Naslovna Blog Stranica 3963

Huawei predstavio Mate 8 telefon

0

Kao što je bilo i očekivano, Huawei je predstavio Mate 8 telefon koji se naziva kompanijinim najnaprednijim flagship smartfonom do sada. U skladu sa onim što su i govorili dosadašnji izveštaji, smartfon ispod haube ima Kirin 950 SoC koji izrađuje upravo kompanija Huawei i koji dolazi sa osmojezgarnim procesorom (četiri Cortex A72 jezgra koja rade na 2,3 GHz i dodatna četiri jezgra za uštedu energije).

Pored toga, treba reći da se telefon odlikuje 6-inčnim ekranom Full HD rezolucije, kao i Android 6.0 Marshmallow operativnim sistemom uz EMUI 4.0 interfejs. Tu je takođe i i5 koprocesor koji podržava prepoznavanje glasa, sve funkcije senzor haba, FLP navigaciju a pored toga i redukuje potrošnju bazirano na lokaciji.

1744437088565762c8aad97255071428_wide

Izrađen od aluminijuma sa 2.5D staklom, Mate 8 ima i skener otiska prstiju. Ostali detalji će biti objavljeni kada Mate 8 bude zvanično predstavljen na CES 2016 sajmu (iako se već sada može čuti da će imati 3 GB RAM i 32 GB interne memorije uz varijantu sa 4GB RAM i 64 GB, kameru od 16 megapiksela kao i bateriju od 4000mAh), nakon čega će i biti dostupan u prodaji u prvom tromesečju sledeće godine.

Huawei Mate 8 je zvanično predstavljen u Kini, a internacionalno predstavljanje se očekuje u januaru, na CES 2016 sajmu u Las Vegasu. Samim tim, u ovom trenutku nemamo cene na svetskom tržištu kao ni datum internacionalne objave. Međutim, Huawei je objavio datum početka prodaje i cene na kineskom tržištu, što je dobra početna tačka da shvatimo gde bi telefon trebalo da se pozicionira na tržištu. Pogledajmo kako izgleda cenovni opseg po modelima:

3 GB RAM, 32 GB: 470 dolara

4 GB RAM, 64 GB: 580 dolara

4 GB RAM, 128 GB: 690 dolara

izvor: benchmark

Erdogan: Rusija da se ne igra vatrom

0

Ankara — Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan upozorio je Rusiju da se “ne igra vatrom” povodom spora zbog obaranja ruskog aviona.

Međutim, on je naveo da ne želi da pokvari odnose sa Moskvom i da želi da se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sastane “licem u lice”.

“U Parizu je samit, verujem da će i on (Putin) prisustvovati. Tada možemo sesti i razgovarati”, rekao je Erdogan.

Erdogan je istakao da želi da se s Putinom sastane “licem u lice”.

“Želeo bih da to pitanje dovedem do razumne tačke. Uznemireni smo zbog činjenice da je to pitanje eskaliralo”, dodao je Erdogan, preneo je AP.

Erdogan je istakao i da SAD imaju “dokumentovane dokaze” da ruske kompanije i Islamska država prodaju naftu sirijskom režimu, preneo je Rojters.

Istovremeno je kao klevete odbacio ruske navode da Islamska država prodaje naftu Turskoj.

Kako je prenela agencija Rojters, Erdogan je rekao da Turska nije namerno oborila ruski avion.

On je dodao da je moguće da će sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom razgovarati na samitu o klimatskim promenama u Parizu.

Kremlj je ranije saopštio da je predsednik Turske zatražio sastanak sa Putinom u Parizu 30. novembra.

“Predlog turske strane o sastanku na nivou šefova država upućen je predsedniku. To je sve što mogu da kažem”, rekao je portparol Kremlja novinarima.

Putin i Erdogan će, kako je najavljeno, prisustvovati globalnom samitu o klimi koji će u Parizu početi 30. novembra, navodi britanska agencija.

Raspberry Pi Zero: U potpunosti funkcionalan računar za 5 dolara

0

Kompanija Raspberry Pi iz Penkoida u Velsu izradila je novu, još jeftiniju verziju najjeftinijeg britanskog kompjutera ikada napravljenog.

Raspberry Pi Zero je širok samo 3 centimetra, a u njega je spakovano sve što je potrebno za obavljanje računarskih zadataka.

Cena novog kompjutera iznosi 4 funte u Velikoj Britaniji, odnosno 5 dolara u SAD. Njegova cena toliko je niska, da ga je kompanija delila besplatno uz magazin MagPi sa svega 5.99 funti.

Međutim, predstavnici kompanije navode da mnogi ljudi i dalje izbegavaju kupovinu malih kompjutera, uprkos njihovoj priuštivosti.

