Profesionalno se bavi muzikom od djetinjstva, kao pjevač solista često putuje sa svojim bendom, a svaki slobodan trenutak Senad Nurković iz Peći na Kosovu koristi za boravak u prirodi.

Kao ribolovac ”specijalista” je za pastrmke, ali kao ljubitelj prirorode bez ikakve bojazni i nesebično druži se i brine o životinjama.

Na fotografijama u svojem albumu vidi se kako rukama drži roj pčela, mladunčad vuka, ježa, sove…Kao strastveni i uspješan lovac uzgajatelj je lovačkih pasa goniča. U svemu što radi ima nesebičnu podršku svoje porodice .

Još prošle godine Senadov rođak je u šumi pronašao ostavljeno lane, ali svoju prisnost i povjerenje, sada već srnadać iskazuje samo prema ”solisti“, kako Nurkovića zovu kolege i prijatelji.

”Inače nikom ne dâ da mu priđe. Mene je lizao kao što se vidi. Zanimljiv spoj“, kaže Senad objašjavajući da je to primjer kako se čak između ljudi i divljih životinja može izgraditi povjerenje kada postoji iskrena ljubav.

Senad je porijeklom iz rožajskog kraja, odakle je i većina pripadnika poznate sandžačke familije Nurković, a rođen je i živi u Peći. Zbog pjevanja često putuje i rado je viđen gost u gradovima širom regije. Sa svojim bendom i dobrim glasom redovno nastupa na skupovima dijaspore u Evropi.

Na sebe je skrenuo pažnju javnosti kada je prije nekoliko dana objavio fotografiju s ulovljenom zmijom dužine više od preko tri metra. Neki su prokomentarisali da se radi o jegulji, a sudeći prema fotografijama koje je postavio Nurković radi se o vodenoj zmiji, ribaraci ili bjelouški.

On je ”aždaju“ uhvatio tokom pecanja na rječici Bindži, kod Peći, i kako kaže, nije ga bilo strah.

“Bila je na drvetu, umalo sam je uhvatio rukom, zatim sam je ja zakačio udicom slikao se i pustio je”. Nije mi padalo na pamet da je ubijem jer nije otrovna”, rekao je Nurković

Načelnik Srebrenica Ćamil Duraković rekao je da će naredne sedmice biti održan sastanak probosanskih političkih aktera, na kojem će se dogovoriti detalji inicijative o referendumu za izdvajanje Srebrenice iz Republike Srpske.

Na ovu inicijativu je reagovao predsjednik RS-a Milorad Dodik. U izjavi za RTRS Dodik je rekao da je “Srebrenica teritorijalno lokalna zajednica u okviru Republike Srpske i u tom pogledu nikakav referendum ni bilo šta drugo neće to promijeniti”.

“Procedura Ustavom BiH predviđa da o tim pitanjima razgovaraju dva entiteta, a ne nikakve unilateralne odluke bilo koga”, objasnio je Dodik.

“S druge strane, tamo u parlamentu su i Srbi, tako da je to samo junačenje bez pokrića, i u tom pogledu je apsolutno neprihvatljivo i neodrživo i neće se ni desiti”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske.

Aida Hadžialić, 27-godišnja švedska ministrica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, podnijela je ostavku nakon što ju je policija uhvatila da vozi u alkoholiziranom stanju.

“Shvatam da su mnogi razočarani sa mnom. Ja sam bijesna sama na sebe i, prije svega, duboko žalim”, izjavila je ona jutros na press konferenciji, javlja Dn.se.

Rekla je da se vraćala s koncerta u Copenhagenu i da je popila dvije čaše vina te je bila sigurna da je “alkohol nestao iz njenog tijela”. No, kada su je zaustavili policajci, otkrili su da je imala 0.2 promila alkohola u krvi.

“Mislila sam da sam uredu, ali ispostavilo se da nisam”, kazala je ona i dodala je odluku o ostavci donijela nakon razgovora s švedskim premijerom Stefanom Löfvenom.

