selekcije Didijea Dešana i premijerni poraz u kvalifikacijama za EURO od 2:0
Dolijali su konačno i Francuzi. Aktuelni svetski šampioni deklasirani su večeras u Konji u meču trećeg kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo od strane Turske sa 2:0. Samo puka sreća i raspoloženi kapiten Ugo Lorissprečili su večeras da mreža Galskih petlova bude napunjena do vrha, a dodatni razlog za glavobolju Didijea Dešana predstavljaće podatak da su Francuzi igrali u gotovo kompletnom šampionskom sastavu iz Rusije. Nedostajao im je samo povređeni Lukas Ernandez.
Ipak, bolja taktička postavka disciplinovanih Turaka, koje predvodi jedan od najboljih tamošnjih trenera Šenol Guneš, ispostavila se kao presudna večeras. Nošeni fantastičnom podrškom sa tribina, igrači u crvenim dresovima su iznenadili blede Francuze, neutralisali im u potpunosti srednji red u kojem se nisu videli ni Pogba ni Matuidi ni Sisoko, pa je poraz bio neminovan.
Posebno je podbacio umišljeni superstar Mančester Junajteda koji nije ni došao na utakmicu, ali kritike idu i na dušu odbrane koja je katastrofalnim greškama u prvom poluvremenu potpisal kapitulaciju. Prvo je u 30. minutu posle prekida i glavometa u šesnaestercu gostiju Kan Ajhan pored nekoliko francuskih tornjeva najviše skočio i glavom doveo domaćine u prednost, a konačni rezultat postavio je Džengiz Under posle sjajnog bega po desnoj strani u 40. kojem je prethodio početnički kiks Samjuela Umtitija.
Kao deca su ispadali večeras Umtiti i Varan, nisu se proslavili ni bekovi Pavar ni Dinj pa se stekao utisak u jednom trenutku da Dešan nema dovoljno izmena koliko ima rupčagi u ovom inače top timu. Napad Galskih petlova je taj koji je zatajio na ovoj utakmici. Samo je Mbape u prvom poluvremenu pokušavao da dribla i pretrčava protvnike, da uradi nešto konkretno, ali je ubrzo bivao obaran od strane kočopernih Turaka. Grizman i Žiru kao da su bili na raspustu večeras, pa ne čudi što Francuzi nisu šutnuli u gol za 90 minuta igre.
Nešto bolje je šampion sveta zaigrao početkom drugog dela, posle ulaska Mendija i Komana Kingslija, ali je ofanziva trajala vrlo kratko. Samo jedan izblokiran udarac Grizmana u nastavku bilo je sve što su gosti uradili, dok je na drugoj strani Loris spasavao nekoliko puta mrežu pred naletima inspirisanih Turaka.
Namučio ga je najviše iskusni napadač domaćih Burak Jilmaz (ima sjajnu šansu za 3:0 u 85. minutu), ali su i ostali turski igrači poput Kenana Karamana, strelca Undera, pa i borbenih Tekdemira i Kahvečija pokazali da nisu fudbalski zalutali i da sa dobrim selektorom mogu dosta u ovim kvalifikacijama i na prvenstvu kontinenta. Naravno, ova pobeda ne mora ništa da znači, ali stoprocentni učinak posle tri kola svrstava Turke u red najboljih selekcija u ovim kvalifikacijama.
Što se tiče Francuza, niko ih nije skoro ovako nadigrao kao Turci (možda Holandija u novembru u Ligi nacija kada je bilo 2:0), ali će tek drugi poraz na poslednjih 21 utakmica svakako narednih dana otvoriti pitanje i o motivaciji pojedinaca u ovom skupocenom timu. Posebno se tu misli na Pogbu i Grizmana koji su večeras bili užasni, verovatno i usled nagađanja oko budućnosti koje ih očekuje narednih meseci.
Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić očekuje da će svi zločini koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini biti procesuirani, zločinci kažnjeni i da će se poslati poruka budućim generacijama da se zločin ne isplati i da je pravda dostižna.