Maleni kompjuter dolazi sa 512 megabajta RAM memorije, procesorom od 1 gigaherca, USB slotom, memorijskom karticom i kućištem koje omogućava povezivanje sa HD Televizijom.

Zbog velike praktičnosti, ovaj kompjuter našao je primenu u mnogim školama, a kompanija planira da i dalje usavršava Raspberry Pi kompjutere.

Ranije ove godine ustanovljeno je, međutim, da jedan od Raspberry Pi modela može da se restartuje ukoliko se ka njemu uperi blic fotoaparata.

izvor: B92

Koridor 10 duži za 26 km, nova deonica od sutra

0

Koridor 10 dobio je još jednu završenu deonicu na južnom kraku, koja će biti puštena sutra u saobraćaj.

Reč je o 26,3 kilometara dugoj deonica na južnom kraku Koridora 10 od Vladičinog Hana do Donjeg Neradovca.

Izgradnja te saobraćajnice, na kojoj je 38 mostova, nadvožnjak i petlja Vranje, počela je aprila 2012. godine, a ugovoreni rok za završetak radova je bio dve godine.

Grčka kompanija Terna je bila glavni izvođač radova u vrednosti 75 miliona, finansiranih iz kredita Svetske banke.

Puštanju deonice u saobraćaj prisustvovaće premijer Srbije Aleksandar Vučić, ministarka saobraćaja, infrastrukture i građevinarstva Zorana Mihajlović, šef kancelarije Svestke banke u Srbiji Toni Verheijen.

izvor: B92

Black friday: Šoping ludilo počelo

0

Počelo je šoping ludilo u Americi i Velikoj Britaniji odnosno takozvani Crni petak. Trgovci nude proizvode po sniženim cenama, čime započinje sezona šopinga .

Mediji prenose da prodaja u supermarketima nešto sporije teče nego inače jer je ove godine među kupcima očigledno popularnija onlajn kupovina.

Veliki borj trgovaca otvorio je vrata još sinoć na praznik Dana zahvalnosti, u nastojanju da privuče što veći broj kupaca ioako to predstavlja kršenje tradicije, pošto se dan koji dolazi posle Dana zahvalnosti, takozvani “Crni petak”, tradicionalno smatra zvaničnim početkom praznične sezone i danom za najveće rasprodaje u godini.

“Ne mogu da čekam do sutra, jer je dosta uzbudljivije danas. Ranije sam išao u šoping na “crni petak”, ali je to sada četvrtak”, izjavio je jedan od kupaca američkog Volmarta.

Volmart je saopštio da svejedno očekuje najveću gužvu upravo danas. Međutim, ovaj najveći američki trgovinski lanac ove godine našao se na meti protesta radnika, koji su ustali protiv prazničnog radnog vremena, pošto je većina prodavnica ovog lanca otvoreno 24 sata.

Prema rečima rukovodstva Volmarta, zaposleni će biti dodatno plaćeni za rad na Dan zahvalnosti i biće im posluženi obroci.

Osim Volmarta i mnoge druge prodavnice na njujorškom Menhetnu otvorene su u zoru, a ispred njih su kupci satima čekali u redu.

Predstavnici robne kuće “Mejsiz” rekli su da je u šest sati u kupovinu stiglo oko 15.000 ljudi. Ispred jedne od prodavnica igračaka “Tojs ar as” na Tajms skveru pred otvaranje u pet u redu je bilo najmanje 40 kupaca.

Ipak ima i onih koji misle da gužve i nisu toliko velike.

“Još uvek je rano, ali po onome što smo do sada videli, gužve nisu tako velike”, izjavio je Kreg Džonson, predsednik konsultantske kompanije u sekoru maloprodaje “Kastomer grout partners”, koja prati promet u različitim delovima zemlje.

Takođe neke prodavnice su odlučile da, uprkos odličnoj prodaji, ostanu zatvorene na Dan zahvalnosti i na Crni petak. Lanac prodavnica sportske opreme REI apelovao je na zaposlene i klijente da ne idu u kupovinu i da iskoriste slobodno vreme u prirodi.

Pitanje koje se postavlja jeste i da li će veći zabeleženi profti juče imati efekat na tradicionalno najveću šoping groznicu danas.

Juče su između ponoći i pet popodne, kupci u SAD potrošili više od milijardu dolara na kupovinu preko interneta, što je za 22 odsto više nego prošle godine, prema podacima kompanije Adob didžital indeks. Tome je doprinela i potražnja za igračkama Star Vorsa.

Gužve u noći Dana zahvalnosti, mesec dana pre Božića, postepeno su postale sastavni deo sezone praznične kupovine u SAD, koja je ranije obično počinjala narednog dana, odnosno na “crni petak”.

