Bajramsku čestitku uputila jei predsednica gradske Skupštine Ifeta Radončić.
’’Čast mi je i zadovoljstvo da u ime Skupštine grada Novog Pazara, i u svoje lično ime, čestitatam veliki muslimanski blagdan, Ramazanski bajram svim vjernicima, da ga dočekamo i provedemo u miru, dobrom zdravlju, sreći i raspoloženju.
Želja mi je da svi zajedno ostvarimo lične i poslovne uspjehe na opšte dobrobit svih Bošnjaka i zajednice u kojoj živimo. Bajram šerif mubarek olsun’’, poručila je predsednica gradske Skupštine Ifeta Radončić.
Čestitiku povodom nastupajućeg Bajrama uputio je gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac.
,,Povodom nastupajućeg Bajrama, svim sugrađankama i sugrađanima islamske veroispovesti u ime Gradske uprave Novog Pazara i svoje ime upućujem najiskrenije čestitke.
Želim Vam da ojačani odricanjem tokom ramazanskog posta, bajramske dane provedite u dobrom zdravlju i miru, ličnoj i porodičnoj sreći.
Neka Bajram bude povod za druženje i lepu reč sa našim komšijama, svim dobronamernim ljudima koji nas okružuju”. Bajram šerif mubarek olsun.
Povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin uputio je čestitku.
„U ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i u svoje lično ime, svim muslimanima u Sandžaku i dijaspori Bajram šerif mubarek olsun! Želim da ovaj Ramazanski bajram svima donese mir i radost i da ga provedete u zdravlju, sreći i blagostanju zajedno sa porodicom, rodbinom, komšijama i prijateljima’’
Povodom nastupajućeg velikog islamskog blagdana-Ramazanskog Bajrama svim muslimanima i muslimankama, u ime Mešihata Islamske zajednice Sandžaka, i u svoje lično ime upućujem najiskrenije čestitke. Molim Milostivog Gospodara da primi naša dobra djela, da nam omili njihovo činjenje i nakon Ramazana što bi bio jedan od pokazatelja da su nam ramazanski ibadeti kabul-primljeni kod Njega.
Neka ovi mubarek dani koji dolaze nakon mjeseca milosti, oprosta i odricanja budu radost za sve istinske vjernike i vjernice i nadahnuće za obnovu moralnih vrijednosti, vjere, solidarnosti i nade, te prilika da uspostavimo bolje međuljudske odnose. Ovi dani su, takođe, prilika da se osim najbližih, sjetimo i onih kojima je naša pomoć najpotrebnija, nemoćnih, bolesnih i siromašnih kao i naših najmlađih. Bajram šerif mubrek olsun, poručioje Predsjednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka Muftija Hasib ef. Suljović.
Podgorica – Bajramsku čestitku uputio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat efendija Fejzić. On je izrazio nadu sa su vernici tokom proteklog meseca Ramazana zaslužili božje zadovoljstvo.”
Želim da dani pred nama budu dani naše vere i tradicije, dani pomirenja i suživota, budu dani posećivanja, obilazaka i praštanja” poručio je reis Fejzić povodom predstojećeg Bajrama.
Sjenica – Beživotno telo muškarca pronađeno je danas popodne u selu Ponorac, opština Sjenica, a prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je on ubijen.
Uviđaj je još uvek u toku, a novopazarska policija se još uvek nije oglasila ovim povodom.
Identitet muškarca još uvek nije poznat, a prema nepotvrđenim informacijama, pretpostavlja se da je u pitanju A.P. (30) čiji je nestanak juče prijavio njegov otac.
Novi Pazar – Radna subota proglašena je za radnike Gradske čistoće koji će intenzivno raditi na čišćenju grada i gradskih gorbalja sve do nedelje, tačnije, do Bajram namaza. Neradni dan za njih biće ponedeljak, a i tada će dežurne ekipe raditi na odvoženju smeća. Po redukovanom režimu rada prazniće se samo kontejneri.
Zaposleni u Javnom komunalnom preduzeću Gradska čistoća, uprkos, kako ističe direktor Emin Omerović, nepovoljnoj situacij zbog klimatskih uslova koji ne dozvoljavaju maksimalni angažma na terenu, daju sve od sebe kako bi grad bio čist. Ove sezone na poseban način uz nove aranžmane uređene su zelene i cvetne površine, rečna korita, parkovi. Pred predstojeći Bajram sve aktivnosti dodatno su intenzivirane.
”Uspeli smo u zadnjih par nedelja da pripremimo Bajram, da ljudi mogu bez problema da posete groblja, svoje najmilije za vreme bajramskih praznika. Radićemo dans punom parom, radićemo sutra, proglasili smo radnu subotu tako da će groblja do nedelje ujutru biti u nekom pristojnom stanju”, rekao je Omerović.
Za Gradsku čistoću praznični režim rada važiće samo u ponedeljak.