Premijer je poručio kako ovo nije “prvi, ni zadnji put da dobra osoba uradi nešto loše” te je izrazio žaljenje što odlazi vrijedna kolegica i uspješna ministarka. Izrazio je nadu da Aida Hadžialić neće završiti karijeru u politici.

Hadžialić je na press konferenciji rekla kako je ovo bila najveća greška u životu, te dodala da zaslužuje biti kažnjena.

Predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je, kako je saopsteno danas, čestitku premijera Republike Turske Binalija Jildirima koji je izrazio uverenje da će Vučić tokom svog novog mandata biti još uspešniji i za Srbiju i za region, i u okviru toga uspostaviti trajni mir na Balkanu.

U čestitki se, između ostalog, navodi:

“Upućujem Vam srdačne čestitke povodom formiranja nove Vlade pod Vašim vođstvom, kao rezultat uspeha koji je Srpska napredna stranka, sa Vama na čelu, postigla na izborima održanim u Srbiji u aprilu.

Nova srpska Vlada, formirana pod Vašim vođstvom, potvrđuje veru srpskog naroda u mir, stabilnost i razvoj, koje ste Vi lično uspostavili. To je, istovremeno, istorijska prekretnica za svetliju i bolju budućnost Srbije pod okriljem Evropske unije.

Verujem da ćete tokom svog novog mandata biti još uspešniji i za Srbiju i za region, i u okviru toga uspostaviti trajni mir na Balkanu.

Želeo bih ovom prilikom da Vas pozovem da u narednom periodu posetite Tursku i da Vama lično poželim dobro zdravlje i sreću, a prijateljskom srpskom narodu napredak i blagostanje”, navodi se u čestitki premijera Turske, saopštila je Kancelarija Vlade Srbije za saradnju sa medijima.

Na graničnom prelazu Batovci na izlasku uz Srbije čeka se oko sat vremena, kao i na Horgošu, rečeno je Tanjugu u MUP-u Srbije.

U MUP-u kažu da se toliko čeka i na prelazu Gostun na ulazu u Srbiju.

Nešto kraća zadržavanja su na drugim prelazima, pa se tako na Gradini na ulasku u Srbiju čeka oko 40 minuta, a na izlasku iz zemlje kod Preševa pola sata.

Na ulazu u zemlju čeka se oko 80 minuta, kažu u MUP-u.

Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, je muzičar i tekstopisac, ali i humanista, ekološki aktivista i ambasador UNICEF-a. U intervjuu za RSE koji je dao nakon nastupa na “Lake festu” u Nikšiću, govorio je o gorućim temama poput narastajućeg nacionalizma u regionu, problema izbjeglica i globalnog uništavanja prirodnih resursa.
RSE: Na festivalu “Lake fest” u Nikšiću okupili su se mladi ljudi iz čitavog regiona. Istog regiona, u kome se u posljednje vrijeme razbuktavaju nacionalističke strasti i neka vrsta mržnje, za koju mnogi kažu da podsjeća na početak devedesetih godina. Kako to objašnjavate i da li ste iznenađeni načinom na koji teku stvari u 2016. godini u regionu?
Rambo Amadeus: Stvar je drugačija nego devedesetih. Devedesetih je bio praktično napušten taj socijalistički diskurs i ostalo je dosta prostora tom nekom, eufemistički rečeno, “nacionalnom preporodu” u kojem su svi stanovnici ex-Yu prostora odjednom dobili prostor da pronađu svoje nacionalno dostojanstvo, nazovite to kako hoćete. Danas je stvar dugačija.
Danas je taj nacionalni diskurs potrošen, ljudi su iznevjereni, vlast nije više siromašna kao narod, nego je ona danas postala finansijska elita koja je, u stvari, maneken najkrupnijeg kapitala. I postoji ogroman jaz između siromašnog naroda i bogatih političara. U tom smislu, to što vlast servira preko medija i pumpa nacionalizam, to je samo njihov pokušaj da odvrati pažnju ljudi od lošeg standarda, koliko su nezaštićeni, koliko je loše zdravstveno i socijalno osiguranje i koliko su ludi ostavljeni na vjetrometini i da se sami snalaze.
Danas imamo, zapravo, apsurd da je narod balast vlastima. Došli su na vlast, napunili se para i sad moraju da se bave “nekakvim narodom”. E, šta drugo da im rade nego da im opet serviraju staru priču o nacionalnoj netrpeljivosti. Koliko će im uspjeti, ne znam, ali sudeći po mladim ljudima koji su došli na “Lake fest” iz svih krajeva, mislim da je kod njih ta priča potpuno prezrena.
Sudeći po zastavama u kampu od jugoslovenske sa petokrakom, pa “peace brother”, do lika Če Gevare… ikonografija je kao sa radnih akcija iz 50-ih i 60-ih godina u Jugoslaviji.
RSE: Da li su, u ovom kontekstu o kojem govorimo, pristojni ljudi opet u manjini ili su manje glasni?
Rambo Amadeus: Mislim da su pristojni ljudi u većini, samo što su tihi. To je i odlika pristojnosti da čovjek bude tih. Ljudi bi trebalo da shvate da su televizija i novine tehnološki pregaženi mediji, njih je pregazio internet, a svaki zastarjeli tehnološki izum biva prepušten nekritičkoj masi. Kao što ne možemo da očekujemo da neko ima bojler na drva, tako i ne možemo da očekujemo da emancipovani čovjek sjedi, gleda televizor i čita naslove žute štampe i da na osnovu toga zaključuje šta se oko njega događa.
Važno je da se zna da su televizija i novine tehnološki prevaziđeni, moralno amortizovani i da su prepušteni kritičkijoj masi i da na osnovu toga ne može da se formira nikakvo mišljenje. Naravno, postoje portali. I kada isključite naviku da gledate televizor i buljite u naslovne strane kad prolazite pored kioska, onda stičete sasvim drugu sliku.
RSE: Kakva je to slika?
Rambo Amadeus: To je slika da mladi širom ex-Yu osjećaju da su prevareni, da su izigrani, da je ta priča koja ima naciju u naslovu uvijek uvodi u neku prevaru i neku novu otimačinu i mladi ljudi ne daju pet para.
Rambo Amadeus u razgovoru sa novinarkom RSE Lelom Šćepanović, 11. avgust 2016.

Rambo Amadeus u razgovoru sa novinarkom RSE Lelom Šćepanović, 11. avgust 2016.
​RSE: Kada je riječ o globalnim problemima, činjenica je da izbjeglice sa Bliskog istoka dolaze u Evropu nesmanjenom žestinom, a Evropa se ograđuje žicama, a za nesretne ljude koji bježe od rata formiraju se kampovi. Kako Vi to vidite u kontekstu da je Evropa decenijama unazad bila simbol najotvorenijeg društva? Šta se sada desilo sa Evropom?
Rambo Amadeus: Meni je to stvarno žao i muka mi je to da gledam. Međutim, čini mi se da tu ne postoji pravo rješenje. Hajde da zamislimo sad da se sve granice otvore i da Evropa primi sve ljude koji žele. Ja sam siguran da će pola Bliskog istoka i Afrike da se automatski preseli u Evropu. Što se mene tiče, nemam ništa protiv. Kao čovjek koji je po svom humanističkom i političkom opredjeljenju ljevičar, pravo da vam kažem, ne dajem pet para ni na državu ni, a naciju ni na crkve.
Maštam o tome da se sve rase i nacije svijeta izmiješaju i da se praktično od danas, pa za sljedećih pet stotina godina kad putujete, šetate ulicom bilo kog evropskog grada, da ne možete da razaznate ko je Nordijac, ko je sa Bliskog istoka.
U tom smislu, ovaj trenutak je samo agonija odumiranja države kao koncepta i agonija odumiranja nacije kao koncepta. I naravno, uvijek u tim nekim trenucima, kad nešto odumire, praktično dolazi do nekog batrganja i do nekih problema.
Ali evo, ja Vas pitam – zamislite kako bi vam se dopao svijet u kome nema nikakvih granica, nema nikakvih država, nema vojski jer niko ne ratuje ni protiv koga. I samo postoji nekakva jedinstvena, nadnacionalna, naddržavna policija koja drži red da vas neko ne odžepari ili ne siluje i tako dalje. Ovo je sad negdje stvar nedorečena.
Znači, antropološki gledano, homosapiens, ako hoćemo da gledamo po njegovom genomu, mi smo svi braća. Mi smo svi isti, danas dobijamo to da ćemo opet svi da ličimo jedni na druge. Ja to volim, meni se to sviđa. Kad bih bio neki svjetski diktator, ja bih odmah investirao sav profit koji postoji u svijetu u nerazvijeni svijet, u njihovo školovanje, radna mjesta i da imamo od planete jedan edenski vrt i da je svuda lijepo.
RSE: U tom kontekstu, a rekli ste da je stvar veoma kompleksna, da li je Evropa, kao simbol demokratskog, otvorenog društva, bila na visini zadatka?
Rambo Amadeus: Naravno, čitavu stvar treba gledati u malo dužem kontekstu. Najveći i najjači predstavnici Evrope su bile kolonijalne sile. Te zemlje su se, u kolonijama, ponašale prema tim ljudima kao prema životinjama, prije 200-300 godina.
Ovo sad je neka vrsta završnog čina tog bumeranga koji se vraća. Znači, razvijali smo se i sticali bogatstvo tako što smo njima sjekli šume i izvlačili rudna bogatstva i ostavljali ih namjerno u neznanju i siromaštvu. Sad nam sve to lupa o glavu.
Zagađenje vazduha

