Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić ocijenio je da posjeta predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji predstavlja prekretnicu u ukupnim odnosima dvije zemlje, a posebno u ekonomskim odnosima, javlja Anadolu Agency.

On je rekao da se među 16 sporazuma koje su Srbija i Turska potpisale tokom posjete 10. i 11. oktobra, nalaze sporazumi o projektima vrijednim oko 15 miliona eura, a da je riječ o „čistoj donaciji“, jer tu ne spadaju veći infrastrukturni projekti, već se novac odnosi na projekte za razvoj lokalnih zajednica.

Ljajić je ocijenio da je najznačajniji Sporazum o slobodnoj trgovini kojim će biti povećana trgovinska razmjena dvije zemlje. Prema njegovim riječima, novi Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Turske, ali i sama posjeta turskog predsjednika Srbiji uticaće na povećanje broja turskih investitora u Srbiji, a da će sa više investicija doći do veće trgovinske razmjene. Očekuje da će u ovoj godini trgovinska razmjena Srbije i Turske premašiti milijardu dolara, što je, prema njegovim riječima, bilo nezamislivo.

On je kazao da je od potpisivanja prvog Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom 2009. godine trgovinska razmjena povećana 2,5 puta, a da je Srbija 7,5 puta povećala izvoz.

„Sada će proširenje obima i vrste roba, proširenje kvota za pojedine proizvode u velikoj mjeri tu saradnju učiniti još uspješnijom i većom“, rekao je Ljajić.

Izrazio je nadu da će nove kvote, od 5.000 tona mesa koje Srbija može da bez carina izveze u Tursku biti podsticaj za proizvodnju i izvoz mesa iz Sandžaka. On je dodao da Srbija ima dovoljno klanica koje imaju halal sertifikat koji je neophodan za izvoz mesa na tursko tržište.

„Nekada je to bio prostor na kojem smo imali najveći broj grla stoke, sada je to nekih 62.000 grla krupne stoke, 20.000 livada i pašnjaka, prema tome, radi se o ekološki potpuno zdravoj sredini, imate kvalitetno meso po cijenama koje su daleko niže od cijena u drugim zemljama i područjima. Prema tome, očekujem da će ova odluka u velikoj mjeri podstaći razvoj stočarstva i prerade mesa u cijeloj Srbiji, a posebno u Sandžaku, jer Sandžak i nema drugi potencijal za razvoj osim poljoprivrede i turizma“, rekao je Ljajić.

Ljajić je naglasio da turske investicije u Srbiji imaju ogroman značaj i da se ne mjere samo brojem otvorenih fabrika i uloženim sredstvima.

„Te investicije ne samo što ovdje otvaraju nova radna mjesta, sve te investicije poboljšavaju naše bilateralne onose, a to je i doprinos ukupnoj regionalnoj stabilnosti imajući u vidu značaj Turske ne samo u regionu, već i u čitavom svijetu“, rekao je Ljajić.

– Ukloniti trgovinske prepreke između zemalja Zapadnog Balkana –

Kada je riječ o ideji o formiranju carinske unije na Balkanu, koju zagovara Srbija, Ljajić je rekao da zemlje regiona treba pragmatično i praktično da posmatraju prijedloge i vide od čega ljudi imaju praktične koristi.

„Slobodan protok robe, ljudi i kapitala je u interesu svake zemlje pojedinačno, bez obzira na prošlost, na to što svaka zemlja ima različito viđenje onoga što se dešavalo, posebno 1990-ih godina. Ako gledamo čisto ekonomski, naš interes treba da bude da što više proizvedemo, da što više udružimo kapacitete, jer smo pojedinačno svi mali. Jedino ako udružimo kapacitete, s obzirom na komplementarne privrede koje su postojale u bivšoj zajedničkoj zemlji, mi imamo neku šansu“, rekao je Ljajić i dodao da ekonosmska logika nalaže da zemlje regiona moraju bolje da sarađuju.

On je naveo da ima redovne sastanke sa kolegama iz regiona i da zajedno insistiraju na uklanjanju prepreka koje postoje u trgovini među zemljama Zapadnog Balkana.

„Smatramo da možemo značajno da povećamo naš izvoz, da značajno uposlimo naše kapacitete, prije svega, u prerađivačkoj industriji, ti kapaciteti nisu iskorišćeni ni u jednoj zemlji. Nadam se da ćemo vrlo brzo potpisati taj protokol pet u okviru zemlja članica CEFTA sporazuma kojim se uklanjaju te barijere i da će to otvoriti put za povećani izvoz između zemalja CEFTA, ali i naš izvoz u zemlje EU“, rekao je Ljajić.

Prema njegovim riječima, turski turisti su „izbili na prvo mjesto“ po broju posjeta Srbiji, a već dvije godine su broj jedan kada je riječ o posjeti Beogradu, koji su prepoznali kao “siti brejk” destinaciju. On je precizirao da je u prvih osam mjeseci Srbiju posjetilo oko 81.000 turista iz Turske.

