Tužilac haškog Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz boravi u posjeti Beogradu od danas do 22. maja, u sklopu pripreme za njegov redovni polugodišnji izveštaj Savjetu bezbjednosti UN.
U saopštenju Mehanizma navedeno je da će se Brammertz sastati s ministarkom pravde Nelom Kuburović, republičkom javnom tužiteljkom Zagorkom Dolovac i tužiteljkom za ratne zločine Snežanom Stanojković, sa kojima će razgovarati, između ostalog, o primjeni nacionalne strategije za ratne zločine.
Brammertz će učestvovati i na regionalnoj konferenciji tužilaca za ratne zločine, prenosi Tanjug.
Kako se očekuje, Brammertz će predstaviti svoj najnoviji izvještaj Savjeta bezbjednosti UN sredinom jula.
Bivša televizijska zvijezda i glumac Volodimir Zelenski (41), koji je prošlog mjeseca odnio pobjedu na predsjedničkim izborima u Ukrajini, položio je danas zakletvu kao šef države na ceremoniji u ukrajinskom parlamentu u Kijevu.
Zelenski, čiji mandat trajati pet godina, promijenio je tradiciju i do parlamentra došao u svečanoj povorci, već je prošetao kroz park prepun ljudi.
Okružen četvoricom tjelohranitelja, on je “bacao petice” sa nekima od posmatrača, a čak se i zaustavio da sa jednim od njih napravi selfi, prenosi AP.
Agencija navodi da je Zelenski, popularni komičar, pobijedio protivkandidata, dosadašnjeg predsjednika Petro Porošenka, u atmosferi koja je odražavala iscrpljenost Ukrajinaca svakodnevnom politikom.
U pucnjavi na tri međugradska putnička autobusa u Ankari, povrijeđeno je sedam osoba. Kako doznaje novinar AA, na autobuse je pumparicom pucano iz manjeg komercijalnog vozila. ( Raşit Aydoğan - Anadolu Agency )
Turske vlasti zatražile su hapšenje 249 zaposlenih u ministarstvu spoljnih poslova zbog sumnje da su povezani sa mrežom Fetulaha Gulena koji žive u SAD, a koji su organizovali neuspjeli državni udar 2016. godine, javlja Rojters, pozivajući se na NTV.
Vlasti su sprovele regularne operacije protiv navodnih sljedbenika Fetulaha Gulena, koji živi u egzilu u Pensilvaniji od 1999. godine.
Gulen poriče optužbe da je stajao iza pokušaja državnog udara 15. jula 2016. godine.
Kancelarija glavnog tužioca u Ankari saopštila je da je hapšenje 249 zaposlenih u ministarstvu spoljnih poslova naređeno pošto je istraga pokazala da su uočene neregularnosti u njihovom radu u vezi sa prijemnim ispitima.
Navodi se da je 78 osumnjičenih do sada zatvoreno u operacijama u 43 provincije i da policija traga za ostalima.
Više od 77.000 ljudi je zatvoreno i čeka suđenje, a oko 150.000 državnih službenika, vojnog osoblja i drugih je otpušteno ili suspendovano sa posla u okviru čistke sprovedene poslije neuspjelog puča.
U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Čajniče i Udruženja povratnika u taj grad u mjestu Mostina kod Čajniča juče je obilježena 27. godišnjica od zločina srpskih vojnih formacija nad civilima Čajniča i okoline.
Pored ruševnog Lovačkog doma, u kojem je u maju 1992. godine bilo zarobljeno, a potom i ubijeno više od 40 civila, proučena je dova i položeno cvijeće.
“Prije 27 godina na ovom lokalitetu ubijeno je mučki i zvjerski 40-ak pripadnika našeg naroda. To su bili civili, ljudi koji nisu nikome bili prijetnja, koji su odvedeni iz svojih kreveta, iz svojih kuća na najpodmukliji način”, rekla je Anera Zagrljača, predsjednica Medžlisa IZ Čajniče.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, na području opštine Čajniče ubijeno je više od 100 Bošnjaka, a veći broj njih ni do danas nije pronađen.
“To je ono što je najbolnija činjenica, nakon ovoliko vremena. Što ljudi ne mogu da ukopaju svoje najmilije, svoje najbliže, da spuste njihove kosti u zemlju i da se duše smire”, naglašava Zagrljača.
Za razliku od prethodnih godina porodice su ove godine dočekali krstovi nacrtani na objektu nekadašnjeg Lovačkog doma, a u unutrašnjosti poruka mržnje “Kolji balije“.
“Ovo su poražavajući momenti. Mi smo imali očekivanja i uzaludna nadanja da bi moglo doći do kajanja, međutim ovdje se dodatno vrijeđaju žrtve ovog zločina, njihove porodice i naš narod u cjelini”, poručio je Izet Alihodžić, potpredsjednik SO Čajniče.
