Radio-televizija Kosovo (RTK) sinoć je prenijela da je srpska žandarmerija 31. maja u udaljenim selim opštine Kamenica ušla blizu osam kilometara na teritoriju Kosova.

Prema RTK-u, tim od četiri graničara iz srpske žandarmerije ušao je na teritoriju Kosova i kretao se blizu osam kilometara preko njene teritorije. Događaj se, navodno, desio u selu Svirče, opština Kamenica.

“Pripadnici srpske žandarmerije ušli su na planinski put u blizini graničnog prelaza na putu ‘Kapi’ koji vodi do sela Svirče i ima veze sa selom Siarinom u Srbiji. Srpski žandari su se kretali preko teritorije Kosova više od osam kilometara, dok je ovaj put oko dva kilometra u vazdušnom saobraćaju na teritoriji Kosova”, prenijela je “RTK”.

Takođe se ističe da pripadnici žandarmerije nisu zaustavljali građane koji posjeduju farme u tom regionu ili se bave šumarstvom, ali da su stanovnici navodno zabrinuti zbog “akcije”.

“Ovo je provokacija srbijanske države prema državi Kosovo, jer ovo nije prvi put da se to desi”, konstatovala je “RTK”.

Američka serija o černobilskoj nuklearnoj katastrofi dobro je primljena među ruskom publikom, iako su neki kritičari optužili njezine autore da su iskrivili činjenice kako bi prikazali vlasti iz sovjetskog doba u posebno negativnom svjetlu.

Pod jednostavnim imenom “Černobil”, petodjelna beskompromisno izravna serija HBO-a i Skya dobila je brojne pohvale kada se prošli mjesec počela prikazivati. 

Na ruskim televizijama nije ju se moglo pogledati, ali su je zainteresirani mogli pratiti preko platforme Amediateka koja je dobila ekskluzivna prava u Rusiji za popularne serije poput “Igre prijestolja”.

“Stupanj realističnosti u Černobilu viši je nego u većini ruskih filmova o tom razdoblju”, piše prokremaljski dnevni list Izvestia.

“Mislim da je to vrlo kvalitetan proizvod kada se radi o televizijskim serijama, nema ničega čemu bismo pronašli grešku”, rekla je Susanna Alperina, filmska i televizijska kritičarka lista Rosijskaja Gazeta.

Međutim, neki ruski mediji opisuju seriju kao propagandu koja pretjeruje s kritikama tadašnjeg režima kada prikazuje sporost reakcije i dugo vrijeme koje je vlastima trebalo da priznaju da se dogodila nesreća i evakuiraju pogođeno područje.

S britanskim glumcem Jaredom Harrisom u ulozi zamjenika ravnatelja najvažnijeg nuklearnog istraživačkog centra u Sovjetskom Savezu i u režiji Johana Rencka, “Černobil” prikazuje nesreću četvrtog reaktora nakon koje je povećana radioaktivnost uočena nad većim dijelom Europe.

Najteža svjetska nuklearna katastrofa dogodila se 26. travnja 1986. Trideset ljudi poginulo je u eksploziji ili umrlo odmah nakon nje od izloženosti radijaciji. Tisuće su umrle kasnije od radijacijskih bolesti.

Vlasti kažu da će za ljude biti sigurno živjeti u Černobilu za 24.000 godina.

Sniman u Ukrajini i u nuklearnoj elektrani u Litvi koja više nije u pogonu a podsjeća na Černobil, serija je za mnoge gledatelje u Rusiji bila veliko emotivno iskustvo.

Probudila je u njima uspomene iz djetinjstva i podsjetila na herojstvo običnih građana, dok je sovjetska vrhuška – uključivo i predsjednika Mihaila Gorbačova – opisana kao neodlučna i lažljiva.

Serija je snimljena s “puno poštovanja i suosjećanja prema ljudima, našim sovjetskim ljudima.. i s animozitetom za vlasti koji su pokazale prezir prema vlastitim građanima”, napisala je na Facebooku Ksenia Larina, voditeljica na moskovskom radiju Echo, prenosi Hina.

Izvrsno snimljena laž

Neki su međutim osudili ne samo ono što smatraju nepravednom kritikom sovjetskog režima, već i skriveni udarac sadašnjim vlastima.

Serija je “izvrsno snimljena laž”, piše list Argumenti i Fakti, dodajući da opisuje sovjetski narod kao “krvave egzekutore ili bespomoćne žrtve”.

Ali kritičarka Alperina odbacuje takve optužbe. “Ne mislim da postoje elementi propagande u seriji”, kaže ona, dodajući da ponekad “pogled izvana” daje istinitiju sliku događaja.

Nakon serije postavilo se i pitanje zbog čega tako nešto nije dosad snimljeno u Rusiji, iako je bilo nekih serija i filmova koji su se rubno dotakli nuklearne katastrofe.

Možda je to stoga što se financijska sredstva koje Rusija ima na raspolaganju ne mogu mjeriti s onim zapadnim, kazala je Alperina, a možda se ljudi i boje da se takav projekt gledateljima neće svidjeti.

“A zapravo, naši su gledatelji gladni takvih serija”, zaključila je.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj je nakon povratka iz posjete Njemačkoj naveo da se o temi podjele nije uopšte razgovaralo, jer, kako tvrdi, ta tema više ne postoji.

Haradinaj je na konferenciji za medije u Prištini istakao da se o podjeli Kosova tokom njegovih susreta sa kancelarkom Angelom Merkel i drugim njemačkim zvaničnicima nije razgovaralo, prenosi Tanjug.

Merkelova je 6. juna u Berlinu primila Haradinaja s kojim je, kako je saopšteno iz njenog kabineta, razgovarala o bilateralnim odnosima, spoljnopolitičkim pitanjima, kao i o odnosu Beograda i Prištine.

Novi Pazar jedan je od 10 gradova u Srbiji koji će biti domaćini Karavanu igre. Od 10. juna mladi iz ovog grada mogu besplatno pohađati radionice plesa, baleta, modernih igara i učiti od najboljih.

Karavan igre donosi nove kulturne sadržaje u Novi Pazar. Igra počinje već u ponedeljak, 10.juna dvema gala baletskim predstavama u Kulturnom centru. Prva će se održati u 17 a druga u 20 časova.

”Naša publika će imati priliku da uživa u nekim nesvakidašnjim sadržajima, koje Novi Pazar još uvek u tom formatu nije sreo. Uživaćemo u gala baletskim predstavama koje će nam prirediti polaznici najčuvenijih baletskih škola iz Rima i Milana i prvaci baleta iz najvećih i najznačajnijih baletskih institucija u Srbiji”, izjavio je muzički urednik u Kulturnom centru Aladin Imamović.

Od ponedeljka pa u narednih 10 dana, osim nastupa održavaće se i drugi zanimljivi sadržaji, kao što je izložba koja će oslikavati fenomen umetničke igre, radionice i rad sa decom, odnosno besplatni časovi. Karavan igre biće prilika da zaljubljenici u igru uče od najboljih.

Svi zainteresovani za besplatne časove plesa, moderne igre i baleta, mogu se prijaviti u ponedeljak, posle prve baletske predstave u 18 časova. Karavan igre održava se u organizaciji Nacionalne fondacija za umetničku igru, a pod pokroviteljstvom Art metor fondacije iz Lucerna u saradnji sa lokalnim samoupravama i nadležnim institucijama u 10 gradova u Srbiji.