Zagađenje vazduha
​RSE: Javne ličnosti iz zemlje, regiona i svijeta, među kojima ste i Vi, ulažu napore da objasne ljudima, političkim elitama i centrima moći probleme u oblasti zagađenja životne sredine i uništavanja prirode ekologije. Ipak stiže nam informacija da je 8. avgusta čovječanstvo potrošilo sve prirodne resurse koje planeta stvori za jednu godinu. Kako to komentarišete?
Rambo Amadeus: Ma nijesu to potrošili ljudi. Ne zagađuje onaj Kinez sa slamnatim šeširom u pirinčanom polju, niti moja baba koja čuva kozu. Profit zagađuje. To je ono što mi treba da lociramo – profit i jurnjava za profitom direktno crpi planetarne resurse. I ta priča da je to borba za radna mjesta je demagoška. Danas svaki čovjek sa 100 kvadrata bašte može sebi da proizvede energiju i hranu za svoju porodicu, ne treba mu plata.
Međutim, potrošačko društvo, taj ogromni zahuktani mehanizam u kome su ljudi dresirani da kupuju gluposti koje im ne trebaju pod opravdanjem da time čuvamo radna mjesta nekim ljudima u proizvodnji, zapravo služi samo da vlasnicima sredstava za proizvodnju donese profit. To zagađuje, to je profit. Jedini je način da čovjekova svijest toliko evoluira da im sticanje profita postane nešto sasvim gadno.
RSE: Pa može li profit da postane “gadan” ili, da li smo pošli na put bez povratka kada je zagađenje u pitanju?
Rambo Amadeus: Ma može. Čovjek evoluira. Evo, u bilo kojoj evropskoj prijestonici prije 300 godina imali ste javna smaknuća ljudi, praktično mučenja ljudi pred narodom kako bi priznali svoju jeres. Danas takve stvari nemate, dakle ljudi stvarno evoluiraju.

Najpoznatija Bosanka u Americi Sanela Jenkins večeras je prilikom otvaranja 22. Sarajevo Film Festivala prisustvovala piću dobrodošlice gdje je privukla veliku pažnju prisutnih gostiju i medija.Osim pića dobrodošlice Sanela je, kao i mnoge zvijezde večeras, iskoristila priliku da prošeta crvenim tepihom Sarajevo Film Festivala u društvu svog sina i prijatelja. Ipak, za izjave medijima nije bila raspoložena.