Reprezentativka Srbije u kik-boksu Saida Bukvić osvojila je danas zlatnu medalju u disciplini lou-kik na Evropskom prvenstvu u Bratislavi.U kategoriji do 52 kilograma, članica Borilačkog kluba Novi Pazar pobedila je u finalu Francuskinju Delfin Genon odlukom sudija 2:1.Ona je na taj način u glavnom gradu Slovačke odbranila titulu osvojenu pre dve godine u Mariboru.Bukvić je i dvostruka uzastopna svetska šampionka, a bez poraza u ringu je pune četiri godine.Kasnije danas, u finalu lou-kika u kategoriji do 56 kilograma boriće se Novopazarka Ajla Lukač i Nikol Perona iz Italije.
Trijumf u Kostolcu za treću poziciju u Superligi
Rukometaši Novog Pazara savladali su večeras tim Rudara u Kostolcu sa 31:28 (14:14), u utakmici petog kola Superlige.Najefikasniji kod Pazaraca, koji su vezali tri pobede u prvenstvu, bili su najbolji igrač susreta Boris Radivojević i Armin Kaltak sa po sedam golova, pratio ih je Zlatko Rakić sa šest, te Savo Slavuljica i Stefan Šaponjić sa po četiri pogotka.U redovima domaćina istakao sedmostruki strelac Miloš Tica, šest golova postigao je Miloš Padežanin, a pet Ivan Božić.Novi Pazar ima šest bodova i napredovao je do treće pozicije u Superligi, dok je Rudar pretposljednji, 11. sa dva boda.Posle dvonedeljne pauze u takmičenju, pazarski rukometaši u sledećem kolu dočekuju Spartak Vojput iz Subotice, a Rudar ekipu beogradskog Obilića.
SKANDALOZNO!!! Pakleni plan za nemire u Novom Pazaru
NOVI PAZAR – Više nema nikakve sumnje da je upad Zukorlićevih pristalica u salu Skupštine Novog Pazara za vrijeme zasjedanja Lokalnog parlamenta bila dobro isplanirana i opasna akcija. Naime, tog istog dana, u ponedjeljak 15.10.2018. god. u Raški se održavala vježba jedinica Srpske žandarmerije. Teško je povjerovati u puku slučajnost da dok Zukorlić na silu pokušava promjeniti političko raspoloženje u Sandžaku Žandarmerija „trenira“ na poligonu u Raški, svega 20 km od Novog Pazara.
Plan je bio da Zukorlić izazove unutarbošnjački sukob, a da se onda pojavi Žandarmerija koja bi kao UMPROFOR razdvajala „zaraćene strane“. To bi vjerovatno bio i razlog da se odlože izbori za Bošnjački nacionalni savjet, na kojima Zukorlić po svim istraživanjima nema nikakvih šansi i apsolutni je autsajder. Nadalje, takva intervencija bi mogla poslužiti i Ministarstvu za lokalnu samoupravu za uvođenje privremene uprave u Novom Pazaru, kako je već učinjeno 1997. godine, kada je Milošević smjenio legalno i legitimno izabrano rukovodstvo SO Novi Pazar i postavio svoje poslušnike. Sada postaje još očiglednije zašto lokalna policija nije reagovala i intervenisala na brojne pozive predstavnika Lokalne samouprave.
Na Zukorlićevu žalost, a naročito njegovih mentora, takav scenario je spriječen zahvaljujući prisebnosti, ali i političkom jedinstvu svih bošnjačkih političkih snaga, koje je doprinijelo da Zukorlić bude potpuno usamljen i izolovan. Bošnjaci su i ovoga puta pokazali političku zrelost, ne dopuštajući da im iko određuje političke predstavnike. Tako je pokušaj instaliranja novog JUL-a u Sandžaku doživio potpuni fijasko.
A.M.
