Narodna Skupština Republike Srbije usvojila je izmjene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodice sa djecom, kojima je predviđeno povećanje roditeljskog dodatka na prvo, drugo, treće i četvrto dijete
Izvor RTV Novi Pazar
Za kubik drva do 6.200 dinara
Iako u Srbiju tek stižu visoke ljetnje temperature, građani uveliko nabavljaju ogrijev za zimsku sezonu. Ipak, zbog kiša se očekuje da će ponuda biti slabija.
Razlog za slabiju ponudu je što su velike količine padavina, bujice i klizišta otežali seču šuma.
U Novom Pazaru je tako potražnja velika, a ponuda slabija jer drvoseče ne mogu da odlaze u šumu i seku drva zbog vremenskih neprilika i jer su kiše oštetile šumske puteve. Cena drva je oko 35 evra, ali uglja nema u slobodnoj prodaji.
Izvor: Blic
PLATA LJEKARA 91.000, NASTAVNIKA 67.500 Kako će izgledati novi sistem PLATNIH RAZREDA od 1. januara 2019.
Ljekari specijalisti imaće 15 odsto veće plate nego sada, medicinske sestre 12 procenata, a nastavnici oko 10 odsto, predviđa radna verzija novog sistema platnih razreda koji će stupiti na snagu 1. januara 2019.
Kako saznajemo, ideja radne verzije sistema platnih razreda je da novi koeficijenti donesu najveće povećanje zarada zaposlenima čija su primanja potcjenjena. Tako će medicinske sestre u domovima zdravlja, koje trenutno zarađuju oko 35.000 dinara, moći da očekuju platu između 37.043 i 39.331 dinara. Njihove koleginice u bolnicama na opštim odeljenjima sa platom od 36.935 dinara dobijaće od 39.511 do 40.657 dinara, dok će plate ljekara rasti i za 11.000 dinara, pa će plata doktora subspecijaliste biti veća od 91.000 dinara (vidi tabelu).
Reformom sistema predviđeni su minimalni i maksimalni iznosi plata, a tačna zarada koja će se kretati u tim okvirima zavisiće od angažovanja, postignutnih rezultata, prekovremenih sati i dana dežurstava.
– To jeste povećanje od desetak procenata, ali ono nije dovoljno da Srbija zadrži svoje zdravstvene radnike u sistemu. Danas medicinske sestre i ljekari sve češće odlaze iz državnog sistema, bilo u privatni sektor ili u inostranstvo. Najčešće je reč o najboljim i najiskusnijim kadrovima poput sestara koje rade u operacionim salama, respiratornim centrima i transfuziologiji, ali i ljekarima poput internista i radiologa – kaže za “Blic” Živorad Mrkić, predsednik Novog sindikata zdravstva.
S druge strane, ministar prosvjete Mladen Šarčević izjavio je juče da se razgovara o tome da plate prosvjetnih radnika budu povećane bar za deset odsto.
– Zdravstvo i prosveta će imati prednost, to sam čuo od premijerke i to mogu da kažem, ali će to biti pred kraj godine – rekao je ministar Šarčević i potvrdio da se sa sindikatima rade novi modeli finansiranja platnih razreda.
Radna verzija novog sistema platnih razreda predviđa povećanje plata nastavnicima za oko deset odsto.
– Trebalo bi imati na umu da osma platna grupa, u koju su svrstani skoro svi nastavnici i stručni saradnici (osim bibliotekara), ima čak devet platnih razreda koji obuhvataju visinu koeficijenta od 3,35 pa do 4,71. To znači raspon plata od 47.870 dinara do 67.500 dinara. U dosadašnjem sistemu obračuna zarada u obrazovanju, maksimalna razlika između nastavnika početnika i onoga pred penzijom je mogla iznositi do 15,6 odsto, sada ta razlika ide do čak 40 procenata – rekao je MIlan Jevtić, član Predsedništva Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije.
On naglašava da je predloženi koeficijent za stručne saradnike i za sekretare škola za sedam odsto niži u odnosu na nastavnike. To ne znači manju platu od one koju trenutno imaju, već da je planirano povećanje za njih niže u odnosu na povjećanje koje će imati nastavnici.
