Zahlađenje u odnosima Vučića i Dodika, o kojem se govorilo i ranije, nije posljedica različitih pogleda na integritet, unutarnje uređenje i odnose u našoj zemlji, pa ni Dodikove ranije podrške Vučićevim političkim rivalima, već sve jačeg utjecaja Rusije na Balkanu. Vučićeve euroatlantske ambicije i odnos sa zapadnim zvaničnicima nisu po mjeri Kremlja, koje svoje nezadovoljstvo tim ambicijama demonstrira i kroz postupke svog pijuna Milorada Dodika. Uprkos deklarativnoj podršci, Dodik u proteklim mjesecima kontinuirano nastoji narušiti poziciju srbijanskog premijera i to upravo po nalogu iz Moskve, a Vučić je itekako svjestan tih pokušaja.
Nikolića želi Rusija, Vučića zapad
Predsjednički izbori u Srbiji se bliže, aktuelni predsjednik Tomislav Nikolić ne bi imao ništa protiv prilike za dobijanje novog mandata, ali isti stav ne dijeli i predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić.
– Tomislav Nikolić je kao predsjednik Srbije zaslužio da nastavi i dalje da obavlja taj posao – poručio je nedavno Dodik, što sigurno nije prijalo Vučiću, koji se za sada nije zvanično oglasio po pitanju kandidata SNS-a, ali spekulacije o njegovim predsjedničkim ambicijama su sve glasnije.
– Za Srbiju je karakterističan utjecaj Rusije i njena velika bliskost sa partijom na vlasti. Premijer Vučić lavira između Zapada i Rusije, ali nije sigurno koliko njegova partija stoji iza toga i koliko je on sam u mogućnosti da napravi taj prodor prema EU. To je sad pitanje koje će sigurno narednih mjeseci biti na dnevnom redu, a naročito u predsjedničkoj kampanji koja nama predstoji – kazala je u razgovoru za Faktor Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Iako su Vučić i Nikolić stranačke kolege, pogledi na geopolitičke odnose na Balkanu su im u suprotnosti, te ne čudi ruska podrška Nikoliću i težnja da uklone Vučića sa puta ka realizaciji svojih interesa na ovim prostorima. Upravo je aktuelni srbijanski premijer taj koji se usprotivio ruskom zahtjevu da se u Srbiji organizuje referendum o članstvu te zemlje u NATO-u, a sporni su im i njegovi odnosi sa odlazećom američkom administracijom. Vučić još uvijek osjeća posljedice kritika ruskih medija pod kontrolom Vladimira Putina, ali i srbijanskih medija pod ruskom kontrolom, zbog poslovnog dogovora sa bivšim britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Moskva Vučića smatra odgovornim i za odbijanje učešća srbijanske vojske u operacijama u Siriji, te za neispunjavanje zahtjeva da članovima ruskog humanitarnog centra u Nišu bude dodijeljen status diplomata.
Pored Nikolića i njegove struje unutar SNS-a, Putinovi „favoriti“ u Srbiji su svakako Socijalistička partija Srbije (SPS), Demokratska stranka Srbije (DSS), Srpska narodna partija (SNP) i Srpski pokret „Dveri“. Proruski stavovi tih političkih snaga su rezultirali time da je Putin doslovno natjerao Vučića da ih zadrži u vlasti, a sada uz pomoć tih snaga, ali i Milorada Dodika, pokušava ukloniti Vučića, pa možda na isti način na koji je pokušana „smjena“ crnogorskog premijera Mile Đukanovića 16. oktobra prošle godine. Podsjećamo, crnogorske službe su razotkrile i spriječile kriminalnu organizaciju, finansiranu iz Rusije, koja je na dan izbora u toj zemlji planirala Đukanovićevu likvidaciju.