Novi Pazar- Uhapšen zbog droge
Novopazarska kriminalstička policija uhapsila je Novopazaraca A.E. (1983), zbog posedovanja heroina.
Kako saznajemo , večeras oko 21 čas u nasleju Lug, kod A.E. pronađeno je 20 tableta sintetičkog heroina i oko 10 grama marihuane.A. E. se tereti neovlašćeno držanje opojnih droga.
NAUČNA KONFERENCIJA O ALIJI IZETBEGOVIĆU: NAJVEĆA POLITIČKA LIČNOST U NOVIJOJ HISTORIJI BIH
Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizovao je naučnu konferenciju čiji je cilj sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu
Učesnici jednodnevne naučne konferencije “Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države”, organizovane povodom obilježavanja 15. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, poručili su ”da je rahmetli predsjednik bio odlučan borben čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik”, javlja Anadolu Agency (AA).
Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizovao je naučnu konferenciju čiji je cilj sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu.
Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, u obraćanju prisutnima izrazio je zadovoljstvo naučnim skupom, organizovanim u spomen na velikog državnika i mislioca, prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Aliju Izetbegovića.
“I petnaest godina nakon smrti Izetbegovića njegov lik i djelo kao i njegov značaj i uloga u kreiranju politike i vođenju tada tek stvorene države su jako aktuelni i sadrže fakte koji su važni ne samo historičarima nego plijene pažnju šire političke i naučne javnosti. Predsjednik Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji Bosne i Hercegovine, jedan od rijetkih državnika svijeta koji je u međunarodnim diplomatskim vodama bio jednako omiljen i cijenjen i na Istoku i na Zapadu, čovjek koji nije gradio kult ličnosti poput drugih predsjednika, nego je svojim dostojanstvom, svojim ogromnim strpljenjem, vjerom i mudrošću plijenio sve ljude kojima je stalo do dobra kao univerzalne vrijednosti”, poručio je Škrijelj.
Za njega, istakao je, možemo slobodno kazati da je pripadao plejadi pravnika i filozofa koji su pravu dali jednu duhovnu dimenziju.
Škrijelj je podsjetio da je to najbolje vidljivo iz njegovog izlaganja na svečanosti dodjele titule počasnog doktora prava na Istanbulskom univerzitetu Marmara, kada je rekao: “Pravo nikada za mene nije bila samo profesija. Ono je bilo moje opredjeljenje, moja vjera, neka vrsta moje životne filozofije. Uvijek sam vjerovao da tzv. pravo jačeg nije pravo, nego činjenica, da su pravo i zakon nastali da bi zaštitili slabije i da je sloboda mišljenja prvenstveno sloboda da se drugačije misli”.
“Državu Bosnu i Hercegovinu i njeno političko i pravno uređenje je, prije svega, vidio kao građansku državu u kojoj je čovjek-građanin glavna vrijednost koja se afirmira, pored ostalog, pravom ispoljavanja svojih kulturoloških, etničkih i nacionalnih posebnosti. Drugačije kazano, zalagao se za principe moderne demokratije u kojoj će svako imati pravo da bude to što jeste. Njegova politička filozofija je bila utemeljena upravo na principima patriotizma, a ne nacionalizma, kako mu se neosnovano pokušavalo spočitati. Znajući da je nacionalizam statičan, zatvoren i nekomunikativan i kao takav nepogodan za izgradnju moderne, multietničke Bosne i Hercegovine, predsjednik Izetbegović je svoje političko djelovanje usmjerio upravo ka jačanju osjećaja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, što je vidljivo iz bezbroj njegovih izjava i načina na koji je politički djelovao”, rekao je Škrijelj.
Podsjetio je da su njegov život i njegova borba za Bosnu i Hercegovinu i simbolički bili međusobno povezani. U nastavku obraćanja Škrijelj je govorio i o nekim historijskim činjenicama poput prvog marta 1946. godine kada biva prvi put uhapšen.
