Globalni internetski portal Avaaz. org u srijedu je inicirao potpisivanje online peticije norveškom Nobelovom komitetu da se aktuelnoj mijanmarskoj čelnici Aung San Suu Kyi domah oduzme Nobelova nagrada za mir zbog kampanje protiv Rohinja muslimana u Mijanmaru.

Globalni internetski portal Avaaz. org u srijedu je inicirao potpisivanje online peticije norveškom Nobelovom komitetu da se aktuelnoj mijanmarskoj čelnici Aung San Suu Kyi domah oduzme Nobelova nagrada za mir zbog kampanje protiv Rohinja muslimana u Mijanmaru.

U obrazloženju inicijative navodi se da Suu Kyi tokom proteklih godinu dana obavlja dužnost državnog konzula, de facto premijera, u Mijanmaru, gdje se stotine hiljada pripadnika Rohinja manjine napada vatrenim i hladnim oružjem, izgladnjuje, pljačka i protjeruje iz svojih domova.

U decembru prošle godine, kada je pažnja svijeta bila usmjerena na pad sirijskog grada Aleppa, više od deset laureata Nobelove nagrade objavilo je otvoreno pismo u kome upozorava da tragedija u Rakhineu “prerasta u etničko čišćenje i zločine protiv čovječnosti”.

I Malala Yousafzai, još jedna dobitnica Nobelove nagrade za mir, pridružila se ostalim aktivistima za ljudska prava i zvaničnicima u javnim kritikama San Suu Kyi, mijanmarske de facto čelnice,  zbog tretmana Rohinja muslimanske manjine u Mijanmaru.

Više od 73.000 Rohinja prešlo je u Bangladeš iz Mijanmara u posljednjem valu nasilja mijanmarske vojske, izazvanim napadom grupe Rohinja militanata na vojni položaj 25. augusta.

Brutalni tretman mijanmarskih Rohinja dugo vremena je prisutan – oni se nazivaju najviše proganjanom manjinom na planeti, podsjeća Malala u obrazloženju svoje inicijative.

Pakistanska aktivistica za obrazovanje djevojčica, Malala je dobila Nobelovu nagradu za mir zbog svog zalaganja za pravo ženske djece na obrazovanje. Ona je u nedjelju na Twitteru kritikovala Suu Kyi, još jednu dobitnicu Nobelove nagrade za mir, prenosi portal NPR.

(Vijesti.ba / FENA)

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić razgovaraće u petak, 8. septembra, u Sarajevu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nakon čega će biti upriličen radni ručak.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić razgovaraće u petak, 8. septembra, u Sarajevu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nakon čega će biti upriličen radni ručak.

Vučić u četvrtak dolazi u zvaničnu dvodnevnu posjetu BiH, što je njegova prva bilateralna poseta našoj zemlji u svojstvu predsjednika i prva na tom nivou poslije šest godina.

Sastanak Zvizdića i Vučića biće održan u zgradi institucija BiH, s početkom u 10.45 sati.

Kako je iz najavljeno iz Savjeta ministara, početak sastanka otvoren je za snimatelje i fotografe, dok će nakon sastanka biti emitovano saopštenje za javnost.

Na njemačku kancelarku Angelu Merkel bačena su dva paradajza iz gomile okupljene na mitingu u okviru predizborne kampanje u Hajdelbergu, a policija navodi da istražuje ovaj incident.

Na njemačku kancelarku Angelu Merkel bačena su dva paradajza iz gomile okupljene na mitingu u okviru predizborne kampanje u Hajdelbergu, a policija navodi da istražuje ovaj incident.

Kako se navodi, incident se odigrao juče, a portparol policije David Faulhaber rekao je za AP da se istražuje ko su počinioci koji se terete za nanošenje tjelesnih povreda i povredu imovine.

Britanski mediji pišu da su se iz gomile čuli povici “licemjerko”, “izdajico naroda”, što joj je, prema tumačenju “Ekspresa”, vjerovatno upućeno kao kritika politike koju zastupa prema migranitima. Navodi se i da je jedan paradajz pogodio Merkelovu u lijevi kuk, prenosi Tanjug.

Britanski mediji konstatuju da je ovo dokaz da kancelarka neće pridobiti sve glasače do izbora 24. spetembra. Kako se navodi, Merkelova je kasnije tokom dana nastavila kampanju u Štutgartu noseći isti crveni sako.

Penzioneri u Srbiji će u novembru dobiti jednokratnu pomoć od po 6.000 dinara, saznaju “Novosti”. Do kraja godine stići će im i najavljeno povećanje penzija. Koliko će penzioni čekovi biti deblji još nije utvrđeno, ali je zato iznos pomoći već utanačen.