Nakon prigodnog programa i obraćanja, članovi porodica ubijenih i delegacija Vlade Bosanskopodrinjskog kantona i Goraždanskog muftijastva proučili su Fatihu svim ubijenim u BiH, a potom položili cvijeće na mjestu stradanja više od 40 Čajničana.
Zbog ratnih zločina na Mostini do danas su osuđeni samo Milun Kornjača i Milorad Živković, dok su ostali počinioci još uvijek na slobodi.
Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske zvanično je formiran prije pola godine, ali javnosti još uvijek nije jasno šta je njegova uloga i koja je svrha postojanja tog Savjeta.
Prema do sada dostupnim informacijama posao članova Savjeta, inače visokopozicioniranih funkcionera SNSD-a, je pravljenje spiskova nepodobnih i proglašavanje svih koji kritikuju aktuelnu vlast neprijateljima Republike Srpske.
Špekuliše se da je lista “nepodobnih” poprilično duga, a na čelu tog spiska je funkcioner SDS-a i aktuelni ministar u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović.
“Sa ovim se prešla svaka mjera i mislim da će se morati odgovoriti na adekvatan način. U više navrata sam rekao – onaj sastav koji je u tom tijelu RS ne može na bilo koji način da mjeri moj patriotizam ili patriotizam lica koja su na tom spisku”, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u SM BiH Mirko Šarović.
Na spisku “neprijatelja” Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske mjesto je očekivano našao i aktuelni ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragan Mektić.
“U Republici Srpskoj se dešava ono što nikako ne bi trebalo da se dešava, a to je jedan totalitarni i diktatorski sistem. Guše se sve vrste sloboda, narušavaju se ljudska prava…”, rekao je Mektić.
Na spisku su i predsjednik SDS-a Vukota Govedarica, bivši predsjednik te stranke Mladen Bosić, te poslanik u Narodnoj skupštini Nebojša Vukanović.
“Počastvovan sam što sam na tom spisku neprijatelja ove vlasti, ali to svakako nisu neprijatelji Republike Srpske. Jadna je ta država staljinističkog tipa koja za disidente smatra ljude koji se bore za neko pravednije društvo. Ono što je za mene zabrinjavajuće jeste da Milorad Dodik sebe poistovjećuje sa Republikom Srpskom. Ako kritikujete njega i njegov nakaradni režim, on smatra da ste neprijatelj Srpske”, jasan je Vukanović.
Na spisku neprijatelja našli su se i čanovi PDP-a. Od predsjednika te stranke Branislava Borenovića do narodnih poslanika Jelene Trivić i Draška Stanivukovića.
“Ovo što radi nekoliko nas poslanika u NS RS je po život opsano, jer je ovdje istina smrtonosno djelo. Za to se skidaju glave i ko god prije mene nije vjerovao u to, danas nije među živima”, kaže Stanivuković.
Trivićeva dodaje da je samo osnivanje ovakvog savjeta bilo diskutabilno, te da je to jasan signal svima koji ne misle kao vlast Srpske, da bi trebalo da se boje.
Na spisaku Savjeta,čiji je osnovni cilj gušenje svakog oblika otpora i kritike aktuelne vlasti u Republici Srpskoj, osim opozicinih političara našli su se i neke nevladine organizacije kao novinari i mediji koji kritikuju vlast i otkrivaju afere.
Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske za neprijatelja Srpske proglasio je i Davora Dragičevića, oca ubijenog mladića Davida, kao i sve članove grupe “Pravda za Davida”.
U Srbiji je noćas ispaljeno 829 raketa sa osam radarskih centara, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Za tri sata ispaljeno je 10 odsto od cijele godišnje potrošnje raketa.
Ispaljena je i 31 raketa iz četiri nove automatske protivgradne stanice sa radarskog centra Valjevo.
Pojedine dijelove Srbije sinoć je pogodilo jako nevrijeme i padao je grad.
U Ivanjici je grad padao oko dvadesetak minuta, a jaki pljuskovi i grad veličine lješnika su oko 19 sati pogodili Čačak i napravili štetu u čačanskim i dragačevskim selima.
Grada je bilo i u Ljigu.
I teritoriju Beograda sinoć oko 19.40 sati zahvatilo je nevrijeme, sa jakom kišom, gradom i vjetrom.
Američki predsjednik Donald Trump je u nedjelju zaprijetio Iranu uništenjem ako napadne američke interese.
“Ako se Iran želi tući, bit zaprijetio Iranu uništenjem će to službeno kraj Irana. Više se nikad neće prijetiti Sjedinjenim Državama”, objavio je Trump na Twitteru.
Trump je okrivio bivšeg predsjednika Baracka Obamu što je dopustio Iranu da postane “najveći državni sponzor terorizma u svijetu”.
“Hvala Bogu da imamo predsjednika koji će im se suprotstaviti umjesto da im dostavlja palete gotovine”, napisao je Trupm, prenosi AFP.
Napetost između Washingtona i Teherana je naglo porasla kad je SAD objavio da u Perzijski zaliv šalje nosač aviona Abraham Lincoln i bombardere B-52, opravdavajući taj potez iranskom “prijetnjom”.