Salkić je danas u zvorničkom naselju Divič prisustvovao dženazi za pet žrtava ratnog zločina počinjenog tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.
Dženazu-namaz, koja je klanjana na stadionu u mjestu Divič, predvodio je Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski, saopćeno je iz kabineta entitetskog potpredsjednika.
Salkić je kazao da su porodice danas dočekale trenutak da ukopaju svoje najmilije, ali da, nažalost, mnoge porodice, 27 godina nakon zločina, još uvijek čekaju ekshumacije i identifikacije ubijenih članova njihovih porodica.
-Pored sporog procesa traženja nevino ubijenih bošnjačkih civila, porodice su zabrinute i zbog činjenice da mnogi učesnici u ratnim zločinima danas slobodno šetaju Zvornikom i smiju se žrtvama i njihovim porodicama – ukazao je Salkić.
Osim nekažnjenog zločina nad Bošnjacima u Diviču, podsjetio je i na one u Drinjači, Liplju, Snagovu, Glumini, Bijelom Potoku, ali i drugim mjestima širom Zvornika i Podrinja.
Zločini u Zvorniku 1992. godine su počinjeni pred očima cijelog svijeta i zato je, kaže, danas nedopustivo da odgovorni budu na slobodi.
-Istovremeno, Bošnjaci koji su stali u odbranu svog naroda od agresije, danas se, nažalost, pozivaju u policijsku stanicu u Zvornik radi davanja izjava o svojim aktivnostima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, što predstavlja direktan pritisak na Bošnjake u ovom gradu i u ovom dijelu naše domovine, kako bi odustali od života na svojim ognjištima.
To pokazuje neprincipijelnost, nesposobnost i nezainteresovanost pravosudnih institucija u ovoj zemlji, da obezbijede da pravda stigne zločince, a da porodice dožive satisfakciju i kaznu za zločince- kazao je potpredsjednik Salkić.
Nakon klanjanja dženaze, na lokalnom mezarju u Diviču su u kabure spušteni tabuti sa kostima Senada Kapidžića, rođenog 1964. godine, Mehmeda Pašića, rođenog 1941. godine, Mirsada Džihića, rođenog 1960. godine, Adnana Efendića, rođenog 1966. godine i Muje Vilića, rođenog 1959. godine.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u Diviču je ubijeno 107 civila iz ovog naselja. Preživjeli još uvijek tragaju za brojnim članovima njihovih porodica, saopćeno je iz kabineta entitetskog potpredsjednika.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa kancelarkom Savezne Republike Njemačke Angelom Merkel o bilateralnim odnosima i situaciji u regionu, prije svega o zastoju u dijalogu Beograda i Prištine, saopštila je Služba za saradnju s medijima predsjednika Republike. Srbije
Predsjednik Vučić je, u dugom i prijateljskom razgovoru, istakao da je Srbija u potpunosti posvećena dijalogu, koji se vodi uz posredovanje Evropske unije, s namjerom da postizanjem kompromisnog, obostrano prihvatljivog rješenja, obezbijedi stabilnost u regionu, zahvalivši kancelarki Merkel i predsjedniku Macronu na inicijativi da sastankom u Berlinu, odnosno Parizu, podrže taj proces, navodi se u saopštenju.
Vučić je, međutim, ponovio da je za prevazilaženje zastoja u dijalogu neophodno da Priština ukine takse na robu proizvedenu u centralnoj Srbiji i još jednom zamolio kancelarku Merkel da pomogne da se nastavi slobodan protok robe i trgovina.
Srbija će ostati privržena svojoj politici mira i saradnje na Zapadnom Balkanu, naglasio je Vučić i zahvalio kancelarki Merkel što je pokretanjem Berlinskog procesa značajno doprinijela stabilnosti našeg regiona.
Predsjednik Vučić je, s tim u vezi, zamolio kancelarku Merkel da podrži formiranje Regionalne ekonomske zone, jer bi ona bila ključna za privlačenje investicija i ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.
