“Kanabis će u Hrvatskoj moći uzgajati samo proizvođači lijekova, neće se moći sjetiti bilo tko i početi ga proizvoditi”, rekao je Kujundžić i odbacio mogućnost dopuštanja građanima uzgoja medicinskog kanabisa za vlastite potrebe.

Uzgoj kanabisa u medicinske svrhe u Hrvatskoj je prvi put dopušten na temelju izmjena Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje je Vlada prihvatila na sjednici u četvrtak, a uzgojem i proizvodnjom medicinskog kanabisa moći će se baviti isključivo farmaceutske tvrtke i ljekarne koje imaju dozvolu za proizvodnju lijekova.

“Kanabis u medicinske svrhe moći će uzgajati oni pravni subjekti koji proizvode lijekove. Na taj se način omogućuje i snižavanje cijena lijekova na bazi kanabisa, te se definiraju svi uvjeti i rizici koje nosi taj uzgoj od eventualnih ilegalnih rabota”, ističe ministar.

Iako neke druge europske zemlje dopuštaju uzgoj kanabisa građanima za vlastite medicinske potrebe, hrvatska Vlada o tome ne razmišlja, rekao je Kujundžić na marginama konferencije digitalne medicine “Budućnost je sada”, javlja Hina.

Komentirajući vijest da je Karadžić uložio priziv na presudu doživotnog zatvora, uz zahtijev da se ta kazna ukine i predmet vrati raspravnom vijeću na ponovno suđenje, Karadžićev odvjetnik iz Beograda je ustvrdio da je MICT presudom o doživotnom zatvoru prekršio vlastita pravila.

“Vijeće MICT-a prekršilo je vlastita pravila pri preinaci prvostupanjske kazne izrečene Radovanu Karadžiću s 40 godina zatvora na doživotnu kaznu zbog toga što u drugostupanjskoj presudi nije bilo povećanja činjeničnog stanja u dispozitivu presude, niti je bilo povećanja oblika odgovornosti po 10 točaka za koje je Karadžić oglašen krivim”, rekao je za Petronijević.

On je, upozoravajući na pravila MICT-a, rekao da u takvoj situaciji “drugostupanjski sud ne može ulaziti u pravno uvjerenje prvostupanjskog suda” u svezi s omjerom kazne.

“To je mogućno jedino ako ga se u drugostupanjskom postupku oglasi krivim za neku točku po kojoj je oslobođen u prvostupanjskom postupku”, objašnjava Karadžićev odvjetnik dodajući da je “jedino u toj situaciji mogućno” da MICT poveća kaznu.

Povećanje kazne je mogućno, navodi odvjetnik Petronijević, i ako je “u nekoj od točaka (optužnice) povećan neki od oblika odgovornosti”.

“U ovoj situaciji oni (MICT) to nisu mogli uraditi i mi sada pišemo žalbu na dio presude koji se odnosi na preinačenje kazne. Rezultat te žalbe – ako je usvoje, a nadamo se da hoće – može biti da kaznu sa doživotne vrate na 40 godina, kako je glasila i prvostupanjska presuda”, rekao je Petronijević.

“Potpuno neovisno” o toj žalbi, Karadžićev pravni tim “pripremat će reviziju presude”.

“Revizija se odnosi na pravnu ocjenu činjeničnog stanja i samo činjenično stanje i može se uložiti ukoliko obrana uloži nove dokaze i nove činjenice koje nisu bile upotrijebljene u toku prvostupanjskog ili drugostupanjskog postupka jer obrani nisu bile dostupne”, kaže Petronijević.

On kaže kako će odvjetnički tim pripremati reviziju praveći “selekciju iz kontigenta dokaza za pojedine točke (optužnice) koje je je tužiteljstvo (ICTY i MICT) do sada prikrivalo od obrane”.

Petronijević kaže kako obrana za reviziju nema nikakav rok, dok je tužiteljstvu to godinu dana.

“Možemo uložiti reviziju u narednih godinu-dvije. Ali ćemo je uložiti čim prije, nakon što budemo analizirali presudu i sačinili odabir dokaza koje smatramo novim”, istaknuo je Karadžićev odvjetnik.

Na pitanje šta je mogućni pravni ishod mjera koje poduzima odvjetnički tim, Petronijević je rekao da to – u slučaju žalbe – može biti vraćanja kazne s doživotne na prvostupanjsku presudu na 40 godina, dok bi revizija mogla ishoditi čak i oslobađajuću presudu.

On je rekao da je ulaganje žalbe MICT-u, što je već učinio Karadžićev američki odvjetnik Patrick Robinson, prvi korak, a drugi je revizija.

“To je veliki posao i ne vjerujem da može trajati manje od godinu dana”, ocijenio je Petronijević.

Karadžić se u četvrtak žalio na odluku UN-ova suda o preinačenju prvotne kazne četrdesetogodišnjeg zatvora u kaznu doživotnog zatvora za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini.

U žalbi, koju je potpisao Karadžićev odvjetnik Peter Robinson, navodi se da je dvotrećinska većina u presudi napravila pogrešku jer je prekršila pravo Karadžića na žalbu kada je donijela odluku o izricanju doživotne kazne, umjesto da pitanje o prikladnoj kazni vrati raspravnom vijeću.

Sudci MICT-a sada trebaju odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev za reviziju drugostupanjske presude donesene 20. ožujka koja je trebala biti konačna.

Uspjeh takve drugostupanjske revizije nije siguran, priznao je sam Robinson.

Radovan Karadžić (73) osuđen je 2016. u prvostupanjskom postupku na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995.

MICT koji je zamijenio ICTY nakon njegova zatvaranja 2017, odbio je Karadžićevu žalbu na presudu četrdesetogodišnjeg zatvora i osudio ga na doživotni zatvor.

Sudci u prvostupanjskom postupku su “potcijenili Karadžićevu iznimno veliku odgovornost za najgore zločine počinjene” tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, rekao je sudac Vagn Joensen, istaknuvši “razmjere” i “sustavnu okrutnost” tih zločina.

(Vijesti.ba / FENA)