– To je dio iste strategije. Radi se o nesumljivoj želji Putinove administracije da vrati ruski utjecaj na Balkan. U tom paketu su BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija. Taj utjecaj može biti vrlo poguban. Gdje god je Rusija došla i gdje god da su imali politički utjecaj, te zemlje su ulazile u velike probleme kada su u pitanju politička stabilnost, te demokratski i ekonomski razvoj. Čini mi se da se tu vodi jedna vrlo žestoka borba da se Vučić ukloni ili da se potpuno odrekne prozapadnih ideja. Tu se koristi i Milorad Dodik, te Tomislav Nikolić, Ivica Dačić i cijela ta bulumenta u kojoj su „Dveri“ i „Radikali“. Dodik ima jednu vrlo zapaženu ulogu, kako bi se Vučić okružio tim proruskim snagama, a u tom kontekstu je važno bilo srušiti i prozapadnu vladu u Crnoj Gori – kazao je u razgovoru za Faktor Milorad Popović, crnogorski književnik i analitičar.
Nedugo nakon dešavanja u Croj Gori je u Banjoj Luci uhapšen Jovan Jošilo, koji je dovođen u vezu sa pronalaskom oružja u blizini porodične kuće Aleksandra Vučića. Prema informacijama Faktora, pronađeno oružje je direktno povezano sa paraobavještajnom službom Milorada Dodika, a ista informacija je došla i do srbijanskog premijera.
Interesi Rusije u BiH
Pored uloge u pokušaju svrgavanja Vučića sa vlasti, Rusija koristi Dodika i za realizaciju svojih ciljeva u BiH. Stvaranje slike BiH u svijetu kao zemlje na ivici građanskog rata, nesposobne za kontrolisanje unutarnjeg stanja, je u skladu sa ruskim težnjama za sprječavanje širenja NATO-a. Da li NATO-u trebaju usluge ograničenih i razjedinjenih oružanih kapaciteta zemlje kao što je BiH? U odgovoru na ovo pitanje leži i odgovor na aktuelne tvrdoglave zahtjeve Milorada Dodika za učešćem dijela Oružanih snaga BiH na obilježavanju takozvanog dana Republike Srpske. Referendum, narušavanje državnih pravosudnih institucija, te blokiranje svih procesa koji zemlju vode naprijed na euroatlantskom putu su u potpunosti u skladu sa tim ruskim težnjama.
Pitanje je, naravno, šta Dodik dobija zauzvrat? Kompenzacija za marionetsku ulogu može biti i toliko željeni kredit, kojeg predsjednik RS-a najavljuje već godinama, a kojim bi osigurao socijalni mir i produžio svoju vladavinu tim dijelom BiH. S druge strane, možda je u igri i azil u Rusiji, koji bi Dodika spasio od odgovornosti za sve kriminalne radnje u BiH.
– Što se novca tiče, ja u to ne vjerujem. Rusi jedino novac daju za obavještajne i propagandne svrhe. Što se ekonomije tiče, a to se može vidjeti i na primjeru Srbije, to je više propaganda ili eventualno donacija nekih dotrajalih vojnih resursa. Dodik će se grčevito držati i lobirati u korist Rusije. S obzirom na velike ekonomske probleme Republike Srpske, to je njemu jedina strateška podrška od koje očekuje pomoć – izjavio je Popović.
Previranja u regionu, prema mišljenju predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, može riješiti jedino EU ubrzanim procesom integrisanja zemalja bivše Jugoslavije.
– Podjela BiH, povratak Crne Gore i Kosova je i dalje na dnevnom redu kod najvećeg dijela srpskih političara i vrlo su indikativne izjave ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, koji je konstatovao loše odnose u regionu sa skoro svim zemljama. Naravno, on prebacuje to na druge, ali indikativno je da u posljednjih četiri ili pet godina Srbija je narušila taj trend zbližavanja u regionu, te su odnosi u zemljama bivše Jugoslavije poprilično napeti, uglavnom zbog pitanja iz nedavne prošlosti. Region je ponovo u nezavidnoj situaciji i ne zna se u kojem će pravcu krenuti. Republika Srpska se smatra ratnim plijenom od kojeg Srbija neće lako odustati. Sve ove prijetnje koje Dodik redovno izjavljuje, poput referenduma o otcjepljenju, je njegova provokacija i testiranje dokle može ići. EU je izlaz za region, ali i šansa za samu EU – izjavila je Biserko.
(Vijesti.ba / Faktor)