Krivično vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, potvrdilo je presudu sudije Osnovnog suda u ovom gradu Dragana Mrdaka kojom je osudio je na dvije godina zatvora Dženela Alihodžića (32) iz Novog Pazara, zbog krivičnih dijela nasilja u proodici i nanošenja teških povreda.
Vijeće je potvrdilo i određenu mjeru zabrane prilaska od tri godine bivšoj supruzi E.Z., inače nastavnici matematike u Bijelom Polju.
Nju je Alihodžić 29. oktobra prošle godine, sačekao oko 7.20 časova na parkingu Osnovne škole „Risto Ratković“ gdje radi i posle izlaska iz kola zadao joj drvenom motkom najmanje 17 udaraca.
Nesrećna žena tom prilikom zadobila je potres mozga, prelom ramena i ruke, a od daleko težih povreda spasili su je prolazinici. Alihodžić je potom pobjegao, a uhapšen je istog dana u blizini granici Crne Gore i Srbije. Pred istražiteljima i na suđenju je priznao da je tukao bivšu suprugu koja ga je napustila jer je, kako je tvrdila bila maltertirana, a u završnoj reči je istakao da se kaje i žali zbog toga što je uradio. Tvrdio je da je u Bijelo Polje došao sa namjerom da razgovara sa bivšom suprugom i da “redefinišu odnose” .
Inače, supruga ga je zbog nasilničkog ponašanja, oko 20 puta prijavljivala policiji u Novom Pazaru, a kasnije u Bijelom Polju gdje se preselila sa djecom. Vijeće je potvrdilo i određenu mjeru zabrane prilaska od tri godine bivšoj supruzi E.Z., inače nastavnici matematike u Bijelom Polju
Tokom suđenja, veštakinja, psihijatar dr Gordana Konatar kazala je da su u krvi Alihodžića pronađeni tragovi kokaina, ali da on nije zavisnik.
Novopazarska policija uhapsila je I. D. (1987) iz Novog Pazara, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je sinoć u okolini Novog Pazara, prilikom kontrole i pregleda vozila marke „golf 5“ kojim je upravljao I. D. pronašla devet grama marihuane i nekoliko tableta sa liste psihoaktivnih supstanci.
Po nalogu Višeg javnog tužioca, I. D. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden tužilaštvu.
Slabije imućni građani i djeca jetimi iz Novog Pazara bili su gosti na iftaru koji je za njih organizovao Turski crveni polumjesec u hotelu Vrbak. Iftaru je prisustvovalo 500 zvanica, a na ovaj način ova humanitarana organizacija obilježila je Dan jetima.
Među gostima je bio značajan broj djece, štićenika socijalnih ustanova i osoba sa invaliditetom. Predstavnik ogranaka Turskog crvenog polumjeseca, Davud Okću, kaže da je jedan od ciljeva ovakvih aktivnosti komunikacija, uspostavljanje veza i solidarnost među muslimanima.
” Možda je Sandžak udaljen od Turske, ali sigurno naša srca su blizu i vidimo da su nam misli iste i da nam je nijet isti. Vaši jetimi su i naši jetimi, vaši bolesni su i naši bolesni”, rekao je Okću.
Ramazanske humanitarne aktivnosti ove godine obuhvataju 37 zemalja, a regija Sandžak je jedno od područja. Iftrau su prisustvovali direktori ogranaka Stira, Batmana i Uskudara, zatim predstavnik Mladog crvenog polumjeseca, kao i predstavnici Grada Novog Pazara i lokalnih udruženja koja su pomogla distribuciju.
” Radujem se što se na ovaj način nastavlja osmanska tradicija da se svi zajedno ovako okupljamo. Građanima Novog Pazar prenosim selame turskog naroda i svih predstavnika turskog crvenog polumjeseca”, kaže predstavnik omladinskog ogranka, Furkan Ilmas.
Koordinator ovih aktivnosti za Novi Pazara, član kabineta gradonačelnika, Ismet Plojović, kaže da je saradnja grada i ove humanitarne organizacije sve bolja, a da su rezultati raznovrsne humanitarne aktivnosti.
” Zadnjih godina postala je tradicija da ova organizacija dodjeljuje kurbane građanima, odnosno 250 grla odrasle stoke, što je bitna pomoć za građane kojima je najpotrebnija”, rekao je Plojović.
Turski Crveni polumjesec preko svojih predstavnika u Novom Pazaru realizuje raspodjelu ramazanskih paketa sa životnim namirnicama za porodice slabijeg materijanog stanja. Ove godine u šest opština Sandžaka turski Crveni polumjesec podijeliće 1 000 ramazanskih paketa.
