(VIDEO) TRI OSOBE POGINULE U STRAVIČNOM SUDARU: Vatrogasci sekli vozila da dođu do tela
subota, januar 11, 2025pretraganaslovnaHronika11. januar 2025.(VIDEO) TRI OSOBE POGINULE U STRAVIČNOM SUDARU: Vatrogasci sekli vozila da dođu do telaNa putu Zaječar – Paraćin, u blizini sela Savinac, dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su tri osobe izgubile život.
Prema prvim informacijama sa terena, sudar je bio toliko stravičan da su vatrogasci morali seći vozila kako bi došli do tela nastradalih.
Nažalost, ekipe Hitne pomoći koje su ubrzo stigle na mesto nesreće mogle su samo da konstatuju smrt.
Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram
Objava koju deli 192.RS (@192_rs)
Saobraćaj na ovoj deonici trenutno je obustavljen za teretna vozila, dok su putnički automobili preusmereni na alternativne pravce.
Policija je na terenu i u toku je istraga kako bi se utvrdile tačne okolnosti koje su dovele do ove tragedije.
Potraga za M. Malićević(17) traje već nekoliko dana – Porodica moli za pomoć
Porodica sedamnaestogodišnje Mije Melićević iz Sarajeva već nekoliko dana živi u agoniji nakon njenog nestanka, a potraga za njom i dalje traje. Nestanak tinejdžerke prijavljen je 8. januara 2025. godine, nakon što je napustila porodični stan na Grbavici oko 15 sati i od tada joj se gubi svaki trag.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, njena telefonska lokacija zabilježena je u ulici Prvomajska, gdje je viđena u društvu djevojčice crne kose. Porodica apeluje na sve koji imaju bilo kakvu informaciju da se jave nadležnim organima ili direktno porodici.
Mia je visoka 175 centimetara, mršave je građe i teška oko 56 kilograma. Na sebi je imala crnu jaknu, crne čizme i tamnoplave farmerice. Nosi dijagnostifikovan poremećaj u ponašanju, što dodatno zabrinjava porodicu i javnost.
“Molimo sve ljude koji su možda vidjeli našu Miju ili imaju bilo kakvu informaciju o njenom kretanju da nam pomognu. Svaka informacija, ma koliko mala bila, može biti ključna,” poručili su članovi porodice kroz medije.
Policija u Sarajevu intenzivno radi na prikupljanju svih dostupnih informacija, pregledaju se nadzorne kamere i razgovara s potencijalnim svjedocima. Potraga je proširena i na okolna područja, dok se građani mole za oprez i budnost.
Porodica i prijatelji izražavaju nadu da će Mia uskoro biti pronađena živa i zdrava, dok se zajednica u Sarajevu ujedinjuje u podršci.
Uništavanje muslimanske baštine u Leskovcu: Svjedočanstvo o neprolaznoj nepravdi
Nestanak muslimanske zajednice iz Leskovca nakon oslobođenja od osmanske vlasti 1877. godine označio je početak kraja jedne epohe. Odlazak muslimana nije značio samo demografski gubitak za grad, već i sistematsko uništavanje kulturne baštine koja je grad činila prepoznatljivim. Vandalsko rušenje džamija, hamama, saraja i drugih arhitektonskih bisera svjedoči o brutalnosti promjena koje su uslijedile.
Dok su muslimani za vrijeme osmanske vlasti omogućavali pravoslavnim crkvama i zajednicama da opstanu i razvijaju se, kasnija srpska vlast nije pokazala istu mjeru tolerancije. Kako navodi Radoš Trebješanin, pravoslavne crkve su u osmansko doba bile značajno obogaćene nekretninama, zemljom i kapitalom. Međutim, muslimanski objekti, uključujući Bajazitovu džamiju i Šašit-pašin saraj, nisu imali istu sudbinu nakon promjene vlasti.
Prema popisu iz 1888. godine, od 900 muslimanskih kuća, sačuvana je samo jedna – Gradska kuća, danas leskovački muzej. Ova kuća, nekada dom posljednjeg osmanskog komandanta, simbol je trajne nepravde. Na mjestu gdje su nekada stajale Bajazitova džamija i Šašit-pašin saraj danas se nalaze sportski tereni, bolnice i drugi moderni objekti. Takav urbanistički razvoj u potpunosti je izbrisao tragove muslimanskog Leskovca.
