Kako je “Avaz“ pisao prije nekoliko dana nije postojala nikakva prepreka da Abdić, iako je u sudovima u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine nad Bošnjacima na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. godine, bude kandidat za općinskog načelnika.
U prilog tome ide i činjenica da su također optuženi za ratne zločine u Bosanskom Šamcu i Zvorniku Blagoje Simić, Simo Zarić i Branko Grujić izabrani još 2012. godine kao vijećnici u Općinskom vijeću, a Zarić je nedugo potom postavljen i za pomoćnika šamačkog načelnika.
– Izborni zakon je jasan i on kaže da ona osoba koja je odslužila kaznu zatvora i nema neke druge sankcije, bez obzira na to zbog čega je bila osuđena, može biti kandidat – kazao je tada za „Avaz“ izvor dobro upućen u izborni proces u BiH.
U Izbornom zakonu navodi se, naime, samo zabrana mogućnosti kandidiranja osobe ako je ona na izdržavanju kazne ili se nije povinovala naredbi da se pojavi pred nekim sudom zbog povreda humanitarnog prava.
No, s obzirom na to da je Abdić odslužio dvije trećine kazne, tačnije deset godina od ukupno 15, i nalazi se na slobodi, tako proizlazi da nije postojala prepreka za njegovu kandidaturu.
Nadalje, u Izbornom zakonu BiH piše i da “nijedna osoba koja je na izdržavanju kazne koju je izrekao sud druge države ili osoba koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred sudom druge države zbog ozbiljnih povreda humanitarnoga prava, ne može biti upisana u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji BiH”.
Osuđen na 15 godina zatvora
Podsjećamo, Županijski sud u Karlovcu osudio je Abdića 2003. godine na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud Hrvatske preinačio mu je kaznu na 15 godina zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. godine.
Proglašen je krivim zbog uspostave Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, te zato što je, kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne odbrane, odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.
U martu 2012. godine pušten je na slobodu iz zatvora u Puli nakon što je odslužio dvije trećine kazne, odnosno deset godina i devet mjeseci.
Krajem decembra 2013. godine, došlo je do raskola unutar Demokratske narodne zajednice (DNZ) u Velikoj Kladuši, stranci čije pristaše podržavaju Fikreta Abdića, a koji nisu prihvatili novoizabrano rukovodstvo ove stranke na čelu sa Rifatom Dolićem.
Dvije sedmice nakon Kongresa stranke, raspušten je Općinski ogranak DNZ BiH Velika Kladuša na čijem je čelu bila Elvira Abdić-Jelenović , nakon čega je formirana Laburistička stranka BiH (LS BiH).
(Vijesti.ba / Avaz)
Iako najveći gradovi u Srbiji kao što su Beograd, Novi Sad i Niš prednjače kao stecišta ilegalne proizvodnje i preprodaje droge, ni manja mesta, pa ni ruralne sredine nisu zaštićene od te pošasti, pokazuju podaci Kancelarije Vlade Srbije za borbu protiv droga.
Iako najveći gradovi u Srbiji kao što su Beograd, Novi Sad i Niš prednjače kao stecišta ilegalne proizvodnje i preprodaje droge, ni manja mesta, pa ni ruralne sredine nisu zaštićene od te pošasti, pokazuju podaci Kancelarije Vlade Srbije za borbu protiv droga.
Tweet
U toku prošle godine zaplenjeno je 1.6 tona različitih vrsta droge
Foto: MUP / Promo
U toku prošle godine zaplenjeno je 1.6 tona različitih vrsta droge
pin on pinterestshare it
U različitim policijskim akcijama na teritoriji cele Srbije u toku prošle godine, prema podacima Kancelarije (koji su dobijeni od policije) zaplenjeno je ukupno 1.6 tona različitih vrsta droge i preko 233 hiljade različitih vrsta sintetičkih droga.
Policija je plenila ne samo drogu koju je pronašla u transportu, ili uličnoj preprodaji, već i one količine koje su proizvođenje u ilegalnim laboratorijama na području države.
Prema podacima Kancelarije za borbu protiv droga, najveći broj zaplena droge u toku 2015. bio je u Beogradu – 2.753 slučaja, Novom Sadu – 922, zatim u Nišu – 352, Šapcu – 236, Sremskoj Mitrovici – 191, Zaječaru – 153, Pančevu – 142, Kraljevu – 136, Jagodini – 132 slučaja i tako dalje.
Prema izdvojenim podacima, najmanji broj zaplena bio je u Smederevu – 32 slučaja.
Iako najveći gradovi u Srbiji kao što su Beograd, Novi Sad i Niš prednjače kao stecišta ilegalne proizvodnje i preprodaje droge, ni manja mesta, pa ni ruralne sredine nisu zaštićene od te pošasti, pokazuju podaci Kancelarije Vlade Srbije za borbu protiv droga.