Crna Gora u utorak slavi 13 godina od obnove neovisnosti, nakon što se na referendumu 21. svibnja 2006. većina građana te zemlje izjasnila za to da Crna Gora iziđe iz zajednice u kojoj je, nakon raspada bivše SFRJ, ostala sa Srbijom te da postane neovisna država.
Na referendumu o neovisnosti tada se je 55,5 posto građana izjasnilo za to “da Republika Crna Gora bude neovisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom”. Za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo je pak 44,5 posto izašlih birača.
Crnogorski referendum obilježila je velika izlaznost od 86,5 posto upisanih birača te zahtjev Europske unije da nezavisnost treba podržati 55 posto građana. Na čelo republičkog referendumskog povjerenstva izabran je Slovak František Lipka.
Najveći uspjeh na vanjskopolitičkom planu od obnove novisnosti, Crna Gora je ostvarila članstvom u NATO savezu. Pridruživanje NATO-u i Europskoj uniji bila su dva vanjskopolitička prioriteta koje je postavila crnogorska vlast na čelu s Milom Đukanovićem.
“Članstvo u Alijansi je snažan podsticaj ka ostvarenju sljedećeg vanjskopolitičkog cilja, članstva u Europskoj uniji, s obzirom da smo u poodmaklom pregovaračkom procesu. Također, već se osjećaju veoma pozitivni učinci članstva u NATO-u, kroz veći priljev investicija, dok je broj turista iz zemalja NATO-a povećan u prvoj godini članstva za 25 posto”, ocijenio je crnogorski predsjednik.
U pregovirma s Europskom unijom Crna Gora je otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je i prvi kandidat na koju se primijenio nov pristup u pregovorima, koji podrazumijeva da se poglavlja 23. – “Pravosuđe i temeljna prava” i 24. – “Pravda, sloboda i sigurnost”, otvaraju na početku pristupnih pregovora i ostaju otvorena do zatvaranja svih ostalih poglavlja.
U slučaju zastoja u ostvarivanju napretka u navedenim poglavljima, može doći do blokiranja daljnjeg napretka u svim ostalim. Crnogorski dužnosnici s tim u vezi često ističu da je Crna Gora “lider u europskim integracijama među zemljama regije”.
Više od polovine građana ne sjeća se vlasti prije Đukanovića
Na gospodarskom planu Crna Gora je napredovala, naročito u prvim godinama nakon obnove neovisnosti. Prosječna plaća u toj državi je, s 282 eura u 2006. godini, porasla na 416 eura već u 2008. Danas prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 514 eura, dok više od polovine zaposlenih u toj zemlji, njih 52 posto, prima mjesečnu zaradu od 250 eura.
Usporedno s rastom gospodarstva raslo je i zaduženje crnogorske države. Ukupan dug Crne Gore od obnove neovisnosti se utrostručio. Na kraju 2018. crnogorski dug iznosio je 3,09 milijardi eura ili 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Posljednjih godina Crna Gora bilježi značajan rast BDP-a, u prosjeku preko 4 posto u posljednje tri godine, prije svega zahvaljujući izgradnji prve dionice autoceste ka sjeveru zemlje, za koji se ta zemlja zadužila kod kineske Exim banke za gotovo milijardu eura.
Crnogorski premijer Duško Marković istaknuo je nedavno, na prijemu u povodu obljetnice crnogorske neovisnosti, kako je “stopa gospodarskog rasta već treću godinu zaredom među najvećima u Europi” te je za sljedeću godinu najavio puštanje u promet prve dionice najvećeg infrastrukturnog projekta, autoputa od Smokovca do Mateševa, i odmah potom nastavak radova na ostalim dionicama.
Na unutrašnjopolitičkom planu Crna Gora je ostala podijeljeno društvo. Vlast u Crnoj Gori od obnove neovisnosti nije se mijenjala. Milo Đukanović, uz kratko napuštanje državnih funkcija, neprikosnoveni je lider te najmanje države zapadnog Balkana. Đukanović je od obnove neovisnosti u tri mandata bio crnogorski premijer, a 2018. izabran je za predsjednika Crne Gore.
Na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. Đukanovićeva vlast u Crnoj Gori bila je meta pokušaja nasilnog prevrata, koji su organizirala dvojica pripadnika ruske obavještajne službe GRU, uz potporu čelnika oporbenog Demokratskog fronta (DF).