Feliks Kanic, poznati austrijski putopisac, zabilježio je 1889. godine da je Leskovac, nekada dom za 4.500 muslimana, smanjen na jedva 60 preostalih duša. Njegova zapažanja ukazuju na brzinu i odlučnost u uništavanju svega što je nosilo muslimanski pečat, od džamija do hamama. Kanic ističe kako su muslimani, zbog neprijateljskog okruženja, prodavali imanja i kuće po znatno nižim cijenama.
Osam leskovačkih džamija svjedočilo je o vjerskom i kulturnom identitetu muslimana. Posebno mjesto imale su Bajazitova džamija, Čarši džamija i Sahat džamija. Čarši džamija, okružena vrtovima, bila je središte muslimanskog života, dok je Sahat džamija sa svojom čuvenom kulom dominirala gradskim pejzažem. Sva ova mjesta duhovnosti i okupljanja izbrisana su sa mape grada.
Leskovac je nekada bio ponosan na svoja tri saraja, među kojima se isticao Šašit-pašin saraj. Izgrađen 1790. godine, ovaj monumentalni objekat bio je primjer vrhunske osmanske arhitekture. Međutim, umjesto da postane spomenik kulture, porušen je 1891. godine. Slično su prošli i Harem-saraj, poznat po šadrvanu s 60 mlazeva, i Grčki saraj, karavan-saraj koji je bio vakufska imovina.
Danas Leskovac ne čuva uspomenu na svoju muslimansku prošlost. Jedini preostali simbol je zgrada muzeja i sjećanja starijih generacija. Profesor doktor veterine Ajša Baba-Alić, posljednja potomkinja leskovačkih muslimana, nosi u sebi priču o gradu koji je nekada bio dom za četiri i po stoljeća bogate islamske kulture. Međutim, priča o Leskovcu je i priča o Balkanu, gdje se historija često piše rušenjem i zaboravom. Umjesto da se gradi na temeljima prošlosti, Leskovac je svjedočanstvo o tome kako vandalizam briše stoljeća kulture. Ova kolumna nije samo podsjetnik na uništenje muslimanskog naslijeđa u Leskovcu, već i apel za očuvanje historije kao temelja za budućnost.
HAMAD JE ŠAMPION! Međedović osvojio titulu u Portugalu, razbio rivala na komade
subota, januar 11, 2025pretraganaslovnaIstaknuto11. januar 2025.HAMAD JE ŠAMPION! Međedović osvojio titulu u Portugalu, razbio rivala na komadeNovopazarac Hamad Međedović ostvario je veliki uspeh na turniru u portugalskom Oeirašu, gde je osvojio svoju petu titulu na Čelendžer turu i, što je još važnije, po prvi put ušao među najboljih 100 tenisera sveta.
U finalu je Hamad sa lakoćom savladao Kanađanina Lijama Draksla rezultatom 6:1, 6:3, za nešto više od sat vremena igre.
Ova pobeda potvrđuje njegov napredak i dominaciju na Čelendžer nivou, dok je njegov ulazak u Top 100 rezultat višeg intenziteta priprema i ulaganja u profesionalni razvoj.
Međedović je na ovom turniru bio prvi nosilac, a iako je u početku imao problema sa beloruskim teniserom Jegorom Gerasimovim, koji je imao set i brejk prednosti, Hamad je uspeo da preokrene i osigura trijumf.
U narednim kolima, bez većih problema, savladao je Fereiru Silvu, Sombora Piroša i talentovanog Španca Danijela Rinkona.
Finalni meč protiv Draksla bio je pravo majstorstvo, a Kanađanin nije imao nijednu brejk šansu sve do poslednjih trenutaka igre.
Hamad je dominirao sa više od 85% osvojenih poena na svom prvom servisu, što je jasno pokazalo njegovu tehničku i mentalnu spremnost.
Za Međedovića, koji je promenio trenera i preselio se u Španiju, ova pobeda znači više od same titule.
S obzirom na to da će od ponedeljka deliti 98. poziciju na ATP listi, ovo je samo početak njegove borbe za još bolje rezultate na višim nivoima.
Ostaje žal što se krajem prošle godine nije okitio i titulom na turniru iz 250 serije u Beogradu, gde mu je Denis Šapovalov stao na put u finalu, ali ako bude nastavio sa ovakvim rezultatima, pitanje je samo trenutka kada će i do toga doći.
Sve u svemu, tu je, u zoni koja mu sada već omogućava da više razmišlja o Grend slemovima, a videćemo gde ćemo videti njegov novi napredak.
Srbija posle dugo vremena ima novog Top 100 igrača.
Tako se Hamad priključio Novaku Đokoviću, Dušanu Lajoviću i Miomiru Kecmanoviću.