Tweet
U toku prošle godine zaplenjeno je 1.6 tona različitih vrsta droge
Foto: MUP / Promo
U toku prošle godine zaplenjeno je 1.6 tona različitih vrsta droge
pin on pinterestshare it
U različitim policijskim akcijama na teritoriji cele Srbije u toku prošle godine, prema podacima Kancelarije (koji su dobijeni od policije) zaplenjeno je ukupno 1.6 tona različitih vrsta droge i preko 233 hiljade različitih vrsta sintetičkih droga.
Policija je plenila ne samo drogu koju je pronašla u transportu, ili uličnoj preprodaji, već i one količine koje su proizvođenje u ilegalnim laboratorijama na području države.
Prema podacima Kancelarije za borbu protiv droga, najveći broj zaplena droge u toku 2015. bio je u Beogradu – 2.753 slučaja, Novom Sadu – 922, zatim u Nišu – 352, Šapcu – 236, Sremskoj Mitrovici – 191, Zaječaru – 153, Pančevu – 142, Kraljevu – 136, Jagodini – 132 slučaja i tako dalje.
Prema izdvojenim podacima, najmanji broj zaplena bio je u Smederevu – 32 slučaja.
Foto: RAS Srbija
pin on pinterestshare it
Od ukupnog broja zaplena, najveće količine heroina zaplenjene su u Beogradu – 8.2 kilograma, Jagodini – 6.6 i u Vranju gde je zaplenjeno preko pet kilograma.
Najviše marihuane je zaplenjeno u Kragujevcu preko 246 kilograma, pa u Zaječaru 144, u Beogradu i Novom Sadu po oko 100 kilograma i tako dalje.
Beograd prednjači po zaplenama kokaina i hašiša, dok je u Novom Sadu, Beogradu pa Subotici bilo najviše zaplena sintetičke droge amfetamin.
U Beogradu nije bilo zaplena ekstazija prošle godine, ali su veće količine otkrivene u Sremskoj Mitrovici i Pirotu.
U toku pomenutih akcija, policija je otkrila ukupno 5.694 krivična dela u 2015. godini, za razliku od 2014. kada je otkriveno ukupno 6.216 krivičnih dela i to: neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, neovlašceno držanje opojnih droga i 111 krivičnih dela – omogućavanje uživanja opojnih droga.
Prema rečima direktora Kancelarije za borbu protiv droge Milana Pekića ne može decidno da se kaže da određena vrsta droge posebno gravitira u određenom području naše države.
– Marihuana je najzastupljenija, potom heroin, kokain, a zatim i sve vrste sintetičkih droga i veoma je teško reći koja je najdostupnija na određenom tržištu. Kokain je najskuplji (tzv droga bogatih) te je logično da se najviše konzumira u najrazvijenim delovima države – rekao je Pekić Tanjugu.
Prema njegovim rečima, krijumčari su svoju ilegalnu mrežu nažalost dobro organizovalii, a zavisnici su upućeni, od koga i na koji način da nabave narkotike.
– Ne može se decidirano reći da je negde lakše ili teže nabaviti drogu, jer krijumčari svoju mrežu, i pored odgovarajućih aktivnosti institucija drave na smanjenju ponude, prilagođavaju konkretnoj situaciji i potražnji na određenoj teritoriji – ukazao je Pekić.
Prema njegovim rečima, u prošlim vremenima manja mesta su bila zaštićena od problema droga, ali sve češće se događa da se u tim ruralnim delovima Srbije organizuju ilegalne laboratorije za proizvodnju najčešće marihuane, odnosno da stanovništvo sa tih područja ima problem sa drogom.
On je ukazao da su ruralne sredine, postale privlačne organizatorima ilegalnih laboratorija za proizvodnju marihuana ili sintetičkih droga, jer se tokom hemijskih procesa proizvodnje šire specifični neugodni mirisi koji se, i pored mera predostrožnosti, ne mogu baš lako sakriti.
Pored ilegalne proizvodnje sintetičkih droga na našoj teritoriji, one ilegalnim putevima dolaze i iz zemalja Evropske unije, naveo je Pekić.
Zbog svih loših posledica koje izaziva droga, kako po život i zdravlje stanovništva, tako i za celokupnu ekonomiju države, direktor je istakao da je prioritet Kancelarije na čijem je čelu da se u Srbiji izgradi efikasan i sveobuhvatan sistem borbe protiv droga.
Kao ključni faktor za realizaciju cilja smanjenja ponude i potražnje droga, Pekić je označio dobru prevenciju, ali i pružanje adekvatne podrške zavisnicima u toku i nakon rehabilitacije, odnosno smanjenje štetnih posledice zloupotreba droga.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je pismo podrške predsjedniku Diyaneta Republike Turske dr. Mehmetu Görmezu
Reisu-l-ulema Kavazović: Brutalno, na podmukao način napadnute demokratske institucije Turske
Povodom pokušaja državnog udara koji se protekle noći dogodio u Republici Turskoj, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je pismo podrške predsjedniku Diyaneta Republike Turske dr. Mehmetu Görmezu.