Cilj pravedan raspon plata
Novi platni razredi u sistemu javne uprave najavljeni su početkom 2017. godine. U Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu kažu da je cilj uspostavljanje pravednog raspona plata.
– To bi značilo da će onima koji u ovom trenutku imaju potcenjene iznose, plate biti povećavane srazmerno raspoloživim sredstvima, dok se onima u precjenjenoj grupi plate neće povećavati sve dok ih njihova platna grupa ne dostigne – ocjenili su u Ministarstvu.
Izvor: Blic
Radionica “Vilina marama” u muzeju Ras
Radionica „Vilina marama“ u muzeju Ras, bavi se izradom šamija na stari, tradicionalni način. Učesnice radionice su djevojčice uzrasta od 12 do 16 godina. Kako kažu, zainteresovane su za rad i ovo im nije prva radionica na kojoj učestvuju.
Projekat finansira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Učesnice će dati svoj doprinos negovanju nematerijalne kulturne baštine.
Radionica traje od 6. do 10. avgusta u muzeju Ras.
Izvor RTV
Iz Crne Gore na hadž u Mekku otputovala 82 vjernika
Najstarija među grupom vjernika koji su ove godine krenuli na hadž je Šarka Kajević, koja ima 82 godine, a najmlađi Admir Kojić, koji ima 31 godinu
PODGORICA (AA) – Buduće hadžije i hadžinice, ukupno njih 82, okupili su se danas ispred Medrese “Mehmet Fatih“ u Podgorici, odakle su autobusima krenuli za Tiranu. Oni će iz Tirane avionom nastaviti put do Saudijske Arabije, gdje će ispuniti jednu od pet islamskih dužnosti, javlja Anadolu Agency (AA).
Veliki broj rodbine i prijatelja budućih hadžija došao je danas ispred Medrese, kako bi ih ispratili.
Najstarija među grupom vjernika koji su ove godine krenuli na hadž je Šarka Kajević, koja ima 82 godine, a najmlađi Admir Kojić, koji ima 31 godinu.
Na hadž je prvi put ove godine krenuo Refik Toskić iz Podgorice. On je kazao da je osjećaj pred odlazak „neopisiv“.
„Kako se približava čas kada treba da krenemo, sve se bolje osjećam i to ne mogu opisati riječima. Molim Allaha da nam ukabuli put, da nam primi dove, da se zdravo i veselo vratimo“, kazao je Toskić.
Među putnicima je i Denis Martinović: „Prvi put idem hodošastiti Mekku. Osjećaj je divan, uzbuđenje raste. Zahvaljujem Bogu što me je počastio da odem na hadž.“
U Prijepolju je održan memorijalni stritbol turnir “Za Ivanu i Saja”
U Prijepolju je održan memorijalni stritbol turnir “Za Ivanu i Saja” na kom su pobjede odnijele ekipe “Restoran Kosač” kod muškaraca i “Mali mrav” kod žena. U Turističkoj organizaciji Prijepolje, koja je organizator turnira, zadovoljni su brojem učesnika kao i tokom takmičenja, a posetioci su tokom pet dana trajanja turnira na terenima ORSI uživali u kvalitetnoj košarci.
STIPENDIJA ZA SREDNJOŠKOLCE-članak sadrži sve potrebne upute
Namenjeno za: učenike koji u 2018. godini upisuju prvi, drugi, treći ili četvrti razred srednje škole
Traje do: 17.08.2018.
Fondacija Ana i Vlade Divac u saradnji sa grupom donatora iz SAD-a, raspisala je konkurs za dodelu stipendija učenicima za školsku 2018/19. godinu. Stipendija se dodeljuje učenicima koji 2018. godine upisuju prvi, drugi, treći ili četvrti razred srednje škole na teritoriji Republike Srbije.
