Radovi u Opštini Tutin.
U naselju Kleče novi asfalt sa kompletnom infrastrukturom
za četiri ulice. Ove građevinske sezone u ovom naselju
po projektu biće asfaltiran oko jedan kilometar ulica, sa
svom pratećom opremom
Tutin, naselje Kleče, nova asfaltiranja(video)
Poznati glumac se vraća korijenima: Irfan Mensur traži bh. državljanstvo izvor Dnevni Avaz
Poznati glumac Irfan Mensur je, kako „Dnevni avaz“ saznaje, nedavno podnio zahtjev za bosanskohercegovačko državljanstvo.
Iako je iz Sarajeva, gdje je rođen 1952. otišao u Beograd s 15 godina, prema našim saznanjima, ranije o tome nije razmišljao. Nakon što smo ga jučer kontaktirali, potvrdio nam je ovu informaciju, kazavši da je zahtjev već u proceduri i da, za sada, ne postoje problemi.
Kraj avgusta
– Čekam da mi se javi advokatska kancelarija iz Sarajeva koja je podnijela zahtjev i sve ostalo što je trebalo za moje državljanstvo. Inače, s njima sam u kontaktu i čekam poziv da dođem kako bismo sve završili. Rekli su mi da trebam sačekati da bude usvojeno kako bih mogao doći i aplicirati za bh. dokumente. Također, trebam se prijaviti i na neku adresu u bh. prijestonici. Kako su mi rekli, sve bi trebalo biti riješeno do kraja avgusta ili početka septembra – govori nam Mensur.
Kada je kontaktirao Općinu Novo Sarajevo. bez problema su ga pronašli u arhivu.
– Pronašli su oca, majku i ostale članove porodice. Iskreno, nisam znao da se može uzeti dvojno državljanstvo i to je jedan od razloga što se nisam ranije interesirao. U oktobru se ponovo vraćam pedagogiji, nakon pauze od osam godina. Trebao bih primiti klasu na Fakultetu savremenih umjetnosti, pa je i to razlog više. Rekli su mi da bi i njima bilo jednostavnije da imam strano državljanstvo, eto tako se javila ideja za realizaciju – navodi glumac.
Pojačati Bosnu
Kada su njegovi sinovi Filip i Pavle čuli da postoji mogućnost da imaju državljanstvo naše zemlje, izrazili su želju da i oni to urade.
– Kazali su mi: „Pa, tata, i mi bismo voljeli da imamo bh. državljanstvo“, na šta sam im odgovorio: „Polako, imat ćete i vi“. Tako da ćemo pojačati Bosnu za tri–četiri državljanina – govori nam Mensur kroz smijeh i dodaje da u Sarajevo nije dolazio duže od četiri godine jer, kako kaže, nije imao ni razloga.
Put od Sarajeva do Beograda
Irfan Mensur je rođen u Sarajevu kao Irfan Kurić. Kada su mu se roditelji razveli, odlučio je uzeti očevo ime kao svoje novo prezime. Nakon razvoda, otac mu se oženio glumicom Miroslavom, koja je utjecala na Irfanov izbor budućeg zanimanja. U Sarajevu je završio tri razreda gimnazije, a u Nišu ostatak srednjeg školovanja. Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju završio je u Beogradu u klasi profesora Minje Dedića. Njegov glumački uspjeh počeo je kada je dobio ulogu Gavrila Principa u „Sarajevskom atentatu“.
PUCNJAVA NA KOSOVU, ranjena jedna osoba, policija odmah izašla na lice mjesta!
Pucnjava se dogodila oko 13 sati nedaleko od Tehničke škole. Portparol kosovske policije Agron borovci potvrdio je incident.
Kako je rekao, povređena osoba prevezena je u bolnicu.
– Pucnjava se dogodila oko 13 sati. Jedna osoba je ranjena iz vatrenog oružja odmah je prevezena u Univerzitetski klinički centar u Prištini – izjavio je Borovci.
Policija je odmah izašla na lice mjesta i pokrenuta je istraga, dodao je on.
HOROR U CENTRU BEOGRADA U hodniku zgrade pronašli UGLJENISANO TJELO! Javlja: Telegraf
Ugljenisano tjelo pronađeno je u jednoj zgradi u ulici Stanoja Glavaša u Beogradu.