„Mi želimo da to proširimo, da ponudimo više destinacija, da naše planine tokom zime ponudimo za zimski turizam i sve ono što on donosi. Da ponudimo naše banje. Jedna od tema razgovora bio je proces privatizacije ili dolaska turskih investitora koji će ulagati u naš zdravstveni turizam, u naše banje, to je potencijal koji može da utiče na privlačenje turskih turista, ali i na privlačenje domaćih i stranih turista“, rekao je Ljajić dodavši kako je na porast turista iz Turske dominantno doprinio Turkish Airlines, koji osim dva direktna leta dnevno, dovodi i turoperatore i medije iz udaljenih zemalja poput Irana i Indije.

– Zajedno sa BiH raditi na privlačenju turskih turista –

Napomenuo je da je za Srbiju pogodno to što sa Turskom ima bezvizni režim. Dodao je kako je srbijanska strana tokom razgovora izrazila želju za povećanjem broja avio linija sa dvije na tri i da se otvori nova između Anatalije i Beograda.

Kad je riječ o turističkoj ponudi regiona, on je ocijenio da zemlje regiona moraju da rade na zajedničkoj turističkoj ponudi ako žele da privuku prekookeanske turiste i naveo da sa Crnom Gorom Srbija ima zajedničku ponudu za Kineze.

„U tom smislu, mi smo spremni da, prije svega, sa Bosnom radimo na formiranju zajedničkog proizvoda i privlačenje turista iz Turske“, rekao je Ljajić.

Poručio je turskim investitorima da su u Srbiji više nego dobrodošli i da se nijedan investitor koji je došao iz te zemje u Srbiju nije pokajao:

„Mi se tim investicijama bavimo, ne samo do trenutka kada će oni doći, već se bavimo i tokom njihovog poslovanja, rješavamo sa njima probleme na koje nailaze, uklanjamo sve prepreke. Mi se intenzivno bavimo, nije važno samo da dođu, već da budu zadovoljni, da nemaju problema u poslovanju.“

Ljajić je odgovarajući na pitanje u vezi sa statusom prava nacionalnih manjina u Srbiji rekao da je u tom pogledu možda i napravljen najveći napredak od 2000. godine, ali da se ne može reći da je učinjeno sve i da ima prostora za poboljšanjem.

„Ponosan sam što smo donijeli Zakon o zaštiti naionalnih manjina, koji garantuje ne samo individualna,već i kolektivna prava manjina. Koji garantuje kulturnu autonomiju manjinama, kroz formiranje nacionalnih savjeta, koji imaju nadležnosti u oblastima kulture, obrazovanja, informisanja, službene upotrebe jezika i pisma. Objektivno, to je više od važećih međunarodnih standarda u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava“, rekao je Ljajić.

(Vijesti.ba / AA)

„Posljednji javni istup patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja primljen je sa zabrinutošću i ogorčenjem među muslimanima u BiH i regionu“, saopćeno je danas iz Ureda za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH.

Kako se dalje navodi u saopćenju, nacionalistička retorika, viktimizacija vlastitog naroda bez spremnosti da se preuzme odgovornost za zločine devedesetih, a posebno zločin genocida na kojem je nastao današnji bosanskohercegovački entitet RS dok se drugi pozivaju da postupaju drugačije ne doprinose procesu suočavanja sa prošlošću niti izgradnji povjerenja. Naprotiv, izjavama da je „Srbija gdje god žive Srbi“ počeo je rat devedesetih na ovim prostorima.

– Još jednom se pokazalo da je ideja “Velike Srbije” koja je prouzrokovala stradanja miliona ljudi na ovim prostorima začeta, odgajana i provedena u dijelu svećenstva i srpskih nacionalističkih elita. Zabrinjava da se ta ideja i danas ponovo kroz istupe zvaničnika i različite političke i društvene inicijative oživljava – stoji u ovom saopćenju te dodaje:

– Islamska zajednica, kao najveći stradalnik u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća (100 ubijenih imama, na stotine stradalih u logorima srpske vojske, 614 porušenih džamija, preko 1000 drugih objekata), izražava svoju zabrinutost i upozorava evropsku, muslimansku i svjetsku javnost na opasnost koja dolazi od neodgovornog dijela svećenstva SPC. Ujedno Islamska zajednica polaže i nadu da pravoslavno svećenstvo i vjernički pravoslavni narod u BiH ne podržava ovakve izjava gospodina Irineja koje potkopavaju suverenitet naše države i siju razdor među narodima.

– Na kraju jedino s čim se u IZ slažemo u izjavama gospodina Irineja jeste njegova konstatacija da „narod koji stvara istoriju na zločinima i krvi drugih naroda nema budućnost“, kaže se na kraju saopćenja Ureda za odnose sa javnošću.