11.18 Tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.
– Nije odgovoran za fizičko počinjavanje progona. Vijeće jednoglasno odbacuje odgovornost za deportaciju, premještanje, zločina protiv čovječnosti navedenih u optužnici – saopćilo je Vijeće.
11.15 Predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća istaknuo je da širenje nacionalističke mržnje nije samo po sebi krivično djelo. Ipak, kako je naveo, Vijeće je većinom glasova zaključilo kako je moguće da su govori koje je držao Šešelj u četiri prilike, među kojima je i onaj u Zvorniku, u kojima se poziva na progone, održani u kontekstu sukoba s ciljem da se podigne moral vojnika, a ne nužno protjeraju nesrbi.
– Vijeće nije moglo zaključiti da je Šešelj pozivanjem Srba da Bosnu očiste od “balija” na taj način pozivao i da Bosnu očiste od nesrba. Vijeće zaključuje da je tim pozivima Šešelj učestvovao u ratnim naporima – rekao je Antonetti.
11.13 Vijeće je konstatovalo da Šešelj nije bio hijerarhijski nadređen dobrovoljcima. Razlog za slanje dobrovoljaca nije bilo činjenje zločina, nego podrška ratnim naporima. Ovim konstatacijama ne želi se umanjiti niti prikriti zločini počinjeni na ratnim mjestima u Hrvatskoj i BiH. Vijeće konstatuje da se nije uvjerilo da je regrutovanje, a potom i raspoređivanje dobrovoljaca podrazumijevalo da je Šešelj znao za te zločine ili za njih davao uputstva.
11.10 Dokazi ukazuju, zaključilo je Vijeće, da je dogovor Miloševića i Šešelja bio očuvanje Jugoslavije ili tradicionalnih srpskih teritorija, ali da nije postojao udruženi zločinački poduhvat. Vijeće također zaključuje da treba odbaciti optužbe da je Šešelj fizički učestvovao u progonima, deportacijama i prisilnom premještanju.
11.08 Šešelj očigledno pomno prati šta se trenutno dešava u Haškom tribunalu. Dokaz tome su i njegovi Tweetovi koje svakih nekoliko minuta objavljuje na svom Twitter profilu.
“Što vaša kazna bude veća, to će moja ideologija Velike Srbije biti snažnija!”, napisao je Šešelj u jednom od svojih Tweetova.
11.04 Antonetti je pojasnio kako Tužilaštvo tvrdi da je projekat Velike Srbije, kakav zagovara Šešelj, apriori politički, a ne kriminalni cilj. Prema Šešeljevim riječima, samo SRS je imao za cilj stvaranje Velike Srbije koja je trebala obuhvatiti sve Srbe bez obzira da li su katoličke, pravoslavne ili muslimanske vjeroispovijesti.
– Većina članova vijeća ocijenila je da tužilac nije priložio dovoljno dokaza o ubistvima nesrpskih stanovnika pokraj Sarajeva i kod Zvornika – rekao je Antonetti.
11.01 U ovim trenucima Vijeće nabraja zločine koji su se dogodili, međutim još nije izreklo da li Šešelj ima veze sa njima.
10.58 Vijeće ocenjuje da tužilac nije predočio dovoljno dokaza da bi se utvrdilo da je Šešelj kriv za ubistvo u Crnoj Rijeki, okrutno postupanje na Ovčari, okrutno postupanje u skladištu Velepromet, mučenje u kasarni i Vugošću, u opštini Nevesinje, ubistvo civila oko Sarajeva, pljačke imanja kod Vukovara.
– Nije kriv za pustošenje sela i gradova – rekao je Antonetti.
10.53 Vijeće je saopćilo da Šešelj nije kriv za zločine protiv čovječnosti.
– Ne postoje bitni pravni elementi za krivičnu odgovornost za zločine protiv čovječnosti – kazao je Antonetti.