U “sudskom procesu stoljeća”, kako su ga nazvali u crnogorskim medijima, Viši sud u Podgorici nedavno je osudio čelnike DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića na po pet godina zatvora, dok je ruske državljane, agente ruske obavještajne službe, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, osudio na 15 odnosno 12 godina zatvora zbog organizacije pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti, a s ciljem “sprječavanja da Crna Gora uđe u NATO”.
Života u Crnoj Gori prije dolaska Mila Đukanovića na vlast ne sjeća se 324.000 njenih stanovnika, ili 52 posto od ukupnog broja. Kako je nedavno objavio podgorički dnevni list Vijesti, više od polovine građana Crne Gore u siječnju 1989., kada su na vlast nakon antibirokratske revolucije došli Milo Đukanović i Momir Bulatović, imalo je manje od deset godina ili se još nisu bili ni rodili.
Prema podacima crnogorskog Zavoda za statistiku Monstat, za siječanj prošle godine, u Crnoj Gori živi 622.000 stanovnika, od čege 324.000 ima manje od 40 godina. Đukanović je sada predsjednik i 233.000 građana koji su se rodili nakon njegovog dolaska na vlast prije tri desetljeća.
Milo Đukanović prvi puta je postao premijer u veljači 1991., s 29 godina, prenosi Hina.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je na pres-konfernciji u Sarajevu kazao da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu koja sada ima svoje proizvođače koji mogu da ponesu oznaku „proizvedeno bez GMO“.
Prvi uspješni primjeri BEZ GMO certifikacije i označavanja u BiH ostvareni su u saradnji sa kompanijama Bingo (jaja robne marke Bingo) i Bimal (biljno ulje).
BiH je, zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije, učestvovala u razvoju „BEZ GMO Standarda“ za Dunavski region i prva je zemlja regiona koja je na osnovu ovog standarda usvojila nacionalne BEZ GMO Smjernice.
Oznaka kvaliteta “BEZ GMO Proizvedeno” garantuje da je cijeli proces proizvodnje kontrolisan i certifikovan po BEZ GMO Standardu za Dunavski region, što je jedinstvena oznaka za cijeli region.
U aprilu 2019. godine BiH je postala prva zemlja u regionu koja je certifikovala i označila proizvode sa regionalnom oznakom kvaliteta „BEZ GMO Proizvedeno“.
Ministar Šarović je napomenuo da je bio jedan od 14 ministara koji je prije tri-četiri godine potpisali zajedničku deklaraciju kojom je ozvaničen početak ovog velikog, značajnog projekta.
Istaknuo je da se taj projekat u BiH ne bi mogao implementirati bez podrške svih nadležnih institucija u RS, FBiH, Distriktu Brčko, nadležnih tijela i agencija u BiH.
Ministar Šarović je naveo da je BiH uspostavila pravila koja se primjenjuju u BiH, prvo za proizvodnju, kontrolu, certifikaciju i označavanje proizvoda bez GMO supstanci.
– Imamo proizvođače u BiH, prve, Bingo i Bimal iz Brčkog – kazao je Šarović, dodajući kako misli da smo na dobrom putu da pored ova dva prva proizvođača vrlo brzo takvih proizvoda bude još mnogo više nego što ih je sada.
Pojasnio je da to znači da potrošači sada imaju mogućnost na tržištu da biraju. To je pravo potrošača da se opredijeli i da bude obaviješten, da bira između onih proizvoda koji su po jasnim pravilima označeni po ovom, najvišem standardu.
– To znači i da je BiH, pored ovog prava potrošača, dostigla odgovarajući standrad, da ima certifikovana tijela koja su ovlaštena da sprovode određenu proceduru i da za jedna proizvod koji može da ponese oznaku „proizvedeno bez GMO“. To je, po meni, suština – kazao je ministar Šarović.
Ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić je kazao da je ovo dobar primjer koji pokazuje da su sve institucije koje su nadležne za poljoprivredu radile svoj dio posla i „danas imamo nešto čime možemo da se ponosimo, a to je činjenica da je BiH prva zemlja u regionu koja je usvojila ove standarde“.
Napomenuo je da je Ministarstvo poljoprivrede RS aktivno učestvovalo u realizaciji ovih aktivnosti, ne samo kroz članstvo u radnoj grupi koja je pripremala standarde, nego su i na terenu mnogo radili sa proizvođačima, vršili edukaciju.
Pašalić smatra da je ovo dobar model kako nadležne institucije mogu da sarađuju i da se dalje razvija ova oblast.
Šef odsjeka za biljnu proizvodnju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mario Beus je kazao da, kada se govori o genetski modificiranoj hrani, prije svega se misli na GMO soju koja se koristi kao hrana za životinje, „a BiH i cijela Evropa uvozi i koristi velike količine GMO soje“.