“Komunisti ga neosnovano kao 21-godišnjaka osuđuju na tri godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije toleriralo vjerske slobode, da bi 1. marta 1992. godine bio raspisan referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 1988. godine Alija Izetbegović je pušten na slobodu iz zatvora, da bi na isti dan 1990. ušao u Predsjedništvo BiH kao njen predsjednik. Iz gore kazanog se vidi da su svi datumi važni za Bosnu i Hercegovinu bili presudni i u životu predsjednika Izetbegovića. Također, ovdje valja napomenuti jednu važnu činjenicu, a to je da predsjednik Izetbegović poslije pada komunizma nije dozvolio nikakav revanšizam prema akterima koji su direktno učestvovali u njegovom progonu i hapšenju, objasnivši to da su i oni bili žrtve sistema radeći za njega”, podsjetio je Škrijelj.
Ukazao je i na čvrste prijateljske veze između Bosne i Hercegovine i Republike Turske koje učvršćuje, između ostalog, i jedna simbolička nit, a to su počasni doktorat predsjednika Izetbegovića na Istanbulskom univerzitetu Marmara i počasni doktorat predsjednika Republike Turske Recepa Tayiba Erdogana na Univerzitetu u Sarajevu.
Izlaganje prof. dr. Zuhtu Arslana, predsjednika Ustavnog suda Republike Turske, imalo je za cilj da ukaže na značaj pravne misli Alije Izetbegovića i njeno viđenje izvan granica Bosne i Hercegovine. U uvodnom govoru poručio je da ime Alije Izetbegovića predstavlja višedimenzionalnu osobu.
“Odlučni borbeni čovjek, hrabar komandant, fer i mudar predsjednik… Po mom mišljenju, pored svih ovih karakteristika ono što prije svega ovoga čini Aliju jedinstvenim i trajnim, jeste da je on veliki mislilac. Okupili smo se ovdje da obilježimo 15. godišnjicu smrti mislioca koji je doprinio mnogima da formiraju svoje mišljenje i prosvijetlio umove svijeta”, rekao je Arslan.
Alija je, prema njegovim riječima, stajao između Istoka i Zapada i želio ih je spojiti.
“Ovdje govorimo o misliocu koji veoma dobro poznaje istočnu i zapadnu civilizaciju i koji je do najmanjeg detalja analizirao dušu i razmišljanja obje civilizacije. Čak i kada pročitamo knjigu ‘Islam između Istoka i Zapada’, moguće je s jedne strane vidjeti dominaciju od drevne grčke do današnje zapadne misli, s druge strane dominaciju misli iz prvog perioda islama do današnje istočne misli. Ova knjiga vas vodi na mentalno putovanje od Aristotela do Heideggera, od Sofokla do Ničea, od stoika do škole u Frankfurtu, od zapadnih klasika do ruske književnosti, u kojima se obrađuju pojmovi kao što je mišljenje, umjetnost, historija, civilizacija, tehnologija i pravo. Međutim, ovo Alijino djelo nije misao niti historija filozofije, da bi informisala čitaoca. On ima tezu. Po mom mišljenju, glavna teza koju je Alija branio u svim svojim djelima je: ‘Da, istok je istok, a zapad je zapad. A Onaj koji će ovo dvoje sastaviti, jeste njihov gospodar Allah’. Prema Aliji, stvoritelj je taj koji daje smisao i čini historijskim moralno ponašanje kao što su dobro i loše, odgovornost i, u posljednjoj instanci ljudsko postojanje”, istakao je Arslan u obraćanju prisutnima.
Zapravo, naglasio je, ovo je odraz mosta koji spaja Istok i Zapad.
“Alija to vidi kao pitanje identiteta za Bosnu i Hercegovinu. To s jedne strane zahtijeva da bude Evropljanin, a s druge strane da štiti svoje vrijednosti. Može se reći da misao koju Alija brani tokom cijelog svog života, jeste uspostavljanje pravednog političkog, pravnog poretka u kojem će razlike moći da žive zajedno, na osnovu jednakosti i slobode. Zaista, je Alija, kao i mnogi mislioci prije njega, ulagao napore da stvori pravedan svijet u kojem će razlike koegzistirati”, rekao je Arslan.
