Novi Pazar je danas na svom terenu odigrao nerešeno 1:1 sa ekipom Temnića 1924.
500 gledalaca, koliko ih je danas bilo na Gradskom stadionu, gledalo je partiju defanzivnog fudbala bez puno šansi i kakv se sve češće igra na ovom stadionu. Što zbog povreda igrača, što zbog taktike, trener Novog Pazara odlučio se za formaciju bez klasičnog napadača.
Varvarinci su poveli golom Predraga Luke u 17. minutu, a gol za Pazarce postiga je Denis Ristov u 27. minutu meča.
Sem Ragipovića i Djordjevića, koji je na početku drugog poluvremena napustio igru zbog povrede, niko od igrača nije ostavio pozitivan utisak.
“Razočaran sam. Bili smo van ritma iz više razloga. Gosti su opstrukcijom došli do cilja, a očekivao sam da naši iskusni igrači mogu da se prilagode i takvoj igri. Razumem rivala, ali ne bih voleo da na takav način osvajam bodove. Svaka naša greška se kažnjava. Retko gubimo, ali to je slaba satisfakcija”, izjavio je nakon meča trener Novog Pazara Marjan Živković.
Malobrojna publika često je tokom meča negodovala i tražila ostavku Živkovića.
“Bila je to prava prvenstvena utakmica, koja me je iznenadila kvalitetom. Igralo se tvrdo i žestoko na svakom delu terena. Prvo poluvreme odigrali smo dobro, iskoristili jednu šansu, a u drugom smo znali da sačuvamo pozitivan rezultat. Zbog toga smo i došli u Novi Pazar, za koji me vežu lepe uspomene”, izjavio je trener Temnića 1924 Radmilo Jovanović.
U sledećem kolu Novi Pazar gostuje Radničkom iz Pirota, dok će Temnić 1924 biti domaćin kragujevačkom Radničkom 1923.
Haški osuđenici će biti predavači na Vojnoj akademiji u Beogradu. Anita Mitić, Inicijativa mladih za ljudska prava: „Da li će buduće starješine podučavati kako da se završi u Hagu?“
Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin potvrdio je pisanje beogradskih medija, po kojima će svoje mjesto kao predavači na Vojnoj akademiji naći i „starješine iz ratova koji su za nama”. To će, prema njegovim riječima, biti „ispravljanje nepravde koja im je nanijeta prethodnih godina”. Vijest da će optuženi za ratne zločine biti predavači na Vojnoj akademiji na svoj način prokomentarisala je i predsjednica srpske Vlade Ana Brnabić, rekavši kako se „ona time ne bavi”.
Kao predavači se najavljuju general Vladimir Lazarević, koji je u Hagu osuđen za komandnu odgovornost za ratne zločine, Božidar Delić, penzionisani general i član Srpske radikalne stranke (SRS), kao i sadašnji načelnik generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković. Generala Dikovića je Fond za humanitarno pravo (FHP) prozvao da je bio na čelu brigade koja je vršila ratne zločine na Kosovu, kao i za skrivanje masovnih grobnica. Diković je 2013. godine tužio FHP zbog povrede časti i ugleda i sud je presudio u njegovu korist.
Sramota srpske vojske i Srbije
Ako je uopšte bilo sumnje da postoje dva lica srpske vlasti i da je na djelu šizofrena politika – red Evrope, red nacionalizma – onda je vijest o budućim predavačima Vojne akademije otklonila sve sumnje. S jedne strane imamo našminkane radikale kojima su puna usta Evrope, uglavnom oličene u liku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a s druge, čitav naprednjački front čija retorika i ponašanje su zacementirani u ratnim devedesetim godinama. Ako se nešto mora priznati toj dvostrukoj igri onda je to činjenica da ona daje rezultate. Evropa čuje ono što želi da čuje, a domaći birači i dalje vjeruju da su to oni isti stari patriotski radikali koji sada samo govore u šiframa, jer ‘tako moraju zbog Evrope’.