U nastojanju da privuku što veći broj kupaca, američki trgovci su povećali obim prazničnih poslova, otvarajući prodavnice i na sam Dan zahvalnosti, što se, kako navodi Rojters, prošle godine negativno odrazilo na obim kupovina obavljen na “crni petak”, što je trend koji analitičari i konsultanti očekuju i u ovoj godini.

“Crni petak” je tako nazvan zbog žrtava u stampedima ljudi koji prvi pokušavaju da udju u prodavnice kako bi iskoristili najveće popuste u radnjama.

Pajtić: Nema uslova za fer i demokratske izbore

0
Beograd, 23. oktobra 2015. - Predsednik Demokratske stranke Bojan Pajtic govori na konferenciji za novinare u sedistu demokrata. FOTO TANJUG/ OKSANA TOSKIC/ bk

Predsednik Demokratske stranke Bojan Pajtić ocenio je, u razgovoru sa šefom Delegacije EU Majklom Devenportom, da u Srbiji ne postoje uslovi za fer i demokratske izbore.

“Najvažnije pitanje koje danas moramo sebi i drugima postaviti je da li u Srbiji danas postoje uslovi za fer i demokratske izbore. Jasno je da oni danas ne postoje i DS će tražiti podršku od svih svojih evropskih partnera ali i svih građana Srbije za dostizanje tih uslova”, rekao je Pajtić, a prenosi DS u saopštenju.

Pajtić je Devenportu preneo stav DS da je sadašnja situacija u Srbiji plod “nenormalnih uslova” političkog dijaloga i da je, kao takva, neprihvatljiva sa stanovišta evropskih vrednosti.

Takođe, zahvalio je Devenportu za, kako je naveo, “objektivan i iskren” Izveštaj Evropske komisije o Srbiji za 2015. godinu.

“Naročito je naglasio značaj zabrinutosti EU za stanje medijskih sloboda koje su detaljno elaborirane u Izveštaju gde se precizno opisuju slučajevi zastrašivanja, otpuštanja pa čak i prebijanja novinara u Srbiji. Uz to, Izveštaj EU je bio u pravu što se tiče finansijskih pritisaka na novinare i vlasnike medija”, navodi se u saopštenju.

SNS: Pajtić vidovnjak

Srpska napredna stranka (SNS) kritikovala je predsednika Demokratske stranke (DS) Bojana Pajtića zbog toga što je rekao.

SNS je u saopštenju dodala da je Pajtić sada, zbog straha od gubitka vlasti i fotelje, “genijalno smislio, i pre nego što su izbori i raspisani, da će oni biti nedemokratski i nefer”.

“Čestitamo Bojanu Pajtiću koji je, u međuvremenu, od najvećeg pljačkaša narodnih para postao i prvi vidovnjak Demokratske stranke”, piše u saopštenju SNS-a.

Izvor: N1

Vlada otpisala 44 miliona dolara duga Železari

0

Antikorupcijski sajt Pištaljka objavio je danas da je Vlada Srbije otpisala krajem prošle godine Železari Smederevo dug od 44 miliona dolara, što pokazuje finansijska dokumentacija Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).

Kako je navedeno na portalu Pištaljka, ta državna agencija zadužena za podsticanje izvoza bila je garant Železari za komercijalne kredite koji su umesto za izvoz iskorišćeni za uvoz sirovina za proizvodnju čelika.

“Odlukom Vlade, AOFI je izdao garancije za dva kredita, od kojih je jedan uzet od Unikredit banke 2013. godine u vrednosti 25,3 miliona dolara, a drugi od 20 miliona dolara. U novembru prošle godine, obe banke obavestile su AOFI da Železara ne ispunjava obaveze po kreditima i podnele zahteve za plaćanje po garancijama. AOFI im je isplatila ukupno nešto manje od 44 miliona dolara, pošto je Železara prethodno Unikredit banci vratila više od milion dolara”, piše Pištaljka.

Vlada Srbije je, po pisanju tog sajta, 27. novembra 2014. usvojila zaključak kojim se Agenciji naređuje da otpiše potraživanje prema Železari od 24 miliona dolara (kredit Unikredit banke), a zatim 19. decembra 2014. i zaključak kojim se nalaže otpis potraživanja od 20 miliona dolara (kredit Sberbanke). Istim zaključcima, kako je navedeno, otpisana su i potraživanja Republike Srbije od Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza.

Istaknuto je da je iznos od 44 miliona dolara koji je AOFI otpisao mnogo veći od osnivačkog kapitala te agencije koji iznosi 25 miliona evra.

“Železara je prošlu godinu završila sa gubitkom od oko 95 miliona evra”, navela je Pištaljka.