U pismu reisu-l-uleme Kavazovića se navodi da je “protekla noć bila noć velikih iskušenja i strepnji”.
“Sa zebnjom u srcu i iskrenim dovama upućenim Svevišnjem Gospodaru da pomogne našu braću, pratili smo dešavanja”, navodi efendija Kavazović, “u našoj prijateljskoj državi Turskoj”.
“Uvaženi prijatelju, izražavam Ti poštovanje i divljenje za izuzetnu hrabrost i odlučnost koju si pokazao u ovom teškom trenutku. Tebi, Tvojim saradnicima, svim muftijama i imamima, kao i vjernicima izražavam duboko poštovanje za hrabrost i odlučnost u očuvanju demokratskih institucija koje ste strpljivo gradili svih ovih godina, a koje su brutalno napadnute na podmukao način. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, imami, muftje i muderrisi, kao i vjernici-pripadnici Islamske zajednice, izražavaju podršku prijateljskom narodu, predsjedniku i Vladi Republike Turske u nastojanju da očuvaju demokratske tekovine i slobodu koju je izborio slobodarski turski narod. Vjerujemo da su oči i srca cijelog muslimanskog svijeta sinoć bile uz vas. Vi ste sinoć branili slobodu i nezavisnost ne samo turskog naroda, već slobodu i nadu cijelog muslimanskog ummeta”, naveo je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
“Molimo Allaha dž. š. da vas pomogne da iz ovog iskušenja izađete još jači i snažniji i krenete dalje u jačanje institucija države Turske i Diyaneta. Uz dove Gospodaru svjetova da Vam podari svako dobro i da Vas osnaži, šaljem Vam iskrene selame i izraze poštovanja”, stoji u pismu reisu-l-uleme Kavazovića.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu da su antiustavna dela i nasilje neprihvatljivi i izrazio nadu u obnovu poretka i stabilnosti u Turskoj.
Putin je izrazio nadu da će ruski turisti biti zaštićeni nakon neuspelog vojnog udara, saopšteno je iz Kremlja.
Ruski i turski predsednici saglasili su se da će se uskoro sresti.
Putin je telefonom pozvao turskog predsednika, ali nije poznato kada je razgovor obavljen.
Bozaj je rekao i da u turskim letovalištima nema problema i izrazio nadu da će Turska brzo prevazići ova teška vremena i vratiti se turizmu za koji, kako kaže, ima dobre uslove.
“Mi potpuno kontrolišemo sve i sigurni smo da se ovakve stvari neće ponoviti, uz pomoć međunarodne zajednice i borbe protiv terorizma”, istakao je turski ambasador na tv Pink.
Prema njegovim rečima, veoma dobro organizovana teroristička organizacija, koja se uvukla i u sudstvo, i u bezbednosne snage, i u vojsku, dobro je isplanirala pokušaj puča uoči sastanka generala i vojnih oficira koji je trebalo da se održi.
“Naš premijer je rekao da je to ograničen pokušaj i od prvog momenta smo na demokratski način reagovali na ovu situaciju”, kazao je Bozaj, dodavši da je odmah dobio poruku iz Ankare sa upozorenjem da je reč o “lažnoj dekoraciji”, te da treba biti oprezan, i da treba obavestiti strane zemlje.
Bozaj kaže da ni na trenutak nije pomislio da će pokušaj puča uspeti, jer organizatori te akcije nemaju nikakvu podršku među narodom.
Osvrnuvši se na noć u kojoj je izveden pokušaj puča, Bozaj je rekao da ga je u dva sata ujutro pozvao premijer Srbije Aleksandar Vučić i pitao ga da li mu nešto treba i kakva je situacija, a pozvao ga je i savetnik predsednika Srbije Tomislava Nikolića.
“Dogovorili smo se da se sastanemo ujutro. Ujutro su stvari već bile jasne. Vlada je imala punu kontrolu. Želim da zahvalim vlastima Srbije na solidarnosti koju su pokazale prema Turskoj”, istakao je Bozaj.
Upitan kako komentariše navode da iza pokušaja puča verovatno stoji neka velika strana sila, Bozaj odgovara da turske vlasti sve to proveravaju i prate.
Kaže i da nije čuo nikakve kontroverzne izjave, već samo izraze podrške i vere u snagu Turske.
“Mi smo osnovali našu državu, borili smo se za nju i ne dozvoljavamo nikome da je urušava. Biće preduzete akcije protiv onih koji su učestvovali u ovome… Ne želimo da iko napada tursku državu”, naglasio je Bozaj.