Vijest da će pojedini osuđeni generali postati predavači na Vojnoj akademiji je zaista skandalozna, ocjenjuje za DW Anita Mitić, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava. „Ne znam šta oni uopšte mogu da prenesu budućim oficirima? Jedino što oni mogu da im prenesu jeste kako da završe u Haškom sudu. Jer, to što su oni počinili je zabranjeno svim konvencijama ratovanja. Tako da njihov ‘doprinos’ može biti samo sramota koju su nanijeli i srpskoj vojsci i Srbiji.”
Srbija kao žrtva – dominantni narativ
„Ovakav potez prije svega vidim kao moralni problem i kao pogrešnu poruku koja se šalje javnosti”, smatra Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. „Mislim da je pogrešna poruka da se ljudi koji su osuđeni u Hagu sada tretiraju kao građani koji imaju poseban status u ovom društvu. Ali, to se uklapa u politiku sadašnje vlasti koja negira bilo kakvo učešće Srbije u ratu i po kojoj je Srbija bila samo žrtva u tom ratu. A taj javni narativ već je toliko zaživio da će biti vrlo teško to demontirati, kako bi se govorilo o tome šta se zaista događalo devedesetih godina.”
Ako bismo pokušali da analiziramo šta je to što će oni moći da prenesu mladim oficirima, Sonja Biserko kaže da će „čitava priča biti predstavljena kao da se Srbija samo branila, pogotovu na Kosovu. Cijela kosovska drama se prikazuje samo kroz intervenciju NATO, koja je iz nepoznatih razloga bila usmjerena na Srbiju, a nikako kroz stradanje Albanaca i brojnim žrtvama na albanskoj strani”. Ako se svemu tome doda da su i neki drugi akteri ratova devedesetih veoma aktivni, poput takođe haškog osuđenika majora JNA Veselina Šljivančanina, Sonja Biserko smatra da se zaista može govoriti o nekoj vrsti rehabilitacije ratnih zločinaca devedesetih. „Dodatni problem je što se oni sada uključuju i u obrazovni sistem kroz vojne škole, sa svojom verzijom ratova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu”, upozorava Biserko.
Ratni zločinci – heroji?
Anita Mitić primjećuje da su se ratni zločinci na velika vrata vratili na javnu scenu: „Ne samo što su se pojavili u društvu, nego su se pojavili i na javnoj sceni, na političkoj sceni, učestvuju na skupovima koje organizuju vladajuća stranka i pojedini ministri. Ako se taj trend nastavi bojim se da će ljudi koji su osuđeni za ratne zločine biti tretirani kao heroji u ovom društvu”.
Izgledalo je da je Novi Pazar na dobrom putu da izađe iz krize rukovođenja posle letošnje odluke Ćerima Šemsovića da postane prvi čovek kluba.
Nemoćan da pronađe način kako da anulira smetnje u funkcionisanju kluba, pre svega finansijske prirode, i bespomoćan da se rve sa raznoraznim tegobama povukao se sa mesta prvog čoveka Novog Pazara.
– Javnosti je poznato da Skupština na kojoj bi se ozvaničilo moja postavljenje na poziciju predsednika nikad nije ni održana. Onako za sebe volim da kažem da sam bio „predsednik na probi“. Umnožili su se u međuvremenu problemi, a kako više nemam energiju i mladost da se nosim sa tim preteškim tovarom, nije mi preostalo ništa drugo do da se povučem sa mesta predsednika – rekao je Šemsović. – Pre nego sam se prihvatio funkcije dogovor je bio da mi u finansijskom delu pomogne nekolicina pazarskih privrednika, jer moje mogućnosti na tom planu više nisu tako velike. Na tome sam i pravio konstrukciju poslovanja, ali osim gradske uprave i još jednog finansijera ostalih nije bilo nigde. Tražili su „dlaku u fudbalu“, a dobar deo je zahvaljujući fudbalu rešio neke značajne stvari.