Uslovi
Pravo na ovu stipendiju imaju učenici koji u septembru 2018. godine upisuju prvi, drugi, treći ili četvrti razred srednje škole, čiji je osnivač Republika Srbija, a koji postižu odličan uspeh u učenju i vladanju i čiji je barem jedan roditelj ili staratelj imao izbeglički status u Republici Srbiji, a izbegao je iz Republike Hrvatske i to iz sledećih opština: Benkovac, Vojnić, Vrginmost, Glina, Gračac, Dvor, Donji Lapac, Drniš, Knin, Korenica, Kostajnica, Krnjak, Obrovac, Petrinja, Plaški, Slunj, Zadar, Caprag, Grubišno Polje, Daruvar, Okučani, Pakrac, Slatina, Beli Manastir, Vukovar, Dalj, Mirkovci, Tenja.
Potrebna dokumentacija
Kandidat prilikom prijavljivanja na konkurs podnosi sledeću dokumentaciju:
1. Prijavni obrazac (preuzeti sa sajta Fondacije);
2. Uverenje o postignutom uspehu učenika u prethodnom školovanju (kopija knjižice za poslednje tri godine školovanja);
3. Uverenje o postignutim uspesima na takmičenjima (kopija diploma i sl.);
4. Uverenje o prosečnom mesečnom prihodu po članu porodice učenika (potvrda od poslodavca o visini neto primanja za poslednja tri meseca, penzioni list ili potvrda nacionalne službe za zapošljavanje za nezaposlene roditelje/staratelje);
5. Štampane podatke sa elektronske lične karte ili fotokopiju stare važeće lične karte oba roditelja ili staratelja;
6. Potvrda o izbeličkom statusu oba ili jednog roditelja/staratelja (Kopija izbegličke legitimacije ili potvrda od Komesarijata za izbegla i raseljena lica);
7. Potvrda o voloniranju, ukoliko je učenik volonirao u nekoj instituciji ili organizaciji.
Rok prijave
Učenici koji ispunjavaju uslove mogu se prijaviti za stipendiju najkasnije do 17. avgusta 2018. godine.
Broj stipendija koji se dodelju je ove godine je 50.
Više informacije možete pronaći ovde ili pozvati broj 011/33 41 755.
Naš Adem Ljajić na prodaji
Novopazarac Adem Ljajić mogao bi da napusti Torino, prenose italijanski mediji.
Iako je naš Adem kao plejmejker pokazao izuzetne tehničke sposobnosti, previše je oscilirao u formi prošle sezone.
S toga je trener “Bikova” Valter Macari spreman da proda strelca šest i asistenta deset golova.
Kako prenosi “Gazeta delo sport”, za Ljajića su zainteresovani klubovi iz Francuske, Rusije i Turske.
Navodno čelnici Torina samo čekaju pravu ponudu da prodaju Ljajića.
Ljajić ima 26 godina, ponikao je u Partizanu, potom igrao u Fiorentini, Romi i na pozajmici u Interu.
U Torino je stigao 2016. i na 64 utakmice postigao 18 golova uz 24 asistencije.
Izvor B92
GAZI SINAN-BEG – OSNIVAČ NAJBOGATIJEG NOVOPAZARSKOG VAKUFA
GAZI SINAN-BEG – OSNIVAČ NAJBOGATIJEG NOVOPAZARSKOG VAKUFA
Dva najpoznatija i najuspešnija novopazarca iz perioda osmanlijske vladavine svakako su Gazi Sinan-beg i njegov brat Iskender Čelebija, sinovi bogatog novopazarskog spahije Hadim Jakub-bega. Gazi Sinan-beg je neosporno najveći novopazarski vakif (ktitor, zadužbinar), a njegov vakuf je sam ostvarivao veće godišnje prihode od svih novopazarskih vakufa zajedno.
Postavlja se pitanje da li su Gazi Sinan-beg, Sinan rudar i Sinan mukadem koji se pominju istodobno ista ličnost. Možemo slobodno ustvrditi da jesu, jer se u više historijskih izvora pominje vakuf ovog dobrotvora kao: Vakuf imareta (javne dobrotvorne kuhinje) Medrese i mekteba umrlog Sinan-bega, dok je dio grada koji je nastao oko njegovog mesdžida poznat kao Mahala Sinana mukadema, mahala mesdžida rudara Sinana ili mahala Sinan rudara mesdžida.