Dvoje sagovornika su izrazili zadovoljstvo visokim nivoom političkog dijaloga i ekonomske saradnje Srbije i Njemačke, ukazavši na to da njemačke kompanije, koje posluju u našoj zemlji, zapošljavaju oko 60.000 srpskih radnika.
Vučić je izrazio nadu da će se još velikih kompanija iz Njemačke opredijeliti da iskoriste dobro poslovno okruženje i otvore svoje pogone u Srbiji, prenosi RTS.
Predsjednik Vučić je pozvao kancelarku Merkel da ponovo posjeti Srbiju.
Radio-televizija Kosovo (RTK) sinoć je prenijela da je srpska žandarmerija 31. maja u udaljenim selim opštine Kamenica ušla blizu osam kilometara na teritoriju Kosova.
Prema RTK-u, tim od četiri graničara iz srpske žandarmerije ušao je na teritoriju Kosova i kretao se blizu osam kilometara preko njene teritorije. Događaj se, navodno, desio u selu Svirče, opština Kamenica.
“Pripadnici srpske žandarmerije ušli su na planinski put u blizini graničnog prelaza na putu ‘Kapi’ koji vodi do sela Svirče i ima veze sa selom Siarinom u Srbiji. Srpski žandari su se kretali preko teritorije Kosova više od osam kilometara, dok je ovaj put oko dva kilometra u vazdušnom saobraćaju na teritoriji Kosova”, prenijela je “RTK”.
Takođe se ističe da pripadnici žandarmerije nisu zaustavljali građane koji posjeduju farme u tom regionu ili se bave šumarstvom, ali da su stanovnici navodno zabrinuti zbog “akcije”.
“Ovo je provokacija srbijanske države prema državi Kosovo, jer ovo nije prvi put da se to desi”, konstatovala je “RTK”.
Američka serija o černobilskoj nuklearnoj katastrofi dobro je primljena među ruskom publikom, iako su neki kritičari optužili njezine autore da su iskrivili činjenice kako bi prikazali vlasti iz sovjetskog doba u posebno negativnom svjetlu.
Pod jednostavnim imenom “Černobil”, petodjelna beskompromisno izravna serija HBO-a i Skya dobila je brojne pohvale kada se prošli mjesec počela prikazivati.
Na ruskim televizijama nije ju se moglo pogledati, ali su je zainteresirani mogli pratiti preko platforme Amediateka koja je dobila ekskluzivna prava u Rusiji za popularne serije poput “Igre prijestolja”.
“Stupanj realističnosti u Černobilu viši je nego u većini ruskih filmova o tom razdoblju”, piše prokremaljski dnevni list Izvestia.
“Mislim da je to vrlo kvalitetan proizvod kada se radi o televizijskim serijama, nema ničega čemu bismo pronašli grešku”, rekla je Susanna Alperina, filmska i televizijska kritičarka lista Rosijskaja Gazeta.
Međutim, neki ruski mediji opisuju seriju kao propagandu koja pretjeruje s kritikama tadašnjeg režima kada prikazuje sporost reakcije i dugo vrijeme koje je vlastima trebalo da priznaju da se dogodila nesreća i evakuiraju pogođeno područje.
S britanskim glumcem Jaredom Harrisom u ulozi zamjenika ravnatelja najvažnijeg nuklearnog istraživačkog centra u Sovjetskom Savezu i u režiji Johana Rencka, “Černobil” prikazuje nesreću četvrtog reaktora nakon koje je povećana radioaktivnost uočena nad većim dijelom Europe.
Najteža svjetska nuklearna katastrofa dogodila se 26. travnja 1986. Trideset ljudi poginulo je u eksploziji ili umrlo odmah nakon nje od izloženosti radijaciji. Tisuće su umrle kasnije od radijacijskih bolesti.
Vlasti kažu da će za ljude biti sigurno živjeti u Černobilu za 24.000 godina.
Sniman u Ukrajini i u nuklearnoj elektrani u Litvi koja više nije u pogonu a podsjeća na Černobil, serija je za mnoge gledatelje u Rusiji bila veliko emotivno iskustvo.