U četvrtak su zbog neisplaćenih obaveza fudbaleri odlučili da na jedan dan obustave rad.
– Objasnio sam im u kakvoj smo situaciji i da treba da budu strpljivi. Nekako sam uspeo da pronađem metod da bi im se isplatila polovina plate, što je i učinjeno, a u međuvremenu su dobili i drugi deo. Opet sam dao više novca nego što je to dogovorom bilo predviđeno.
Turski predsjednik je podsjetio kako je Izetbegovića posjetio u bolnici samo dan njegove smrti, te ispričao šta mu je ovaj tada kazao
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan govorio je danas o posjeti prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegovića, dan prije njegove smrti, kao i o amanetu koji mu je ostavio.
Posjeta Izetbegoviću
Erdogan je za Aliju Izetbegovića kazao kako historiju nije ograničavao svojim vijekom.
Erdogan je u Istanbulu govorio na sastanku Međunarodnog civilizacijskog vijeća, a tom prilikom se prisjetio i prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, od čije je smrti prekjučer navršeno 14 godina.
Turski predsjednik je podsjetio kako je Izetbegovića posjetio u bolnici samo dan njegove smrti, te da mu je Izetbegović tada kazao:
“Tayyip, vi ste potomci sultana Fatiha, ovaj prostor je vama u amanet, zato ga čuvajte”. Erdogan je nastavio:
“Kako mi sada da ostavimo Mostar? Kako da ostavimo Drinu? Kako mi sada da ostavimo tamošnju sultan Fatihovu džamiju. Naravno da mi to nikada nećemo ostaviti. Ovo su sve spomenici koji su kruna naše civilizacije. Ta civilizacija ih je tamo podigla kao razlog postojana. Od 15. stoljeća na ovamo”, kazoa je turski predsjednik, prenosi Anadolija.
Civilizacijska misao
Dodao je kako ova oporuka rahmetli Alije Izetbegovića, koji je osim veliki državnik, bio i jedan od najvažnijih islamskih mislilaca našeg stoljeća, nipošto nije bio samo jedan izraz njegove ljubaznosti.
“Oni koji historiju ne ograničavaju periodom koji su sami živjeli, oni koji uspijevaju izgraditi most između prošlosti i budućnosti, oni drugačije gledaju na svoju budućnost. I rahmetli Alija je tako gledao. Činjenica da je Bosnu dao u amanet Turskoj, manifest je njegovog civilizacijskog horizonta. Jer, Alija je vidio i znao da muslimani jedino jedinstveni, u zajedništvu i solidarišući se jedni s drugima, mogu ostvariti svoju civilizacijsku misao. U tom smislu, ono što nam je danas neophodno kada su u pitanju problemi u islamskom svijetu, jeste da onima koji su u njih bolno i očajno upali omogućimo da na njih pogledaju iz mnogo šire perspektive”, rekao je Erdogan.
Ljetno računanje vremena završava se u nedelju, 29. oktobra u tri sata pomjeranjem kazaljke za jedan sat unazad.
Tako će narednog vikenda u 3 sata ujutru, kazaljke će biti pomjerene za jedan sat unazad, tako da se vrijeme u tri sata računa kao dva sata.
Inače, prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energije, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premiješta” na večernje.
Iz izvora bliskih Uredu predsjednika Turske AA saznaje da su se dvojica lidera složili oko bliske saradnje i koordinacije u kontekstu regionalnih pitanja.
Tokom razgovora je bilo riječi o bezkonfliktnim zonama u Siriji, prvenstveno u Idlibu, a obuhvaćena je i tema procesa u Astani.
Erdogan i Putin dotakli su se saradnje u oblastima trgovine, ekonomije i energije Turske i Rusije.
Izraženo je i zadovoljstvo zbog činjenice da je obim trgovinske razmjene u prvih osam mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, povećan za 21,7 posto.