Ispred zgrade se nalaze pripadnici vatrogasne službe, policije, kao i ambulantna kola Hitne pomoći.
Istraga je toku, a pojedinosti oko ovog slučaja se još uvek utvrđuju.
Prema za sada još nezvaničnim informacijama, osoba čije je tjelo pronađeno u hodniku zgrade se polila benzinom i zapalila.
Stjepanović u polufinalu na 100 slobodno
Srbijanski plivač Velimir Stjepanović plasirao se danas u polufinale Evropskog prvenstva u Glazgovu u disciplini 100 metara slobodnim stilom.
Stjepanović je trku završio za 49 sekundi i 32 stotinke, što je bilo šesto vrjeme u poslednjoj, devetoj kvalifikacionoj grupi.
Srpski plivač je kao 16. u kvalifikacijama izborio mjesto u polufinalu.
Za razliku od Stjepanovića, Andrej Barna, Uroš Nikolić i Ivan Lendjer nisu prošli u polufinale.
Barna je ukupno bio 26. s vremenom 49,76 sekundi, Nikolić je 29. s rezultatom 49,84 sekunde, dok je Lendjer zauzeo 41. mesto s vremenom 50,17.
Polufinalne trke su na programu kasnije danas, a finale sutra.
Vukosavljević: Ništa protiv latinice, čuvamo ćirilicu !?
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama nije akcija protiv latinice, već pokušaj da se sačuva ćirilično pismo, tvrdi ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević.
Predloženo je da ćirica bude u upotrebi tamo gdje je država suvlasnik ili vlasnik preduzeća i u medijima sa nacionalnom frekvencijom, kao i da, u privredi, uputstva, fakture, deklaracije budu na ćirilici.
Nije rječ o drakonskim mjerama, već o razumnoj korekciji, kaže Vukosavljević za Pink i objašnjava da je ćirilica sve manje u upotrebi.
Završena sjednica Savjeta, “Vučić službama dao zadatke”
Beograd — Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost završena je nakon skoro dva sata. Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić obratio se medijima nakon sjednice.
Kako je rekao, analizirana je političko-bezbjednosna situacija, stanje u organima i službama bezbjednosti u sistemu odbrane i obaveštajnim službama, civilnim i vojnim, kao i politička i bezbjednosta situacija u našem i širem regionu.
Đurić je rekao da je Savjet usvojio određene zaključke, a da je predsjednik Vučić nadležnim službama dao odgovarajuće zadatke.
On je naveo da su bezbjednosne službe dobile svoje zadatke, posebno za sprečavanje “agenturnog djelovanja” pojedinih političara i svještenika.
“Danas smo razgovarali o činjenici da se 1930 dana ne sprovodi dogovor o ZSO. Velika je sramota što danas u Srbiji moramo da govorimo o bezbjednosti Srba na KiM, a ne o nesprovođenju sporazuma od strane Prištine”, rekao je Đurić.
On je naveo da je situacija takva i jer su pojedini Srbi “optuživali sopstvenu državu da planira zločine protiv sopstvenog naroda, da planira nekakve scenarije”.
“Pozicija Srbije je oslabljena i sistematski je slabljena lažima, izmišljotinama”, rekao je Đutić.
On je dodao da će Srbi sa Kosova i Metohije da poslušaju ape li savet koji su dobili od predsjednika.
“Mi ćemo, kada je reč o Srbima na KiM, da ostanemo, mirni i pribrani, nećemo nasjedati na bilo kakve provokacije, nastavićemo da štitimo mir”, rekao je on.
Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić hitno sazvao povodom situacije na Kosovu i Metohiji, trajala je nešto više od dva sata.
Poručio im je da Oluje na Kosovu neće biti i da je Srbija spremna da ih zaštiti u slučaju potrebe, odnosno da će političkim metodama obezbjediti njihovu sigurnost i budućnost na Kosovu.
Tajne nekropole stećaka Goršić Polje Bošnjaci i Bogumili
Ministarstvo civilnih poslova BiH u saradnji sa UNESCO-om organizuje u 18 opština Bosne i Hercegovine izložbu kojom ukazuje na značaj i ljepotu stećaka, pod nazivom “Stećci – svjetska baština”.