Raketa je ispaljena sinoć u jako utvrđenu zelenu zonu Bagdada, u kojoj se nalaze vladine zgrade i ambasade, ali nije bilo žrtve, saopćila je iračka vojska.
“Raketa Katyusha pala je usred zelene zone i nije uzrokovala gubitake”, navodi se u saopćenju vojske uz napomenu kako se pala u blizini spomenika nepoznatom vojniku, prenosi Reuters.
Spomenik se nalazi oko pola kilometra sjeverno od američke ambasade. Eksplozija se čula u središnjem Bagdadu, prema izjavama svjedoka i stanovnika glavnog grada Iraka.
Službenik američkog State Departmenta potvrdio je da je raketa pala u zelenu zonu u blizini ambasade te da nema žrtava ili štete.
Raketa Katyusha je jeftin tip raketne artiljerije koja može da isporuči eksploziv do cilja brže od konvencionalne artiljerije, ali je manje precizna.
Ambasada u Bagdadu i američki konzulat u iračkom kurdskom regionalnom glavnom gradu Erbilu prethodne su sedmice evakuirali dio osoblja, zbog očite zabrinutosti i prijetnji od iračkog susjeda Irana, obrazložila je američka strana.
Jedan američki dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, izjavio je kako Sjedinjene Države razmatraju slanje malog broja dodatnog osoblja da bi zaštitili ambasadu.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa saopćila je da je poslala dodatne snage u regiju kako bi se suprotstavila onome što je nazvala vjerodostojnim prijetnjama od Irana protiv američkih interesa, uključujući i milicije koje podržava u Iraku.
Teheran je opisao poteze SAD-a kao “psihološki rat” i “političku igru”.
U saobraćajnom udesu koji se pod još nerazjašnjenim
okolnostima dogodio u nedjelju uvečer, oko 22 sata, na dionici Ibarske
magistrale kroz kraljevačko prigradsko naselje Jarčujak, povrijeđen je
vozač mercedesa novopazarskog City taxi-ja, javljaju “Novosti”.
Kako se pretpostavlja, krećući se iz pravca Kraljeva ka Raški, vozač
mercedesa je iz još nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad svojim
vozilom i udario u stub javne rasvjete.
Zbog zadobijenih povreda vozač je sanitetom prebačen u Opštu bolnicu
“Studenica” u Kraljevu, a više okolnosti pod kojima se ovaj udes dogodio
biće poznato nakon uviđaja pripadnika kraljevačke saobraćajne policije i
nadležnog tužilaštva.
Dramatična eskalacija u američkom ratu na kineske tehnološke firme
Nakon slamanja SAD-a na kineske tehnološke kompanije, Google je prekinuo Huawei-jevu licencu za Android, što je zadalo ogroman udarac osiromašenom telefoneru. Rojters je prvi objavio ovu vest , a Verge je naknadno potvrdio Googleovo obustavljanje poslovanja sa Huawei-jem sa izvorom koji je upoznat sa tom temom. Zatražili smo komentar od Google-a i ažurirat ćemo ovaj članak ako kompanija da izjavu.
Huawei je sada ograničen na korištenje Android Open Source projekta (AOSP), čime se kompanija isključuje iz kritičnih Google aplikacija i usluga koje potrošači izvan Kine očekuju na Android uređajima. To takođe znači da će Huawei moći da gura bezbednosne ispravke za Android tek kada budu dostupne u AOSP-u, pod pretpostavkom da kompanija koristi sopstveni sistem za ažuriranje. Još nije jasno kako će to uticati na čitav niz Android integracija od kojih Huawei zavisi, ali ćemo ažurirati ovu priču kada dobijemo dodatna objašnjenja o uticaju Googleove odluke.
Huawei je bio pod sve većim pritiskom predsjednika Trampa i američke vlade zbog bojazni da bi kineska vlada mogla koristiti opremu da špijunira američke mreže. Ovi strahovi su se već dugo gradili; Tokom 2018. godine, američke obaveštajne agencije upozorile su da nekoriste Huawei i ZTE uređaje, a američki političari su opisali Huawei kao “djelotvornu ruku kineske vlade”.
Huawei tvrdi da kineska vlada nije u mogućnosti da truje svoju opremu sa sporednim vratima i ostala je optimistična u pogledu budućnosti svog poslovanja. Ali ovaj najnoviji korak od Googlea predstavlja veliki rizik za budućnost Huawei-jevog osnovnog mobilnog poslovanja. Kompanija je već pripremala sopstvene operativne sisteme u slučaju da im je zabranjen pristup Android-u i Windows-u, ali s obzirom na strahovanja SAD od stranih smetnji, domaći OS će se možda suočiti sa još većom pažnjom nego Googleov softver.
Ažuriranje, 19.5.19, 17:18: Ova priča je ažurirana potvrdom Reutersove priče, plus neke dodatne pojedinosti o Googleovoj obustavi poslovanja sa Huawei.