Lideri su, također, poručili kako su međusobne posjete doprinijeli jačanju bilateralnih odnosa dvije zemlju.
Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac izjavio je danas, da su predsednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u Novom Pazaru ostali tri sata duže nego što je bilo predviđeno što, kako je istakao, dosta govori o dočeku, koji je danima bio tema svetskih medija, te da nas rezultati te posete tek očekuju. Predsednica Skupštine grada, Ifeta Radončić, koja je bila zadužena za ženski protokol ocenila je da i poseta prve dame Turske, Emine Erdoan ima veoma važnu političku poruku.
Po protokolu, poseta dvojice predsednika Novom Pazaru trebalo je da traje do pola 4 popodne, trajala je 7. Mimo protokola dogovorena je i izgradnja košarkaške sale. Biševac je zahvalio građanima što je, kako je kazao, tom prilikom otišla u svet najpozitivnija slika o Novom Pazaru, te istakao da nas rezultati posete tek očekuju.
NOVI PAZAR – Na magistralnom putu Novi Pazar – Raška, u kanjonu reke Raške, pripadnici Policijske uprave Novi Pazar pronašli su beživotno telo muškarca.
Prostor je obezbeđen, a pripadnici vatrogasno-spasilačke jedinice i istražni sudija dolaze kako bi se izvršio uviđaj, javlja Tanjugov reporter s lica mesta.
Mnogo velikih i teških utakmica Vladimir Stojković ima u svojoj karijeri. Uvek je znao da se nosi s pritiskom i veći deo psihološkog tereta, kako bi rasteretio ostatak tima, preuzme na svoja pleća.
Tako je bilo i u četvrtak uveče u Elbasanu, kada je prvi od igrača Partizana istrčao na teren i suočio se sa zvižducima čitavog stadiona i uvredama.
Za njega je nastup u Albaniji bila samo još jedna utakmica u nizu…
Iskusni golman čuvao je i pre dve godine mrežu Srbije u meču protiv Albanije i nije bio zadivljen ambijentom na stadionu. Ništa ga nije impresioniralo ni tokom meča sa Skenderbegom.
“Nisam hteo o tome na konferenciji, ali, iskreno, teže je igrati u Novom Pazaru nego u Elbasanu. Mi bismo voleli da je atmosfera bolja, ali, realno, nije tako. Normalna utakmica, kao da igrate jači meč Superlige. Mislim da je u Novom Pazaru bolja atmosfera…”, rekao je Stojković.
Golman Partizana smatra da nerešen rezultat i nije toliko loš za Partizan, koji će u naredna dva meča imati priliku da stekne prednost u odnosu na konkurenet.
“Imali smo nekoliko šansi i mogli smo da osvojimo sva tri boda. Uzeli smo jedan, ali smo i dalje, sa dve pobede u Beogradu u narednim utakmicama, u poziciji da prezimimo u Evropi. Nadam se da ćemo se već za dve nedelje revanširati Skenderbegu i da ćemo pred prepunim stadionom savladati Jang Bojs i rešiti pitanje prolaska.”
Stojković je izvukao i nešto pozitivni iz kijevskog remija, gde su gostovali Švajcarci (2:2).
“Dobro je što ni Dinamo više ne sme da kalkuliše i da se opušta, već moraju jako da igraju svaki meč jako. Bilo bi dobro da u Bernu za dve nedelje opet bude nerešeno ili da Dinamo pobedi. Ako izgubi, biće baš komplikovano”, rekao je Vladimir Stojković.
Beograd- Iako je Vučić uložio sve napore da na najbolji mogući način dočeka Turskog predsednika Erdogana, navijači Crvene Zvezde nisu propustili priliku da pokažu koliki su patriote pa su tek nakon odlaska predsednika Erdogana krenuli sa najbrutalnijim uvredama na račun čoveka koji Srbiji omogućava brojne benefite i otvara radna mesta.