Kako je kazao, postoje dvije osnovne osobine po kojima se Alija razlikuje od “drugih” modernističkih i postmodernističkih mislioca kao što su Kant, Rawls, Derrida i Foucault koji tvrde da zdrava ontološka veza ima životnu važnost.
“Kao prvo, u srži Alijinih stavova po ovom pitanju, koji određuju njegov identitet i vladaju njegovim razmišljanjem, jeste postojanje islamskog shvatanja. Drugo je da je Alija, za razliku od drugih mislilaca, u određenoj mjeri primijenio svoje misli kao državnik. Alija Izetbegović vidi manifestaciju pravde u uspostavljenom odnosu sa ‘drugim’. Nesumnjivo, tolerancija nije vrlina koja je od rođenja u fokusu ovog odnosa, već način ponašanja koji je kasnije naučen i teško se razvija. Sa druge strane, Alija je izrazio osnovnu filozofiju pravednog društvenog i političkog poretka, kroz princip ‘biti čovjek i ostati čovjek’. Ovaj princip s jedne strane nudi ključ za smislen i individualan život, a s druge strane ključ mirnog suživota sa onima koji sebe drugačije pozicioniraju i shvataju. Drugim riječima, ‘biti čovjek i ostati čovjek’, sadrži dva principa, jedan moralni/etički i drugi pravni/politički”, rekao je Arslan.
Jasno je, nastavio je, da moralni i politički princip “biti čovjek i ostati čovjek”, zahtijeva demokratsku državu zasnovanu na vladavini prava i osnovnim pravima i slobodama pojedinaca.
“Alijina razmišljanja i praksa su put za izlaz iz mentalne blokade u koju je zapala ne samo Evropa nego i cijeli svijet. Mentalnu blokadu prepoznajemo u shvatanju da se ‘drugi’ isključuje iz svih političkih i pravnih sfera. Činjenica da se ova blokada proširila na sve političke institucije i pravosuđe također pokazuje težinu situacije. U tom smislu, Alija smatra da je rat u Bosni sukob između ‘zdravog razuma’ koji proizvodi toleranciju i ‘mentalne blokade’ koja ima za cilj njeno uklanjanje. U ovom sukobu, džamija, katedrala, crkva i sinagoga koje se nalaze na istom trgu u Sarajevu su simbol tolerancije, pa time i zdravog razuma, dok višestruko bombardovanje vojne bolnice i nacionalne biblioteke u istom gradu predstavljaju ‘mentalnu blokadu'”, dodao je Arslan.
Univerzitet “Yildirim Beyazit” u Ankari, jedan je od organizatora skupa, a prorektor prof. dr. M. Fatih Usan izjavio je da “Aliju poznaju kao velikog državnika, prije svega, po tome što je bio veliki pravnik”.
“Kod nas poznaje jedan pojam koji se može prevesti kao ‘baviti se nečim, ali unoseći se u to pitanje’. Ova ličnost nije živjela gledajući svoj interes nego se uvijek vodila kolektivnim intereseom. Alija Izetbegović je bio takav i to je ono što ga karakteriše”, rekao je Usan.
Uvijek se, kako je kazao, borio za sve ljude, bez obzira na vjeru, etničku ili neku drugu pripadnost.
“Ta njegova briga za sve ljude u Turskoj je našla odjeka, zbog toga ga mi cijenimo”, dodao je Usan.
Konferencija je organizovana uz podršku Ambasade Republike Turske u BiH i Ziraat banke.
Ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc u obraćanju je kazao da su BiH i Turska dvije prijateljske zemlje i zahvalio se organizatorima ovog skupa. Podsjetio je da rahmetli Alija nije bio samo političar i mislilac, bio je više od toga.