Tome svakako treba dodati i činjenicu da se u nijednom do sada pronađenih dokumenata ne pominje drugi vakuf čiji osnivač ima vlastito ime Sinan.
Drugo pitanje vezano za Sinan bega odnosi se u nekim naučnim radovima iznijetom ocjenom „Da o Sinan-begu nema dovoljno podataka.“ Međutim iz samog popisa uvakufljene imovine i visine godišnjih prihoda vidi se da je to bio daleko najveći i najbogatiji vakuf od svih vakufa u Novom Pazaru.
sijska stavka, koja se odnosi na prirast (murabehu) od uvakufljenog novca Sinan-bega, veća od ukupnih godišnjih prihoda, npr. Isha-bega Ishakovića. Upravo taj podatak ukazuje da su takve vakufske fondacije mogli ostaviti samo oni koji su raspolagali sa veoma velikim imetkom.
Jedan takav vakif je mogao biti Gazi Sinan-beg kojega u periodu od 1514. do 1517. godine vidimo na funkciji Zvorničkog sandžakbega, a od 1517. godine na funkciji defterdara (ministra finansija) osmanlijskog prestolonasljednika Sulejmana koji će kao sultan vladati pod imenom Sulejman II Veličanstvni Zakonodavac (1520-1566). Već 1526. godine Sinan-bega vidimo ponovo na funkciji zvorničkog sandžakbega kako učestvuje u velikom Sulejmanovom osvajačkom pohodu na Mađarsku, kojom prilikom se istakao sa ostalim bosanskim sandžakbegovima pri osvajanju Petrovaradinske tvrđave, zbog čega je od sultana nagrađen veoma skupocjenim odijelom. Očigledno da je on bio i učesnik slavne Mohačke bitke iste godine u kojoj su Mađari doživjeli katastrofalan poraz pri čemu im je poginuo i posljednji kralj Lajoš II i izgubili državnu neovisnost, za šta velike zasluge ima i 20.000 bosanskih vojnika koji su učestvovali u ovoj bici. Kao jedna tako značajna, poznata, priznata i moćna ličnost Gazi Sinan-beg je mogao da stekne veliko bogatstvo i da osnuje jedan tako finansijski jak vakuf u Novom Pazaru, a i da gradi vakufske objekte i van Novog Pazara. Osim toga on i njegova porodica su bili zakupci bogatih rudnika na Rogozni ili u Gluhavici odakle su sticali također velike prihode.
O ufakuflejnoj imovini Sinan-bega ima podataka u više opširnih katasterskih popisa. Čini se, ipak, da izdvojeni popis vakufa u nahiji Ras (BBA br.1147.) sadrži najznačajnije podatke o zavještanoj imovini, vrstu i strukturu prihoda, kao i dnevne i mjesečne rashode. Sadržaj ovog pomenutog Popisa koji se odnosi na Vakuf Sinan-bega integralno glasi:
Vakufi glavne kuhinje i medrese merhum Sinan-bega
Glavnica u gotovini – 250.000 akči
Godišnji prirasrt – 25.000 akči
Zakupnina od 13 dućana – godišnje 13.000 akči
Mukata (zakup) dućana i bašće – godišnje 700 akči
Prihod od … (nečitak tekstu defteru) – 2.900 akči
Zakupnina radionice (ćerhana) – godišnje 300 akči
Ukupno 37.050 akči
Od toga:
Za muderisa – 20 akči dnevno
Kadiji – 1 akča dnevno
Za mulaima – 5 akči dnevno
Za zamjenika mualima – 2 akči dnevno
Za pisara – 3 akče dnevno
Za učenike – 1 akča dnevno
Za učenje džuzova – 5 akči dnevno
Za svijetlo i prostirku – 15 akči dnevno
Za tevlijet – 10 akči dnevno
Za hljeb – 2.230 akči godišnje
Za meso – 4.193 akči godišnje
Za pirinač – 1.316 akči godišnje
Za ribu, nohut i luk – 2.211 akči godišnje
Za obično maslo – 79 akči
Za drva – 480 akči
Za osvjetljenje gostima – 120 akči
Z troškove … (tekstnije čitljiv, niti je naveden iznos)
Za ostale neophodne troškove ovog Vakufa – 2.187 akči
Ukupno: 31.466 akči
Kao što se iz naziva i strukture rashoda vidi, vakuf Sinan-bega utemeljen je sa ciljem obezbjedjenja funkcionisanja Medrese i imareta (dobrotvorne kuhinje) u Novom Pazaru.