Probudila je u njima uspomene iz djetinjstva i podsjetila na herojstvo običnih građana, dok je sovjetska vrhuška – uključivo i predsjednika Mihaila Gorbačova – opisana kao neodlučna i lažljiva.
Serija je snimljena s “puno poštovanja i suosjećanja prema ljudima, našim sovjetskim ljudima.. i s animozitetom za vlasti koji su pokazale prezir prema vlastitim građanima”, napisala je na Facebooku Ksenia Larina, voditeljica na moskovskom radiju Echo, prenosi Hina.
Izvrsno snimljena laž
Neki su međutim osudili ne samo ono što smatraju nepravednom kritikom sovjetskog režima, već i skriveni udarac sadašnjim vlastima.
Serija je “izvrsno snimljena laž”, piše list Argumenti i Fakti, dodajući da opisuje sovjetski narod kao “krvave egzekutore ili bespomoćne žrtve”.
Ali kritičarka Alperina odbacuje takve optužbe. “Ne mislim da postoje elementi propagande u seriji”, kaže ona, dodajući da ponekad “pogled izvana” daje istinitiju sliku događaja.
Nakon serije postavilo se i pitanje zbog čega tako nešto nije dosad snimljeno u Rusiji, iako je bilo nekih serija i filmova koji su se rubno dotakli nuklearne katastrofe.
Možda je to stoga što se financijska sredstva koje Rusija ima na raspolaganju ne mogu mjeriti s onim zapadnim, kazala je Alperina, a možda se ljudi i boje da se takav projekt gledateljima neće svidjeti.
“A zapravo, naši su gledatelji gladni takvih serija”, zaključila je.
Premijer Kosova Ramuš Haradinaj je nakon povratka iz posjete Njemačkoj naveo da se o temi podjele nije uopšte razgovaralo, jer, kako tvrdi, ta tema više ne postoji.
Haradinaj je na konferenciji za medije u Prištini istakao da se o podjeli Kosova tokom njegovih susreta sa kancelarkom Angelom Merkel i drugim njemačkim zvaničnicima nije razgovaralo, prenosi Tanjug.
Merkelova je 6. juna u Berlinu primila Haradinaja s kojim je, kako je saopšteno iz njenog kabineta, razgovarala o bilateralnim odnosima, spoljnopolitičkim pitanjima, kao i o odnosu Beograda i Prištine.
Fudbalski savez Crne Gore sinoć tačno u ponoć obavijestio je fudbalsku i sportsku javnost da Ljubiša tumbaković više nije selektor nacionalnog “A” tima.
Odmah nakon završetka meča između Crne Gore i Kosova, koji je završen neriješeno 1:1, održana je sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore, uzrokovana dešavanjima unutar i oko “A“ reprezentacije uoči utakmice trećeg kola kvalifikacija za EURO 2020 protiv selekcije Kosova.
Članovi Izvršnog odbora donijeli su jednoglasnu odluku o smjeni dosadašnjeg selektora nacionalne selekcije Ljubiše Tumbakovića zbog odluke da ne vodi ekipu na pomenutoj utakmici.
Takođe, Izvršni odbor je odlučio da nacionalni tim na utakmici sa Češkom sa klupe predvodi tandem Miodrag Džudović i Dragoje Leković.
Članovi Izvršnog odbora izrazili su ogromno žaljenje što su pritisci iz pojedinih krugova učinili da u ovom važnom meču za nacionalni tim ne nastupe Filip Stojković i Mirko Ivanić i što su nesportske stvari u ovom slučaju pobijedile fudbal i sport.
Podsjećamo, dosadašnji selektor Tumbaković i fudbaleri Crvene Zvezde Marko Ivanić i Filip Stojković, koji su rođeni u Srbiji, ali nastupaju za Crnu Goru prethodnih dana su bili izloženi pritiscima od strane navijačkih grupa iz Beograda, kako ne bi nastupili na meču protiv Kosova.
Tumbaković je reprezentaciju Crne Gore predvodio od februara 2016. godine.