”Što se tiče iznošenja komunalnog otpada, mi smo ove nedelje zaokružili kompletne terene u gradu. Sva smo domaćinstva obišli, kontejneri se redovno opslužuju. Sutra će sektor Čistoće raditi punim kapacitetom od ujutru do Bajram namaza, ceo dan i celu noć”, kazao je Omerović. Redovan režim rada ponovo se uspostavlja od utorka.
Novi Pazar – Gužva ispred šaltera u PU u Novom Pazaru za podnošenje zahteva za izdavanje pasoša krenula je da se stvara pre desetak dana kada se pojavila informacija da se u Crnu Goru ne može ući bez ove putne isprave.
Javnost je posebno iznenadila informacija da je pasoš potrebno da imaju i deca a kako su mnogi već rezervisali letovanje u CG svi su se uznemirili i počeli da predaju potrebnu dokumentaciju kako bi dobili pasoše i za njih u što kraćem roku.Međutim, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, kao ni Uprava pogranične policiije Srbije nisu dobili nikakvo obaveštanje od kolega iz Crne Gore po kome se menja bilo šta u dosadašnjem načinu ulaska naših građana u ovu susednu zemlju.
Način ulaska građana Srbije u Crnu Goru regulisan je ranije potpisanim sporazumom. Po tom sporazumu, naši građani u Crnu Goru mogu da uđu samo sa ličnom kartom. Pasoš nije obavezan,i ta praksa je važeća – kažu u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije.
I u Upravi policije Crne Gore, prenose “Vijesti”, kažu da se ništa nije promenilo u režimu ulaska građana Srbije u Crnu Goru.I dalje je na snazi dosadašnji režim po kojem su državljani Srbije mogu da prelaze crnogorsku granicu samo sa ličnom kartom. Takođe, isti je režim za decu koja putuju samo sa jednim roditeljem ili bez roditelja.Ona moraju imati odgovarajući dokument sa fotografijom i pismenu saglasnost ako ne putuju sa oba roditelja, rekli su u Upravi policije CG.
Iz PU u Novom Pazaru mole sugrađane da ne prave bespotrebnu gužvu jer je poslednja I važeća informacija da pasoš nije potreban za ulazak u Crnu Goru.
Kod trojice Tutinaca pronađena je danas oko 15 h droga u novopazarskom naselju Mur saznaje Glas Sandžaka.
Prema našim saznjanima policija je zaustavila vozilo marke “Škoda oktavija ” tutinskih registarskih oznaka gde je pronašla ekstazi i marihuanu.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48h
Region zapadnog Balkana, nakon zapadnih vojnih intervencija devedesetih godina prošlog stoljeća, i dalje je u haosu, piše list „American Interest“.
Region zapadnog Balkana, nakon zapadnih vojnih intervencija devedesetih godina prošlog stoljeća, i dalje je u haosu, piše list „American Interest“.
Region je i dalje razdijeljen međuetničkim tenzijama i demokratskim nazadovanjem, piše u analizi.
List navodi da su SAD, vjerujući da demokratska budućnost zapadnog Balkana leži u članstvu u EU, odgovornost za politički, institucionalni i ekonomski razvoj regiona ustupile Evropskoj uniji.
Međutim, Evropa nije u potpunosti obavila posao, jer je EU, nakon prihvatanja Hrvatske i Slovenije, izgubila apetit za proširenje i zadržala ostatak regiona Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju, da čekaju na pragu.
Brexit, migrantska kriza, uz porast antievropskih osjećanja u posljednjih nekoliko godina uzdrmali su temelje EU, i odložile proces pristupanja novih članica, a u isto vrijeme „krvave tenzije“ u regionu i nedostatak razvoja samo su se „zagnojile“, ostavljajući siromašne i nestabilne države na periferiji Evrope, a vakum koji se stvorio počeli su da popunjavaju drugi akteri, piše list.
Rusija je potvrdila svoju tradicionalnu ulogu zaštitnika pravoslavnog stanovništva, koristeći Balkan kao tampon da spriječi dalju evropsku ekspanziju i učvrsti svoju sferu utjecaja.
Rusija je utjecala na javno mišljenje među Srbima, Crnogorcima i Makedoncima kako bi ublažila entuzijazam za članstvo u EU i NATO, te je dodatno ojačala svoju moć kroz vojnu pomoć.
Sudeći po nedavno obavljenoj anketi Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), makedonska podrška članstvu u NATO je na najnižem nivou od 2008. godine, dok slično istraživanje obavljeno u BiH pokazuje da samo 18 posto Srba snažno podržava ulazak u EU.
Turska i zaljevske države su odgovorile pojačavajući njihovu podršku muslimanima na Balkanu, a pomoć koju pružaju nije uvijek benigna – Saudijska Arabija izgradila je džamije i dovela muslimanske svećenike od Balkana do zaljeva za vjerske nastave, neki se zalažu za konzervativni vehabizam, koji je u suprotstavljen umjerenom islamu koji se prakticira na Balkanu vjekovima.
Sve to dovelo je do porasta islamističkog fundamentalizma među lokalnim muslimanskim stanovništvom.
S obzirom na to okruženje, nije iznenađenje da politika identiteta usmjerena na etno-religijski nacionalizam doživljava preporod.