U poslednjih 10 godina, Međedović je tek šesti igrač iz naše zemlje koji je ostvario tako nešto, a uz pomenuta imena tu su bili još Laslo Đere, koji i dalje orbitira i pretenduje na Top 100, kao i penzionisani Filip Krajinović.
Ova titula u Oeirašu donosi mu još jednu vrednu Čelendžer nagradu, koju će dodati svojoj kolekciji, pored titula osvojenih u Ludenšajdu, Šekešfehervaru, Mathauzenu i Manakoru.
Počinje Australijan open, Đoković u ponedeljak kreće u pohod na 25. grend slem titulu
subota, januar 11, 2025pretraganaslovnaSport11. januar 2025.Počinje Australijan open, Đoković u ponedeljak kreće u pohod na 25. grend slem tituluMELBURN – Na teniskim terenima u Melburnu u noći između subote i nedelje počinje prvi grend slem turnir sezone, Australijan open, gde će desetostruki šampion Novak Đoković pokušati da osvoji 25. grend slem trofej.
Đoković je Australijan open osvajao 2008, 2011, 2012, 2013, 2015, 2016, 2019, 2020, 2021. i 2023. godine.
Srpski teniser će u Melburnu ujedno imati priliku da osvoji 100. ATP trofej u karijeri.
Đoković će u prvom kolu igrati protiv Amerikanca Nišeša Basavaredija, koji se nalazi na 133. mestu ATP liste.
Biće ovo prvi duel dva tenisera, a meč je na programu u ponedeljak od devet sati ujutru na Rod Lejver areni.
Srbiju će u singl konkurenciji predstavljati još Miomir Kecmanović i Dušan Lajović, koji će se međusobno boriti za plasman u drugo kolo turnira u Melburnu.
Trofej na Australijan openu u ženskoj konkurenciji braniće Beloruskinja Arina Sabalenka, koja je prošle godine u finalu savladala Kineskinju Ćinven Ženg 6:3, 6:2.
Beloruskinja će imati priliku da ove godine u Melburnu postane prva teniserka od Martine Hingis (1997-1999), koja je tri puta uzastopno osvajala Australijan open.
Sabalenka će u prvom kolu prvog grend slem turnira sezone igrati protiv Amerikanke Sloun Stivens.
Srbiju će u singlu u ženskoj konkurenciji predstavljati Olga Danilović, koja će se u
prvom kolu sastati sa Arančom Rus iz Holandije.
Ovogodišnji nagradni fond Australijan opena iznosi 96,5 miliona australijskih dolara (oko 58,1 milion evra).
Pobednici u singlu u muškoj i ženskoj konkurenciji dobiće po 3,5 miliona australijskih dolara (oko 2,1 milion evra).
Titulu u muškoj konkurenciji brani italijanski teniser Janik Siner, koji je prošle godine u finalu pobedio Rusa Danila Medvedeva 3:6, 3:6, 6:4, 6:4, 6:3.
Australijan open će se igrati od 12. do 26. januara.
U izraelskim napadima u Gazi od oktobra 2023. godine ubijeno je više od 46.006 Palestinaca, javlja RTV Novi Pazar.
Mučki je ubijeno više od 17 hiljada dece i više od 12 hiljada žena. Broj ubijenih daleko je veći. Zbog stalne izraelske agresije nemoguće doći do tela ubijenih koja su pokraj puta i pod ruševinama.
Do sada je, prema dostupnim podacima, izraelska vojska ubila više 12 hiljada učenika i studenata u okupiranoj enklavi, a bombardovano je blizu 600 obrazovnih ustanova.
Više od 109.378 Palestinaca je ranjeno, odnosno teško povređeno.
Izvor: www.rtvnp.rs
The post Broj ubijenih Palestinaca u Gazi premašio 46.006 appeared first on Radio Televizija Novi Pazar.
Fudbaleri Novog Pazara odigrali su prvu kontrolnu utakmicu na pripremama u Antaliji protiv južnokorejskog tima Gangvon. Meč je završen nerešenim rezultatom 1:1. Tim iz Južne Koreje poveo je u prvom poluvremenu, dok je Pazar do izjednačenja došao u nastavku meča, golom Ensara Brunčevića.
Trener Novog Pazara Tomislav Sivić izjavio je nakon meča da je zadovoljan prikazanom igrom svog tima, posebno disciplinom i fizičkom pripremljenošću.