– BiH na svom području proizvodi oko 20.000 tona godišnje soje, što je skoro tri puta više nego u posljednjih pet godina, od kada naša ministarstva surađuju sa Dunav soja udruženjima. Ipak, to nije dovoljno. Potrebe u BiH su pet puta veće od naše proizvodnje – napomenuo je Beus.
Istaknuo je da je „bez GMO“ označavanje hrane važno i zahtijeva korištenje „bez GMO“ sirovine.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić je kazao da postoje dvije vste smjernica koje reguliraju način proizvodnje i način kontrole proizvodnje onih proizvoda koji se označavaju kazo „bez GMO“ i drugu vrstu smjernica koja definira način označavanja takvih proizvoda i takve hrane.
– Željeli smo da osiguramo i takvu vrstu proizvodnje koja će garantovati našim potrošačima koji žele da konzumiraju nešto što nije genetički modificirano, da budu sigurni da to konzumiraju i da je to porizvedeno na način kako je to predviđeno jednim okvirom – kazao je Hajrić, dodajući da im je to bila vodilja i motivacija.
Istaknuo je da su, u saradnji s nadležnim ministarstvima, uspjeli da implementiraju smijernice, a krajnji rezultat je da već imaju nekoliko kompanija u BiH koje su aktivno implementirale taj standard.
Direktorica korporativnih komunikacija kompanije Bimal Nataša Pucar je izrazila zadovoljstvo što u BiH „možemo obilježiti proizvode i dati mogućnost izbora potrošaču“.
– U Bimalu smo se opredjelili za „bez GMO“ proizvodnju. Sve do sada nismo imali priliku da tu „bez GMO“ proizvodnju i obilježimo i potrošaču jasno, standardom pokažemo da je naša proizvodnja „bez GMO proizvodnja“ – navela je Pucar.
Napomenula je da je Bimal članica Dunav soje već od 2012. godine „jer vidimo ozbiljnu šansu BiH u proizvodnji ’bez GMO’ hrane“.
Izvršni direktor za biznis operacije kopanije Bingo Edin Ibrahimović je kazao da Bingo, kao i u svojoj osnovnoj djelatnosti trgovine, tako i kada se radi domaćoj proizvodnji, ima fokus da osim povoljnih cijena osigura svojim potrošačima i kvalitetne, sigurne proizvode.
– Cilj svega ovoga su, s jedne strane, potrošači, a s druge strane domaća proizvodnja. Želimo našim potrošačima da omogućimo izbor kvalitetnih domaćih proizvoda i želimo da sa ovim, u ovom momentu prvim iskorakom, ohrabrimo i ostale proizvođače da idu u ovaj proces. Jer konkurentan domaći proizvod znači konkurentnu domaću privredu – zaključio je Ibrahimović.
Poslanici su usvojili izmjene Krivičnog zakonika Srbije kojim se ukida kazna zatvora od 30 do 40 godina i uvodi doživotna kazna zatvora za najteža krivična djela.
Doživotna kazna je predviđena za teško ubistvo, silovanje, obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s prijedlogom Fondacije “Tijana Jurić” koji je podržalo oko 160.000 građana.
Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična djela za koja je prema važećem zakonu predviđena kazna od 30 do 40 godina.
Ta djela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam…
Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uslovno da se otpusti nakon izdržanih 27 godina zatvora.
U skladu sa inicijativom Fondacije “Tijana Jurić” predviđeno je, međutim, da sud ne može otpustiti osuđenog za krivična djela određena tom inicijativom – za one koji su osuđeni zbog ubistva djece, trudnica i nemoćnih lica.
Predviđene su i strože kazne za povratnike učinilaca krivičnih djela.
Pooštravaju se kazne za zlostavljanje i mučenje, nasilje u porodici, poresku utaja, ubijanje i zlostavljanje životinja, spriječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u trenutku vršenja službene radnje, učestvovanje u grupi koja spriječava službeno lice u vršenju službene radnje i nasilničko ponašanje na sportskim utakmicama.
Izmjene i dopune usklađene su s međunarodnim telom koje postavlja globalne standarde u oblasti borbe protiv pranja novca i borbe protiv terorizma.
Uvodi se i novo krivično djelo – napad na advokate, što je u skladu sa prijedlogom Advokatske komore Srbije.
Glasanju je prisustvovao osnivač Fondacije “Tijana Jurić” Igor Jurić.
Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn očekuje da će Sjeverna Makedonija uskoro dobiti datum za pregovore sa Evropskom unijom, a, kako je kazao, do kraja godine očekuje da budu otvorena i prva poglavlja, prenosi TV Telma.