Lider Republike Srpske Milorad Dodik, pozvao je na referendum za nezavisnost, a poznato je da je on često putovao u Moskvu na konsultacije sa Putinom.
Sa druge strane, u Bosni lider glavne muslimanske političke stranke, Bakir Izetbegović, redovno putuje u Istanbul da bi se slikao sa sve autoritarnijim turskim predsednikom Erdoganom.
Kao još jedan znak povećanja tenzija, a uprkos stalnom prisustvu 5.000 NATO trupa i snažnom protivljenju Zapadne alijanse, kao i Srbiji i Makedoniji, Hašim Tači je pozvao na uspostavljanje vojske Kosova, a Srbi su pokušali da usmjere voz ukrašen sa sloganom „Kosovo je Srbija“ na Kosovo.
Albanski predsjednik Edi Rama često govori o potrebi za poboljšanje suradnje između njegove zemlje i Albanaca na Kosovu i u Makedoniji, što je navelo kritičare da ga optuže da pokušava uspostaviti „Veliku Albaniju“.
Sa urušavanjem Bliskog istoka i nuklearnim prijetnjama Sjeverne Koreje, postavlja se pitanje zašto bi Balkan uopće bio bitan Zapadu?
Odgovor na to, navodi American Interest, jeste da blizina regiona Evropi znači da destabilizacija na Balkanu može brzo postati problem za Evropu.
Region je 2015. godine bio glavni put za više od milion migranata koji su bježali u Njemačku i Švedsku, a kriza je mogla biti mnogo gora da lokalni lideri nisu uspjeli ostaviti po strani svoje razlike i zajedno raditi.
Eskalacija tenzija
List zaključuje da ako regionalne tenzije i dalje eskaliraju, ovakva suradnja ne može da se očekuje za narednu krizu i to predstavlja kako humanitarni tako i sigurnosni rizik, jer će borci ISIS-a nastaviti da koriste haos i uđu u Evropu.
Kako se navodi, Rusija je dugo nadgledala podjele u ovom regionu kako bi poduprla svoje strateške prednosti nad Evropom, a povećana ravnodušnost ili netrpeljivost prema zapadnim institucijama ide u korist Kremlju.
Bez sidra u zapadnim institucijama, i liberalna demokratija i porast vjerskog fundamentalizma će vjerovatno postati norma u regionu.
Prema nekim posmatračima, prekrajanje nacionalnih granica je jedini način da se riješe ove višegodišnje etničke podjele, međutim činjenica je da ne postoji način da se iscrtaju granice, a da nijedna etnička grupa nije na gubitku.
Uprkos ratovima u Bosni, još postoje oblasti, kao Sarajevo, gdje Srbi, Hrvati i Muslimani žive rame uz rame.
Štaviše, jednostavna razmjena zemljišta, zasnovana na etničkoj većini je recept za haos na Balkanu.
Na Kosovu, Srbi u Mitrovici se opiru albanskoj većini i žele da se pripoje Srbiji, a kao što postoje albanske zajednice u Preševskoj dolini na jugu Srbije, na papiru bi se moglo pretpostaviti da bi dvije teritorije samo mogle zamijeniti populacije.
Ipak, razmjena Mitrovica-Preševo bi izazvala borbe nad teritorijom, jer se ne graniče sve enklave, a iz istog razloga, malo je vjerovatno da će Srbija pristati na predaju većinski muslimanskog Sandžaka Bosni, navodi American interest.
Bolji način je da se uspostave i ojačaju regionalne institucije da olakšaju ekonomsku i političku koordinaciju i rješavanje sukoba.
Carinska unija
Carinska unija bi mogla biti korak u pravom smjeru, ali ne i zamjena za ulazak u NATO i EU, piše American interest.
Nažalost, EU je sve samo ne napustila svoju strategiju proširenja za region, zbog straha da će je preplaviti jeftina radna snaga, ali možda bi za nju bilo bolje da primi zapadni Balkan, što bi moglo dovesti do povećanja regionalne suradnje, samim tim i smanjenja međuetničkih tenzija.
List navodi i da je integracija u NATO jednako važna i lakše ostvariva za zapadni Balkan, a nakon Crne Gore vrata se otvaraju za Srbiju, Makedoniju, Bosnu, čije bi pripajanje poslalo signal da se Balkan vidi kao dio Zapada i da će pomoći odupiranju ruskog nadiranja.
Zapad se nalazi pred teškim izborom – ili će tretirati Balkan kao strateško sredstvo, ili riskirati da izgubi region u ruskom utjecaju, uz infiltraciju islamskog ekstremizma.
U septembru prošle godine, Bosna je podnijela zvaničan zahtjev za prijem u Evropsku uniju, što bi Brisel trebalo da ozbiljno razmotri, a nakon Crne Gore NATO treba da uzme i Srbiju i Bosnu kao buduće članice.
Sa previranjima u EU, integracija sa zemljama je važnija nego ikada, zaključuje američki list.
(TBT, Tanjug)