Dodao je i da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati raspostranjenim i sistematskim napadom na civilno stanovništvo.
– To nije dokazano ni izdaleka – kazao je Antonetti.
10.49 Većina članova Vijeća zaključila je da Tužilaštvo nije dokazalo kako je civilno nesrpsko stanovništvo bilo izloženo sistematskom napadu u velikom dijelu Hrvatske i BiH. Tužilaštvo nije dokazalo napade na Vukovar, Zvornik, šire područje Sarajeva, općine Mostar i Nevesinje. Civili su bježali iz ratom zahvaćenih područja i skrivali se na područja kojima su upravljali pripadnici iste etničke grupe.
10.46 Što se tiče Crvenih beretki, neki iz SRS-a su se učlanili u njih i bili komandanti. Što se tiče Vasketove jedinice, on je bio osnivač SRS-a. Jedinice Brneta i Slavka Aleksića formirali su dobrovoljci SRS-a, ali ih SRS tamo nije poslao – pročitao je Antonetti.
10.43 Što se tiče optužbi o učestvovanju paravojnih snaga u zločinima, Vijeće kaže da su mu predočeni dokazi u kojima se kaže da su bili prisutni Arkanovi tigrovi, Beli orlovi, odred Dušan Silni, Crvene beretke, Jedinica za specijalne operacije, Žute ose, Jedinica Vasilija Vidovića, Gogićeva jedinica, koja je također poznata pod imenom Grupa iz Loznice, jedinica Karađorđe, Srpska garda SPO, jedinice Bratislava Gavrilovića i jedinice Slavka Aleksića.
“Nema dovoljno dokaza da se zaključi da je Šešelj bio povezan da Arkanom, jedinicom Karađorđe. Nema dokaza o vezi Šešelja i grupe iz Loznice i jedinice Srpske garde.”
10.40 Predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća saopćio je da je detaljno istraživano ko su bili “Šešeljevci” kako ih se ne bi miješalo sa četnicima.
– Analiza dokaza pokazala je da su se “Šešeljevci” mogli identifikovati po fizičkom izgledu i odjeći, ali da to nije bilo odlučujuće. Vijeće je pažljivo identifikovalo pojedince povezane sa SRS, umjesto da sve četnike poveže sa Šešeljem – rekao je Antonetti.
10.33 Predsjedavajući Antonetti počeo je čitati odluke vijeća po tačkama optužnice, pojašnjavajući historiju osnivanja SRS i ideje Velike Srbije koju je ta stranka zagovarala. Vijeće je posebno obratilo pažnju na ustrojstvo i unutarstranačku strukturu SRS.
10.30 Sudsko vijeće opisalo je optužnicu cirkularnom. Tužilac na početku optužnice pravi razliku između krivičnih djela koje je optuženi lično počinio i drugih krivičnih djela koja su počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata. Tužilaštvo se, između ostalog, kolebalo između etničkog čišćenja i traženja teritorijalnog kontinuiteta, pojasnio je Antonetti.
10.28 Šešelj je tokom svoje odbrane tvrdio da je postojalo više grupa dobrovoljaca, od kojih su neke bile kriminalne i nisu imale veze s njim. Sebe i Srbe prikazao je kao žrtve agresije Hrvata i Muslimana, a tvrdi i da su i jedni i drugi pokrenuli protivustavno otcjepljenje iz SFRJ. Organizovanje dobrovoljaca bilo je legitimna odbrana Srba, koji su bili ozbiljno ugroženi – naveo je Antonetti.
10.25 “Spavao sam kao beba, jer mi je savjest potpuno mirna. Svjež sam kao rosa, što će se vidjeti danas na konferenciji”, napisao je Šešelj na svom Twitter profilu.
10.23 Antonetti je saopćio da je Šešelj tvrdio kako njegovi dobrovoljci nisu bili pod njegovom kontrolom, već pod kontrolom JNA i VRS, koji su imali svoju komandu. Šešelj je tokom suđenja tvrdio da ratni štab nije imao vojnu strukturu, bez obzira na prizvuk, kao i da titula vojvode nije vojna titula.