“Naporno radimo da ubijedimo partnere Unije, koji se još dvoume, da nam daju zeleno svjetlo za početak pregovora. Ja sam ubijeđen da će se to dogoditi prije početka ljeta i nakon toga odmah ćemo započeti pripreme za otvaranje prvih poglavlja do kraja godine”, istakao je Hahn.
Kako je naveo, prema novoj metodologiji Evropske unije, započeće se sa poglavljima 23. i 24. koje su posvećene pitanjima vladavine prava.
“Pregovore ćemo započeti sa otvaranjem poglavlja 23. i 24., te nakon nekoliko godina ćemo okončati pregovore sa istim poglavljima, a sve ostalo će biti u okviru tog vremenskog perioda”, izjavio je Hahn.
Tokom susreta sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevim u Beču, Hahn je pohvalio biznis klimu u Sjevernoj Makedoniji, pozvao austrijske biznismene da investiraju, i naglasio da su predsjednički izbori potvrdili stabilnost te zemlje.
I ambasador EU u Skoplju Semuel Žbogar juče izrazio svoje ubjeđenje da će izvještaj Evropske komisije, koji će biti objavljen sljedeće nedjelje, preporučiti otvaranje pregovora Evropske unije sa Sjevernom Makedonijom.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je kako se zalaže za razgovore i diplomatiju, ali ne pod sadašnjim uslovima, objavila je kasno sinoć državna novinska agencija IRNA.
“Današnja situacija nije pogodna za razgovore i naš je izbor samo otpor”, kazao je Rouhani, prenosi Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump je rekao u ponedjeljak da Sjedinjene Države nisu pokušavale pokrenuti dijalog s Iranom i dodao da Teheran treba učiniti prvi korak ako želi pregovarati s Washingtonom. “”Iran će nas nazvati ako i kada bude spreman”, napisao je na Twitteru američki predsjednik koji je već naveo da je otvoren za razgovore s Teheranom.
Predsjednik Kosova Hašim Tači tvrdi da “Srbija već dve decenije gubi za stolom od Kosova”.
On je ponovio da Kosovo neće praviti kompromise oko teritorije, dok je zahtjev za korekciju granica okarakterisao kao “poštovanje aspiracija albanske populacije u Preševskoj dolini”.
RTK2 prenosi da je Tači u emisiji “Otvoreno” na albanskom “Top Channelu” odbacio neke komentare u vezi sa samitom u Berlinu održanim krajem aprila.
“U Berlinu nije raspravljana ni jedna nova ideja, niti je negirana ili sahranjena bilo koja ideja o kojoj se do sad raspravljalo. Jedina istina Berlina jesu objavljeni zaključci”, kazao je Tači.
Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu prigodnim programom večeras obilježavaju Lejletul- Bedr – Noć bitke na Bedru, koja je bila najznačajnija bitka i povijesti islama i muslimana, bitka u kojoj je malobrojna grupa porazila mnogobrojnu.
Bitka na Bedru, (mjesto u blizini Medine) dogodila se 17.ramazana 2.godine po hidžri, ili 17.marta 624.godine. Muslimana je bilo 314 a njihovih neprijatelja, idolopoklonika je bilo 1.300.
Iako brojčano slabiji, muslimani su, predvođeni Muhammedom a.s. vojno porazili neprijatelje. Tada je poginulo 14 muslimana, a neprijatelja 70, ostali su zarobljeni.
O toj pobjedi se u Kur'anu kaže „Koliko je malih grupa pobijedilo velike grupe s Allahovom dozvolom. A Allah je sa strpljivima.” (El-Bekare, 249)
Zato se je bitka na Bedru inspiracija muslimanima i potvrda da brojčani odnos snaga nije presudan, već iskrena vjera i to je znak da je snaga u jedinstvu muslimana.
Bedr je sjećanje na pobjedu prije svega nad samim sobom, kako kaže islamski učenjak Sejjid Kutb, ali do te pobjede ne može doći dok ne dođe do pobjede ljudske duše i na planu stvarnog života „..kada se duša oslobodi od svojih želja i svojih strasti, prljavština i svojih mržnji, okova i lanaca, kada požuri u okrilje Allahove milosti i oprosta, postaje oslobođena svih tereta i omči – dolazi do pobjede“.
U znak sjećanja na bedranske borce u džamijama se uči Bedrija i poimenično se prozivaju svi borci Bedra, i hazreti Osman, koji je bio spriječen teškom bolešću svoje žene, Poslanikove kćeri, da sudjeluje u bici.