Posjetioci imaju priliku pogledati fotografije nekropola sa UNESCO-ve Liste Svjetske baštine i saznati osnovne podatke o njima. Jedna od nekropola stećaka nalazi se i u blizini Goražda, gdje je izložba izazvala veliko interesovanje posjetilaca.
Mogu se vidjeti nekropole iz 20 općina u Bosni i Hercegovini koje su uvrštene na Listu svjetske baštine, a pomoć u organizaciji pružio je i Zavičajni muzej iz Goražda.
Na panoima s fotografijama su i podaci o nekropoli Goršić Polje kod Goražda.
“Ovdje imamo našu nekropolu koja broji nekih 350 stećaka, mada oficijelni izvori i starija literatura govori o 325. Novija istraživanja govore da imamo oko 355 stećaka na nekropoli. Nekropola je udaljena dvadesetak kilometara od Goražda”, kaže kustos Muzeja, Admir Džemidžić.
Mladalačka radoznalost i zanimljive narodne legende vezane za ovakve lokalitete davno su privukle pažnju dugogodišnjeg prosvjetnog radnika Alije Lapa. I kasnije, kroz posao koji je radio, bio je uključen u evidentiranje nekropola stećaka na području Goražda.
“Mi smo pobrojali, do prije dvije godine, sve stećke koji su bili vidljivi, zabilježili te legende i sve fotografisali. Nažalost, arhiva koja se nalazila u tadašnjoj muzejskoj zbirci u ratu je stradala”, kaže Lapo.
Nekropola Goršić Polje nikada nije istražena, niti naučno obrađena, pa se decenijama uglavnom nagađalo i s generacije na generaciju prenosilo nešto što historija kao nauka ne može potvrditi.
“Legenda kaže da su to nekad bili Grci, ali su izišli odozgo, zato što im je, kad su na Brodcu napajali stoku i mlijeko spuštali dolje u selo Zoreći, jednom zmija sletjela u mlijeko, i oni su otišli odatle. Naravno, to je legenda, to je samo priča”, ističe prosvjetni radnik.
Alija Lapo je kao entuzijast radio posao koji su trebali raditi istraživači i historičari, ali niko nije siguran zbog čega je nekropola bila zapostavljena i zbog čega je kulturno naslijeđe istočne Bosne u stručnoj literaturi veoma skromno zastupljeno.
“Oni su radili goraždansku regiju, ali uglavnom nisu toliko ulazili u njena područja. Možda je razlog i nekadašnja namjenska industrija bivše Armije, pa se možda i zbog toga nije vršilo istraživanje. To ćemo ostaviti nekim drugim ljudima, nek’ razmišljaju zbog čega”, pojašnjava historičar Eldin Baljević.
Baljević je bio osnivač udruženja Kulturna baština Bosansko-podrinjskog kantona, koje je prošle godine ugašeno, ali je za nekoliko godina postojanja uradilo veoma važan posao na otkrivanju, evidentiranju i promociji kulturnih dobara iz ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Nekropola stećaka Goršić Polje bez angažmana ove grupe mladih ljudi vjerovatno se i ne bi našla na Listi svjetske baštine.
“Kada sam se upoznao s ovom nekropolom, jer ni ja nisam znao za nju, pravo da vam kažem – nisam mogao da vjerujem. Prošlo je dosta vremena da bi se moglo reći da se nalazi nešto novo, a reći da ste otkrili nešto, a što postoji već 500-600 godina i više, samo po sebi stvara određen stepen sumnje. Hajde da se tu radi o 15-20 stećaka. Mi u početku nismo uspjeli niti da ih tačno prebrojimo, uglavnom smo vidjeli da se radi o minimalno 300 stećaka”, riječi su Baljevića.
Izgradnjom lokalnog puta, jedan dio srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika je uništen, ali je na kraju evidentirano 355 stećaka.
“Ovo je interesantno prvo u načinu kako su poredani stećci. Iako je prošlo 550 godina kako se zadnji napravio, i da su svi prirodni uslovi koji su se ovdje dešavali, rast drveća i drugo, uticali na njihovo trenutno stanje, i dalje se vidi da su oni rađeni planski. Tu se nalaze svi oblici ležećih stećaka, znači, imamo od ploča do sljemenjaka. Ono što ima simbola mogu se uočiti na dvadesetak stećaka. Na njih pet-šest se nalaze ti simboli. Simboli su ljiljan, biljni motiv koji pokazuje jednu vrijednost, aristokratiju, dostojanstvo, visoku kulturu ovog područja. Sljedeći, nimalo manje važan detalj je jelen. Taj jelen na stećcima se prikazuje kao žrtva koja se lovi, međutim, ovdje je on sam, uzdignute glave, koji slobodno trči. Znači, on ima sasvim neku drugu formu u odnosu na neke jelene drugih nekropola širom Bosne”, pojašnjaca Baljević.