On ukazuje da je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan došao na vlast putem glasova većine i da i dalje ima podršku naroda, a za kritike protiv Erdogana kaže da nemaju osnova, uz konstataciju da u demokratijama kritike uvek postoje.
“Sve vlade dolaze na vlast posle izbora i samo na taj način mogu da se promene. Mi imamo jednu demokratsku zrelost posle svih kriza sa kojima smo se suočavali”, zaključio je Bozaj.
U Turskoj je u sklopu istrage o neuspjelom vojnom udaru do sada uhapšeno 6.000 ljudi i očekuju se nova privođenja, rekao je danas ministar pravosuđa Bekir Bozdag.”Pravosudni proces će se nastaviti”, rekao je Bozdag.
Zamjenik turskog premijera Mehmet Šimšek poručio je investitorima da ne brinu zbog neuspjelog vojnog udara jer je Vlada preuzela kontrolu.
Nakon konsultacija sa Centralnom bankom i Ministarstvom finansija, kaže on, donijeta je odluka o svim neophodnim mjerama.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obavio je telefonski razgovor sa grčkim premijerom Aleksisom Tsiprasom, u kojem mu je Tsipras obećao da će učiniti sve kako bi osmorica turskih vojnika koji su prebjegli u tu zemlju bili izručeni Turskoj.
Tsipras je u razgovoru sa Erdoganom poručio kako njegova zemlja pruža podršku izabranoj vlasti u Turskoj.
On je obećao Erdoganu da će učiniti sve što je potrebno za izručenje turskih vojnika koji su ranije helikopterom prebjegli u Grčku. Tsipras je rekao i kako u demokratijama nema mjesta za državne udare, te kako poštuje izabranu vladu i volju turskog naroda.
Iza pokušaja vojnog udara u Turskoj stoji prozapadno orijentisana vojska, smatra čečenski lider Ramzan Kadirov.
On je na svom Instagram profilu napisao da su turski generali navikli da intervenišu u politiku i diktiraju turskom rukovodstvu kako da vode domaću i spoljnu politiku – prenio je Tas.
– Svaki pokušaj dolazio je iz prozapadno orijentisane vojske. Iako je Erdoganovo ponašanje ambivalentno, on je počeo da vodi sve nezavisniju politiku od Zapada – primjetio je lider ruske Čečenske Republike.
Takav pristup se vjerovatno nije dopao prozapadnoj vojsci i pokušaj puča je očigledno izazvan “Erdoganovom željom da islamizuje zemlju, oživi Osmansko carstvo”.
– Ti ljudi vjerovatno ne znaju gdje su bile granice Osmanskog carstva, i ne znaju da nijedan savremeni političar, pa ni Erdogan, ne mogu da postave takav cilj – rekao je on.
Kadirov je dodao da svi vojni udari vode do ozbiljnih posljedica te je poželio turskom narodu da što prije povrati mir i stabilnost.
Građani koji podržavaju vlast Redžepa Tajipa Erdoana šetali su ulicama, mahali zastavama i skandirali.
U zgradi parlamenta, koji je oštećen u pokušaju vojnog puča, održana je sinoć vanredna sjednica skupštine, a u međuvremenu predsjednik Turske obratio se pristalicama na skupu u Istanbulu.
Sjednica skupštine počela je minutom šutanja, nakon čega je intonirana nacionalna himna, prenio je Spiegel.
Erdoan je u parlamentu pozdravljen aplauzom.
Sjednici je prisustvovao i premijer Binali Yıldırım, kao i načelnik generalštaba Hulusi Akar kojeg su kao taoca držali pučisti.
Jildrim je u obraćanju poslanicima obećao nov početak u saradnji četiri parlamentarne stranke, a pučiste je nazvao “teroristima koji su napali parlament”.
Također se zahvalio opoziciji i građanima na podršci, a 15. juli nazvao budućim praznikom demokratije.
Za to vrijeme turski predsjednik je u Istanbulu rekao da će, poslije pokušaja puča, tražiti od američkog predsjednika Baracka Obame ekstradiciju Fetulaha Gulena, za kojeg turske vlasti tvrde da stoji iza pokušaja puča.
Erdoan je na skupu u Istanbulu dodao da je incidente izvela manjina unutar vojske, a ne sama vojska, javlja Reuters.
U regionu Sjenice i Brodareva, sinoć posle 23.00 zabeležen je zemljotres jačine 2,1 stepen Rihterove skale, saopštio je Republički seizmološki zavod
Kako je agenciji Beta rečeno u Zavodu to je “uobičajeni” zemljotres koji ne ostavlja oštećenja na objektima, a ljudi ga gotovo i ne osete.
“Godišnje se u toj oblasti desi oko 100 zemljotresa takve jačine”, kazali su u Zavodu.