Kako nadležni naglašavaju, za penzije se danas iz budžeta izdvaja 37 odsto, što je rezultat povećanja zaposlenosti, dok je u iste svrhe pre nekoliko godina iz državne kase stizalo čak 20 procenata više. Merama fiskalne konsolidacije došlo se do viška novca u budžetu koji će biti iskorišćen upravo da se pomogne najstarijim sugrađanima koji su do sada podneli najveći teret državne štednje.

Poslednji put koverte najstarijih građana bile su “ojačane” za po 5.000 dinara krajem prošle godine, odnosno 23. novembra za one sa prebivalištem u Srbiji, dok su 19. decembra svoje sledovanje dobili i svi oni koji žive van teritorija naše zemlje, a čekove primaju iz našeg fonda. Oni su tada iznos primili u deviznoj protivvrednosti. Za ovu namenu tada je izdvojeno 8,5 milijardi dinara, što je unapred bilo dogovoreno sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda, a povećanje od 1,5 odsto stiglo je već početkom 2017. godine.

Tada su prvi put jednokratnu pomoć dobili svi, što se očekuje i sada. Pre toga, na takva dodatna primanja mogli su da računaju samo domaći penzioneri ili samo oni sa penzijom do određenog iznosa, odnosno nisu je dobijali korisnici sa većim iznosima na čeku.

Jednokratnu linearnu pomoć do kraja 2017. godine može da očekuje, prema podacima Fonda PIO, više od 1,7 miliona ljudi. Njihova statistika pokazuje da će ovu finansijsku injekciju preko tekućeg računa dobiti oko 1,3 miliona najstarijih, dok će nešto više od 450.000 penzionera taj novac dobiti u gotovini na ruke. Troškove poštarine i ovog puta platiće Fond PIO, i taj trošak neće ući u tih 6.000 dinara.

Za isplatu jednokratne linearne pomoći od 6.000 dinara za nešto više od 1,7 miliona penzionera u Srbiji, Vlada će morati da obezbedi nešto više od 10 milijardi dinara.

Više od milijun prosvjednika okupilo se u glavnom čečenskom gradu Groznom i prosvjedovalo zbog zločina koje vojska i budistički militanti čine nad muslimanskom manjinom Rohinja u mijanmarskoj regiji Arakan.

Prosvjednici su doslovno preplavili ulice Groznog, glavnog grada Čečenske Republike koja je u sastavu Ruske Federacije, javljaju agecije, a među prosvjednicima su bili i čečenski predsjednik Ramzan Kadirov i tamošnji muftija Isa Hamhoyev.

Okupljeni su istaknuli velike transparente na kojima su na ruskom i engleskom jeziku ispisane poruke “Zaustavite genocid u Mijanmaru” i “Zaustavite zvjerstva nad burmanskim muslimanima”.

Prosvjedi su počeli rano jutros uz pojačane mjere sigurnosti, a okončani su nakon klanjanja podne-namaza u džamiji Čečensko srce u centru Groznog.

Više od 90.000 Rohinja prebjeglo u Bangladeš

Rusko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je na skupu bilo blizu 1,1 milijun ljudi i da su deseci tisuća prosvjednika stigle iz drugih dijelova Ruske Federacije.

Pod izgovorom borbe protiv naoružanih skupina, mijanmarska vojska je u proteklih nekoliko dana srušila najmanje 60 muslimanskih sela iz kojih su deseci tisuća mještana primorani bježati prema susjednom Bangladešu.

Prema posljednim izvještajima UN-a, u Bangladeš je ušlo gotovo 90.000 muslimana iz Arakana, a deseci tisuća njih čekaju na prelazak granice.

Zbog činjenice da u kriznom području nema predstavnika međunarodnih organizacija, nemoguće je govoriti o preciznom bilansu stradanja u napadima na muslimanska naselja.

Lokalne nevladine organizacije javljaju da je riječ o tisućama ubijenih ljudi.

Gostujući u emisiji “Ćirilica” na nacionalnoj televiziji “Happy”, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da odnose Srba i Bošnjaka smatra veoma važnim , te da Srbija poštuje integritet Bosne i Hercegovine.

Predsednik Vučić je dodao da je Srbin, koji voli Republiku Srpsku, ali da poštuje BiH i smatra da su odnosi Bošnjaka i Srba izuzetno važni, zbog budućnosti. Oni su važni i zbog Novog Pazara, Sjenice, Tutina.

“Smatram da odnos Srba i Bošnjaka mora da bude pažljivo vođen i trertian, zato što mi moramo da živimo sa Bošnjacima. Predstoji nam dug i naporan dijalog sa Bošnjacima u budućnosti, koji će morati da se dogodi”  – istakao je Vučić.