– Neki od dobrovoljaca bili su mještani i već su bili u zoni sukoba, nije ih on tamo slao – pojasnio je Antonetti.
– Šešelj Srbe prikazuje kao žrtve agresije Hrvata i muslimana – istakao je sudija Antonetti.
10.20 Antonetti je naveo da se 6. tačka optužnice odnosi na ratne zločine, tačka 4. na ubistvo, tačka 8. na mučenje, tačka 9. na okrutno postupanje, tačka 12. na bezobzirno razaranje, 13. na uništavanje objekata a 14. na pljačku.
10:14 Drugo uporište optužnice, kako je naveo Antonetti, tvrdi da je Šešelj direktno počinio više krivičnih djela: omalovažavao je nesprsko stanovništvo Vukovara i Hrtkovaca, i to posebno Hrvate i pozivao je na njihovo protjerivanje.
10.13 Šešelj je aktivno učestvovao u prvoj fazi suđenja sa višestrukom strategijom. Tvrdio je da ne postoje dokazi da je počinio zločine koji mu se stavljaju na teret, te da su optužbe protiv njega bile politički motivirane, kazao je Antonetti.
10.09 Pojasnio je kako je stav Tužilaštva da je Šešelj učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa Slobodanom Miloševićem, vojnim i paravojnim snagama, četnicima i “šešeljevcima”.
– Glavna uloga Vojislava Šešelja bila je raspirivanje mržnje i regrutovanje dobrovoljaca koji su slati na teren, pa integrisani u srpske snage, koje su djelovale u BiH i Hrvatskoj – pojasnio je predsjedvajući sudija Pretresnog vijeća.
Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj
10.06 Tokom postupka, koji je počeo 2007. godine, prikupljeno je 1.400 dokaznih predmeta, saslušano je 99 svjedoka, a presuda broji više od 100 strana, saopćio je predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća Jean-Claude Antonetti.
On je naveo da optužba smatra kako je Šešelj direktno počinio i nastojao potaknuti zločine tokom perioda od 1987. do 1993., a te aktivnosti smatraju se udruženim zločinačkim poduhvatom.
10.03 Predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća pojasnio je da Šešelj neće biti prisutan izricanju presude.
Antonetti: Predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća
10.00 Počelo je presude Šešelju, a u ovim trenucima predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća Jean-Claude Antonetti pojašnjava osnovne podatke o predmetu.
9.56 Izricanje prvostepene presude lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom počet će u 10 sati.
8.07 Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas će izreći prvostepenu presudu vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene od 1991. do 1993. protiv nesrpskog stanovništva u BiH i Hrvatskoj. Iz Haškog tribunala saopćeno je da će izricanje presude početi u deset sati.
Šešelj, koji se odbio pojaviti u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dvije sedmice uoči izricanja kako ga presuda ne zanima te je najavio žalbu, “kakva god presuda bila”. On je kazao i kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.
Haško tužilaštvo u završnim riječima prije četiri godine zatražilo je da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na kaznu od 28 godina zatvora za ubistva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine.
– On je odgovoran za patnje desetina hiljada žrtava, čija su sela i varoši razarani zbog njegovih riječi i njegovih postupka – kazao je na kraju tužilačkih završnih riječi glavni tužilac u predmetu Matijas Markusen (Mathias Marcusen).
Očekuje se da će na kraju izricanja predsjedavajući Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) saopćiti ostaje li Šešelj na privremenoj slobodi u Beogradu ili se zahtijeva njegov povratak u Sheveningen.
Šešelj je na uvjetnoj slobodi od novembra prošle godine kada ga je Tribunal pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva. Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj. Šešeljev slučaj u Hagu poseban je po tome što mu je suđenje počinjalo dva puta.