“On je u jednom dijelu srca imao Bosnu, a u drugom cijeli islamski svijet. U vrijeme rata, obilazeći frontove, pokazao je kako je bio hrabar”, rekao je Koc.
Podsjetio je na Alijine riječi: “Nikad ne tražite osvetu, tražite pravdu”.
“Želio je da se Bošnjaci osjećaju slobodno u svojoj zemlji. Teško je u nekoliko riječi opisati ovu multidimenzionalnu ličnost. Nikad nije odustao od svog vjerskog i nacionalnog identiteta. Nikada nije izgubio dostojanstvo. Mir, stabilnost je ono za šta se on borio i nikada nije oko toga pravio kompromis”, rekao je Koc.
I prof. dr. Fikret Karčić, predsjednik naučnog odbora konferencije, bio je jedan od izlagača.
“Izazov za naučnike je da identifikuju izvore, glavne teze i karakteristike državno-pravne misli predsjednika Alije Izetbegovića. Predmet mog istraživanja jeste bilo analiziranje djela ‘Islam izmeđi Istoka i Zapada’. Nastojao sam da utvrdim koji su to izvori misli Alije Izetbegovića. Zaključak do kojeg sam došao jeste da je Izetbegović ustvari po svom obrazovnom profilu bio sličan disidentima od socijalizma u centralnoj Evropi”, pojasnio je Karčić.
Glavne referencije na koje se rahmetli predsjednik pozivao, dodao je, su evropska, humanistička misao.
Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Izetbegović je rođen 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.
Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik.
Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.
Povodom njegove smrti večeras će u Narodnom pozorištu u Sarajevu biti održana Akademija.
Hapšenje u Sjenici! Pogledajte VIDEO i sami procijenite!
Prema policijskom izvještaju prilikom pokušaja uspostavljanja javnog reda i mira u Sjenici su napadnuta dvojica policijskih službenika Mile Čolaković i Nedžad Baždarević. Oni su tom prilikom zadobili lake tjelesne povrede, te su nakon ukazane ljekarske pomoći pušteni na kućno liječenje. Zbog napada na policajce dvojici napadača H.I. (1993) i K.S. (1995) rešenjem zamenika OJT u Sjenici Nurije Rožajca određeno je zadržavanje do 48 časova. Njima se na teret stavljaju krivična djela nasilničko ponašanje i ometanje sluzbenih lica u vršenju službene dužnosti.
Pogledajte video i sami procijenite
“Problem SPC je svako ko nije poput njih”
Crna Gora ne smije da slijedi ni ruski, ni velikosrpski nacionalizam, ali ni agresivno svetosavlje koje poništava crnogorski vjerski i nacionalni identitet, poručio je predsjednik Milo Đukanović.