U cilju da pomogne socijalno najugroženijim, Sinan-beg je izgradio, obezbijedio i opredjelio uvakufljena materijalna sredstva i prihode od zavještane imovine, kako bi materijalno nezbrinuti besplatno dobijali hranu. U ovoj, kao i drugim dobrotvornim kuhinjama (imaretima) je ustaljena praksa da u ovim dobrotvornim ustanovama siromašni dobijaju po jedan obrok dnevno.
Novi Pazar je u osmanlijsko vrijeme imao dva imareta: Isha-begov i Sinan-begov imaret.
Pored izraženog motiva Sinan-bega da se pomognu socijalno ugroženi kao i brojni putnici koji su prolazili kroz Novi Pazar, gdje su se ukrštali značajni putevi, Sinan-beg je pokazao želju da sa svojim Vakufom obezbjedi rad vjersko-prosvjetnih ustanova. Iz samog naziva njegovog vakufa se vidi da je dio prihoda ove vakufske donacije opredjeljen za rad Medrese. Ne ulazeći u vjerodostojnost Evlijinog podatka da u Novom Pazaru ima čak 5 medresa, činjenica je da je jedna od medresa kao vjerskih škola bila Sinan-begova medresa koja je ujedno bila najstarija Medresa u Sandžaku. Pored Medrese u ranije izvršenom Popisu „vakufa u kadiluku“, doslovno je naznačeno: „Vakuf imareta Medrese i mekteba mehrum Sinan-bega“. To nedvosmisleno ukazuje da je ovaj vakif izgradio i jednu muslimansku osnovnu školu (mekteb) vjerovatno u sklopu džamije koja i danas postoji.
Na kraju, pri projektovanju funkcionisanja Sinan-begova vakufa, kao najveće dobrotvorene institucije u kadiliku Novi Pazar, treba imati u vidu prihode od zakupa objekata koje je Sinan-beg izgradio van Novog Pazara. Tako su prihodi od zakupa karavan saraja kojeg je Sinan-beg izgradio u Zvorniku, kao i hamama u Šapcu, bili sastavni dio prihoda Sinan-bagovog vakufa u Novom Pazaru.
Kao i za većinu novopazarskih vakufa, nije sačuvana ili do danas nije pronađena vakufnama, odnosno dokument o uspostavljanju Sinan-begovog vakufa u Novom Pazaru.
Sinan-beg je jedini dobrotvor koji je u Novom Pazaru izgradio i mekteb i medresu. U defteru iz 1540. godine gdje se prvi put pominje Sinan-begov vakuf pa i njegova medresa, Sinan–beg se pominje kao mehrum, što znači da je prije godine ovog popisa već bio mrtav. Nažalost tačnu godinu smrti ovog velikog dobrotvora, najvećeg novopazarskog vakifa i osnivača prve novopazarske Medrese još uvijek neznamo. Historičari nisu sigurni da li je njegova Medresa imala karakter srednjoškolske ili visokoškolske ustanove.
Sinan-begova džamija je izgrađena najvjerovatnije 1528. godine. U Novom Pazaru je poznata i pod nazivom Nova ili Nadgrad džamija i nalazi se neposredno uz novopazarsku tvrđavu.
Ostaci njegovog Hamama kojeg Evlija Čelebija naziva Novi hamam su nedavno pronađeni na lokaciji između Zavičajnog muzeja i zgrade Suda.
On je izgradio jedan od tri karavan saraja koliko je u osmanlijsko vrijeme imao Novi Pazar kao istaknuti trgovačko-zanatski centar.
Esad Rahić