„Nama je ovaj meč bio baš po meri. Protivnik je bio dobar, disciplinovan i trkački superioran. Juče smo imali težak trening, ali najvažnije je da se niko nije povredio. Zadovoljan sam disciplinom, protokom lopte i količinom trčanja, dok će ostalo doći s vremenom. Sve u svemu, skroz korektno”, izjavio je trener Sivić.
Novi Pazar nastavlja pripreme u Turskoj, gde će odigrati još nekoliko kontrolnih utakmica uoči nastavka sezone u Superligi Srbije.
The post Fudbaleri Novog Pazara remizirali s Gangvonom u Antaliji appeared first on Radio Televizija Novi Pazar.
Biševac se u Bursi sastao sa gradonačelnikom Mustafom Bozbejem (FOTO)
Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, narodni poslanik Muamer Bačevac, delegacija Grada Novog Pazara i predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća sastali su se sa gradonačelnikom Burse, Mustafom Bozbejem.
Tom prilikom razgovarali su o jačanju saradnje između dva bratska grada posebno u oblasti ekonomije, kulture i obrazovanja. Bursa, poznata kao drugi industrijski najrazvijeniji grad u Turskoj i peti po broju stanovnika, predstavlja važnog partnera za Novi Pazar.
Ova poseta ima poseban značaj za unapređenje odnosa između Srbije i Turske, a narodni poslanik Bačevac, zadužen za odnose sa Republikom Turskom, istakao je značaj čvršće povezanosti kroz konkretne projekte.
Sutra će u Bursi biti održan skup Bošnjaka koji žive u ovom regionu, gde se očekuje nastavak razgovora o zajedničkim inicijativama i podršci bošnjačkoj zajednici.
Majka opisala potresne detalje: Amputirana su mu dva prsta nakon eksplozije petarde!
Osmi januar ove godine ostat će dan kojeg Dragana Milanović, majka osmogodišnjeg dječaka iz Prijepolja, nikada neće zaboraviti. Tog dana, na putu ka manastiru Mileševa, tokom defilea kamiona povodom Božića, njen sin je zadobio teške povrede koje su dovele do amputacije dva prsta na desnoj ruci. Sve je počelo nevino. Kamioni ukrašeni za praznik prolazili su kroz Prijepolje, noseći radost i veselje, kada je nepažljiv gest iz jednog od vozila promijenio život ove porodice.
„Nisam bila tu, bila je moja prijateljica. Nečiji nemar iz kamiona je uzrokovao tragediju. Sin je dobio petardu, zapalio je, ali nije na vrijeme bacio. Eksplozija je uslijedila u njegovoj ruci,“ priča kroz suze majka Dragana.
Prisutni su odmah pritekli u pomoć. Porodični prijatelj, koji se zatekao u blizini, vidio je situaciju i pokušao da reaguje, ali je već bilo kasno.
„Kum je vidio da mu je petarda u ruci i pokušao da je skloni, ali eksplozija je već nastupila. Odmah su ga uzeli u naručje i odveli u Opću bolnicu u Prijepolju,“ dodaje Dragana.
Nakon prve intervencije u lokalnoj bolnici, dječak je hitno prebačen u bolnicu u Užicu, gdje su ljekari morali da obave zahtjevnu operaciju. Nažalost, posljedice su bile neizbježne.
Ljekari su morali da amputiraju dva prsta dječakove desne ruke, dok je treći prst pretrpio teška oštećenja do kosti. Dijete je još uvijek u bolnici, gdje će, prema procjenama ljekara, provesti najmanje sedam dana.
„Malo mu je žar zakačio kosu i trepavice. Uplašen je, ali najvažnije je da se oporavlja. Očekujemo da će uskoro izaći iz bolnice ako ne bude komplikacija,“ kaže majka.
U potresnom iskazu za medije, Dragana Milanović otkriva koliko je porodica pogođena ovom nesrećom.
„Pričali smo mu ranije o opasnostima petardi, upozoravali ga. Nešto je razumio, nešto nije. Ovo mu je bio prvi put da je držao petardu, a desilo se ovo. Pola života mi je oduzeo, ali šta ću. Najvažnije je da je sada dobro i da ide na bolje,“ govori Dragana.
Ovaj tragičan događaj ponovo je otvorio pitanje sigurnosti djece tokom praznika. Petarde, iako popularne među mlađima, predstavljaju ozbiljan rizik, što potvrđuje i ovaj slučaj. Majka apeluje na roditelje i zajednicu da ozbiljno shvate opasnosti koje pirotehnička sredstva nose.