On je to kazao novinarima, komentarišući izjavu mitropolita SPC Amfilohija, koji je naveo da je predsjednik Crne Gore u borbi protiv ruskog imperijalizma postao igračka u rukama zapadno-evropske, američke i NATO imperije.“Očigledno je problem SPC da svakoga ko nije poput njih, slijepi poslušnik interesa ruskog imperijalizma, velikosrpskog nacionalizma i agresivnog svetosavlja kojeg promoviše SPC, proglašava izdajnikom. Izdajnikom čega, izdajnikom njihovih interesa? Da taj sam. Zato što mislim da Crna Gora ne smije da slijedi ni ruski imerijalizam, ni velikosrpski nacionalizam, ni agresivno svetosavlje koje poništava crnogorski vjerski i nacionalni identitet”, poručio je Đukanović.Takve izjave, kako dodaje, vidi kao sastavni dio repertoara kojim se na Crnu Goru obrušio i srpski patrijarh Irinej.“Ovo su gluposti koje pokušavaju da ometu Crnu Goru na putu njene emancipacije i usvajanja standarda koji će nas učiniti sastavnim dijelom savremenog EU društva”, poručio je Đukanović.Vjerujem u radno tijelo, bez radikalnih izmjenaPredsjednik vjeruje u kapacitete privremenog Skupštinskog radnog tijela, koje će se baviti izmjenama izbornog zakonodavstva.“DPS je podržala formiranje jednog takvog tima u cilju bavljenja jednom zahtjevnom temom. Ostao je jedan dio sugestija koje su nam iz ODHIR-a i OEBS-a dali nakon parlamentarnih izbora 2016. i Predsjedničkih izbora 2018. Takođe postoji i jedan dio preporuka iz godišnjeg izvještaja EU, željeli smo da i te proporuke ugradimo i uvažimo. No 2017. nije bilo to moguće jer je opozicija bila odsutna, na naše zadovoljstvo danas se opozicija vratila u Parlament, više ne možemo govoriti o bojkotu”, naveo je Đukanović.On je naveo i da sada postoje uslovi za usvajanje dvotrećinskom većinom izmjena u izbornom zakonodavstvu, zato, kako dodaje i vjeruje u kapacitet skupštinskog tijela.“Želim da vjerujem da u Parlamentu sjede ljudi koji su odgovorni prema onome što su naši zajednički interesi. I vlast i opozicija želi Crnu Goru koja će biti integrisana u savremenu evropsku civilizaciju. Ne očekujem radikalne izmjene, ima retoričkih neusaglašenosti, jer opozicija uvjek govori o sveobuhvatnim reformama. Ja sve vrijeme govorim o permanentnom usavršavanju i da je to usavršavanje uvjek obavljano iniciranjem zakonodavnih izjava u parlamentu”, zaključio je Đukanović.Ima interesovanja za Institut u IgaluGovoreći o novom, petom, tenderu za Institut “Dr Simo Milošević”, Đukanović je naveo da su se pojavila interesovanja određenih investitora.“Pojavile su se određene najave i to su investitori koji komuniciraju sa Vladom i to je podstaklo Vladu da krene u proceduru i ja vjerujem da ćemo na kraju biti u prilici da odaberemo ponudu. Naš interes je da u Igalu sačuvamo referentni centar i da se obezbijede sve one investicije koje će sačuvati osnovnu funkciju”, poručio je Đukanović.Predsjednik se nada i rješenju za status bolnice “Meljine”. Kaže i da je državi potrebna bolnica “Meljine”, ne na ovom nivou, nego znatno unaprijeđena.“Zato radimo na tome i nadam se uskoro nekim boljim vijestima od ovih koje su za sada još uvijek u magli”, zaključio je Đukanović.
Džemo Halilagić: “Muamer Zukorlić je najgori tip izdajnik, koji bi radio i za zločinačku bandu Pećanca !”
“Jedan stari dedo sada je rahmetli, a tada je imao 85 godina ispričao mi je kako su se Bošnjaci pripremali za odbranu od zločinačkih bandi Koste Pećanca.
Kazao je kako je skoro svaka bošnjačka kuća u dolini Poblaćnice imala pušku, ali ju je bilo najteže sačuvati od Bošnjaka cinkaroša, koji bi ih prijavljivali žandarmima.
On je svoju kaže čuvao tako što je razrezao panj, izdubio ga i u tu šupljinu sakrio pušku.
Slušajući kampanju za izbore u BNV , kada bi se danas pojavio neki Kosta Pećanac ili koji četnički vojvoda i počeo torturu nad Bošnjacima, ne bi naišao na bilo kakav otpor, jer vidimo da ima cinkaroša, koji bi odmah prijavio vlasnika oružja.
Slušajući neke kandidate za izbor u BNV 1992 godine Bošnjaci, koji su se kako tako spremali na otpor četnicima, koji su najavljivali da će Sandžak se jednim bataljonom pregaziti za dva sahata su izazivali belaj time što su prodavali kravu i kupovali pušku.