Odluku o upisu stećaka Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore na Listu svjetske baštine Komitet UNESCO-a donio je u julu 2016. godine. Međutim, radi se o Privremenoj listi, a pred bh. institucijama je niz obaveza koje je trebalo ispoštovati. Zaštita i upravljanje nekropolama najvažnija je među njima.
“Mene je nekad stid koliko dovoljno ne znamo o stećcima, a ja sam bio direktor Osnovne škole ‘Hasan Tučalo Brzi’. Podzid smo gradili, dobili smo neka sredstva od države, i mi smo sufinansirali. Onda smo iza toga vršili edukaciju, bile su mnoge škole, osnovne, srednje, studenti, mislim da je 1.200 mladih ljudi prošlo i mi smo taj projekat vodili. Sada, treći projekat, koji provodimo ove godine, aplicirao sam tri kilometra asfalta od škole Brgače do Goršić Polja, tako da će nam taj dio biti mnogo lakše obilaziti”, rekao je gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović.
Izgradnja podzida nije dovoljna da bi se jedini spomenik pod zaštitom UNESCO-a zadržao na Listi svjetske baštine.
Desetine hiljada turista po svijetu svoje godišnje odmore provodi upravo na lokacijama koje je ova organizacija uvrstila na svoju mapu svjetskih kulturnih dobara. Samo zbog toga bi općine i viši nivoi vlasti nekropolama trebale posvetiti puno više pažnje.
Historičar Eldin Baljević kaže da je najprije potrebno izvršiti geofizičko skeniranje terena, potom biološko istraživanje te izraditi plan sanacije nekropole.
“Pošto se radi o stećcima koji su najvećim dijelom utonuli u zemlju, neminovno je skidanje zemlje, velikim dijelom, otklanjanje nekropole. Tek kad skinemo taj površinski sloj, u prosjeku je na nekim stećcima i do jedan metar dubine, onda ćemo tek vidjeti šta nas očekuje ispod. Uklanjanjem zemlje mi otvaramo stećke. Onda se svaki pojedinačno mora očistiti, konzervirati, zaštititi od atmosferskih uticaja i prilika. I to kada se sve uradi, taj će lokalitet onda sasvim drugačije izgledati nego sada. Onda se mogu u njegovoj blizini napraviti određeni prilazni putevi, staze, parkirališta, možda neki objekti. Na ovom lokalitetu jako je važno da se urade neki objekti gdje bi se zadržali, bili to naučni radnici, novinari ili posjetioci”, navodi Baljević.
U Srbiji sutra pretežno sunčano i toplo
U Srbiji će sutra biti pretežno sunčano i toplo, uz slab vetar i temperaturu do 32 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Posle podne i krajem dana u planinskim predelima uz lokalni razvoj oblačnosti mogući su pljuskovi s grmljavinom.
Jutarnja temperatura biće od 15 do 21 stepena, a najviša dnevna od 28 do 32 stepena.
I u Beogradu će sutra biti pretežno sunčano i toplo. Jutarnja temperatura biće oko 21 stepena, a najviša dnevna oko 32 stepena.
Prema prognozi vremena za narednih sedam dana, u Srbiji će biti pretežno sunčano, toplo i sparno, ponegde uz popodnevne pljuskove i grmljavinu, uglavnom u planinskim predelima.
Najviša dnevna temperatura biće u nedelju i početkom naredne sedmice u većini mesta oko 32, od srede oko 34 stepena.
Biometeorološka prognoza za Srbiju, za nedelju 5. avgusta:
Zbog porasta dnevne temperature vazduha hroničnim bolesnicima se savetuje izbegavanje većih napora, a oprez se naročito savetuje srčanim bolesnicima i astmatičarima.
Meteoropatske reakcije moguće su u vidu glavobolјe, nesanice i pojačanog zamaranja.