„Molim roditelje da pripaze na djecu. Ovo je moglo da se desi bilo kome. Neka ovo bude opomena svima da praznična radost ne treba da završi tragedijom,“ dodaje uznemirena Dragana.
Pitanje odgovornosti za ovaj incident ostaje otvoreno. Ko je odgovoran za to što je petarda dospjela u ruke osmogodišnjaka? Da li je organizator defilea poduzeo sve potrebne mjere kako bi se izbjegle ovakve situacije? Roditelji dječaka očekuju odgovore i pravdu. Ovaj slučaj je podsjetnik koliko nepažnja može da košta, ne samo fizično već i emocionalno, jer porodice poput Milanovića moraju da se suoče s posljedicama do kraja života.
OTIŠAO je Emir Hadžimujović – Sandžački lav koji je živio kao heroj i umro kao inspiracija
Autor Suad K Zoranić
Novi Pazar je zavijen u crno. Srce Sandžaka je izgubilo jednog od svojih najhrabrijih i najvoljenijih sinova. Emir Hadžimujović, poznat kao sandžački lav, prerano je napustio ovaj svijet, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga poznavali. Bio je sportista, borac, ljubitelj pravde, patriota, sin ponosnih roditelja, brat jedine sestre, ali prije svega čovjek sa velikim srcem.
Emirova priča nije obična priča – ona je saga o borbi, nadi i nepokolebljivoj vjeri. Kao profesionalni sportista i MMA borac, bio je oličenje snage i hrabrosti. Njegova ljubav prema rodnom gradu, prema Sandžaku i prema svom narodu bila je neizmjerna. Čak i kada ga je sudbina stavila na najteže iskušenje, Emir nije pokleknuo.
Godine 2016. Emir je pretrpio ranjavanje koje ga je ostavilo nepokretnim. Mnogi bi se pred takvom sudbinom slomili, ali ne i Emir. On je to iskušenje doživio kao još jedan meč u kojem mora dati sve od sebe.
Emir Hadžimujović i Kasim Zoranić
I zaista, njegova borba nije bila samo fizička – ona je bila i duhovna, inspirativna, simbol nepokolebljive vjere i odlučnosti. Njegove riječi napisane 2017. godine, za njegov rođendan, ostaće uklesane u moje pamćenje dok sam živ:
“U životu sam se trudio da se borim protiv nepravde, ako ne fizički, barem riječima, a ako ni tako, onda prekim pogledom. Ponosim se time. Ja sam čvrsto vjerovao u odredbu mog jedinog Gospodara, Allaha dž.š., pa taj događaj smatram iskušenjem,“ napisao je.
Emir je živio svoj život sa strašću i snagom koja se rijetko viđa. Bio je, kako je sam rekao, “dijete kaldrme”, odrastao na ulicama koje su ga oblikovale u nepokolebljivog borca protiv nepravde. Njegova navijačka grupa, Ekstremi, bila je njegov dom, njegovi prijatelji bili su njegova snaga, a njegova porodica njegov oslonac.
Njegov život je bio poruka – poruka da nikada ne smijemo odustati, da moramo vjerovati i boriti se bez obzira na težinu iskušenja. Emir je bio simbol nade za sve koji su se ikada osjećali izgubljeno, simbol borbe za one koji su se ikada suočili s nepravdom.
On je bio svjetlo u mraku, primjer kako se i u najtežim trenucima može zadržati osmijeh i vjera. Njegov posljednji meč, kako ga je nazivao, bio je najvažniji – meč života.
„Borim se onako kako ste me navikli u mečevima – oštro. Ovdje nema taktike, ja samo guram naprijed i znam da ću in sha Allah vrlo brzo pobijediti,“ napisao je.
Iako je fizički otišao, njegova pobjeda ostaje u svakom od nas koji smo ga poznavali, voljeli i divili mu se. Emirove riječi, njegovo nasljeđe, njegova ljubav prema životu i ljudima, zauvijek će nas podsjećati da budemo bolji, da se borimo za pravdu, za ljubav i za vjeru.
Njegov osmijeh, njegov duh i njegova snaga žive u svakom Novopazarcu, u svakom Sandžakliji koji je ikada bio dirnut njegovom pričom. Ti si bio i uvijek ćeš ostati naš lav, naš borac, naš ponos. Pogledajmo posljednju borbu Emira Hadžimujovića u ringu i prisjetimo se kakav je lav bio. Upravo je tako želio – da ga pamtimo na vrhuncu njegove snage. Neka ti je vječni rahmet, prijatelju moj. S ljubavlju i poštovanjem, tvoj Sutko.