Po mišljenju tih “patriota”, onaj ko je i pomislio na bilo kakav otpor rukovodio se pogrešnim mislima.
Kuku nama od nas.”
“Na sreću sve više i sve brže i sve veći broj Bošnjaka uviđa, koliki je Vučić krvometnik, kada su u pitanju Bošnjaci Sandžaka.
Bošnjaci zaista jesu na ispitu zrelosti. Niko nikada do sada nije licitirao sa njihovom inteligencijom i niko se do sada nije rugao bošnjačkom dostojanstvu, kao što to radi Vučić, osim samih nedograđenih Bošnjaka.”
RAZBOJNIŠTVO U NOVOM PAZARU: VEZALI ŽENU PA JE POKRALI! RAZBOJNICI U BEKSTVU
NOVI PAZAR – Nepoznati razbojnici upali su večeras oko 22 sata u porodični stan u ulici Save Kovačeveića u Novom Pazaru.
Razbojnici su ženu vezali a zatim opljačkali stan i tom prilikom otuđili veću količinu novca i zlata.Policija intenzivno radi na identifikaciji počinioca ovog drskog zločina.Kako saznaje indeksonline.rs, svi izlazi iz grada su blokirani.
Biševac: Nismo dobili potvrdu da je novac obezbjeđen
„Mi ne govorimo, mi radimo, a to građani prepoznaju. Stigli smo do svakog naselja, a nastavićemo i ubuduće“, rekao je gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac obilazeći gradilište u Selakovcu. Ulica Dubrovačka 410 danas je asfaltirana, a u planu je da se uskoro uradi još 6 novih ulica u ovom naselju.Meštani Selakovca se prisećaju, kako je njihovo naselje izgledalo pre nekoliko godina. Osim centralne sve ulice su bile nesređene bez ikakve komunalne infrastrukture i vode za piće. U poslednjih deset godina urađen je niz ulica, a meštani kažu da je njihov život sada daleko bolji.Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, koji je sa saradnicima obišao radove kaže da je asfaltiranje ulice u Selakovcu samo deo velikih planova na izgradnji infatrukture. On dodaje da je interse građana uvek na prvom mjestu.“Ovo je jedna od preko 80 ulica, koje smo predvideli da uradimo u ovoj građevinskoj sezoni. Novi Pazar sigurno jeste jedno od najvećih gradilišta u zemlji. Mi nastavljamo da gradimo Novi Pazar za dobrobit svih građana”, poručio je Biševac.Biševac dodaje da je izgradnja infrastrukture jedan je od prioriteta lokalne samouprave i svaki dinar uložen u te namjene, grad Novi Pazar će rado prihvatiti.“Mi nismo dobili nikakvu potvrdu da su obezbjeđena sredstva ni od nadležnog ministarstva, a ni od JP”Srbija putevi” ,a o tome bi se lokalna samouprava trebala obavjestiti, a mi ćemo prihvatiti bilo koji novac za asfaltiranje ulica”, rekao je gradonačelnik Biševac demantujući na taj način navode da 3 miliona evra za infrastrukturu čeka njegov potpis.U Novom Pazaru trenutno se radi na 17 lokacija. U dvorištu Doma zdravlja gradi se plato, u Ulicama Rama Rožajca, Sutjeskoj ka El džinan džamiji se radi vodovodna kanalizacija. Radovi se izvode u Ulici Vehba Kolašinca, biće sređen krak III sandžačke brigade. Dubrovačka nekoliko ulica. Sređuju se 4 kraka Ulice Ruđera Boškovcića. Sprema se za asfalt ulica Jaćima ristovića, Ulica Pljevaljska, još jedna krak Pribojske Ulice. Sa pratećom komunalnom infrastrukturom rekonstruišu se ulice Gojka Bačanina i 8.marta. Pri kraju je izgradnja kružne saobraćajnice kod bolnica.