Železaru Smederevo je krajem januara 2012. godine preuzela država za jedan dolar od američke kompanija Ju-Es Stil koja se povukla jer je poslovala sa gubicima. Srednom aprila ove godine Vlada Srbije je potpisala ugovor sa holandskom kompanijom HPK inženjering koja je preuzela upravljanje Železarom, nakon nekoliko neuspešnih pokušaja prodaje fabrike.

izvor: N1

DRI o javnim nabavkama: Plaćeni i nikad izvedeni radovi

0

Direktor Državne revizorske institucije (DRI) Radoslav Sretenović izjavio je da je to telo, iako do sada nije radilo reviziju svrsishodnosti javnih nabavki, u dosta slučajeva utvrdilo da nije bilo ekonomičnosti i efikasnosti u tim procesima.

Sretenović je, na otvaranju regionalne konferencije o svrsishodnosti javnih nabavki ukazao i da je utvrđeno da mnogi ugovoreni radovi, koji su plaćeni, uopšte nisu izvedeni, ili da oprema nije isporučena.

On je kao primer naveo beogradsko javno preduzeća Infostan, gde je revizijom utvrđeno da je 2012. godine za novi informacioni sistem plaćeno 188 miliona dinara, a da pojedini delovi tog sistema nikad nisu uključeni, pa se i danas radi na starom.

Sretenović je ukazao i da je Republička direkcija za imovinu, što je utvrđeno revizijom za 2012. godinu, platila 71 milion dinara za informacioni sistem, koji nikad nije isporučen.

On je istakao da su, u mnogim slučajevima revizije, utvrdili da su odgovorna lica u javnim preduzećima i državnim institucijama odobravala radove po najvišoj ponuđenoj ceni, iako je bilo onih koji su to isto nudili osam puta jeftinije.

Mnogi radovi nikada nisu izvršeni, a plaćeni su, rekao je Sretenović.

On je naveo i slučaj kada su u jednoj reviziji utvrdili da je plaćeno 9,6 miliona dinara za nadogradnju informacionog sistema, samo na osnovu naloga odgovornog lica, a ti radovi nikad nisu obavljeni.

Sretenović smatra da je zato potrebno podići nivo kvaliteta pregovaranja kod naručioca tendera, da oni “budu inteligentniji”, kao i da je potrebno “ukrupniti” javne nabevke, kako bi se dobio popust na cenu, zbog količine, a da se time ne ugrožava konkurencija.

Direktor Fonda za otvoreno društvo Jadranka Jelinčić ukazala je na činjenicu da se u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji treba biti svestan da se, u oblasti javnih nabavki, ne pregovara samo o Poglavlju 5, nego su sa tim povezana i Poglavlja 8 (zaštita konkurencije) i 23 (pravosuđe).

Do danas nismo uspeli da u praksi obezbedimo da taj algoritam 5-8-23 funkcioniše, još uvek nismo našli rešenje da učinimo efikasnim povezanost sistema javne nabavke-zaštita konkurencije-sudska zaštita, upozorila je Jelinčić.

izvor: N1

Siti nudi Mesiju 800.000 ‎funti nedeljno!

0
491717433SJ00013_Germany_v_

Mančester Siti spreman je da ponudi Lionelu Mesiju astronomsku platu kako bi ga privoleo da dođe na Etihad, tvrdi tabloid “The Sun”.

Navodno bi Siti platio Mesiju 800.000 nedeljno, odnosno oko 42 miliona funti godišnje da igra za “Građane”!

Engleski mediji spekulišu da je Mesi navodno uvređen što je Barselona produžila ugovor sa Nejmarom, a ne s njim.

“Građani” su ohrabreni informacijom da Mesi želi da nastavi karijeru van Španije, gde trenutno zarađuje oko 500.000 funti nedeljno.

U Upravi Mančester sitija veruju da će Barselona prihvatiti ponudu od oko 120 miliona funti, iako otkupna klauzula za četvorostrukog osvajače Zlatne lopte iznosi 250 miliona.
Takođe, britanski mediji navode da će i sadašnji trener Bajern Minhena Pep Gvardiola pridružiti Mesiju u Mančester sitiju.

izvor: N1

Ankara: Nećemo se izviniti Rusiji zbog aviona

0

Turska se neće izviniti Rusiji zbog obaranja ruskog vojnog aviona, izjavio je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu.

“Ne treba da se izvinjavamo zbog nečega u čemu smo u pravu”, istakao je Čavušoglu.

Čavušoglu je podsetio da je Turska juče izrazila žaljenje zbog tog incidenta, prenela je agencija AFP, objasnivši da je reč o telefonskom razgovoru turskog ministra spoljnih poslova i ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Ova izjava Čavušoglua usledila je pošto je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da se Turska još nije izvinila zbog obaranja ruskog vojnog aviona pre dva dana iznad tursko-sirijske granice, niti da je ponudila garancije da će “odgovorni za taj zločin” biti kažnjeni.

Ranije dobri odnosi Rusije i Turske su se značajno pokvarili nakon što je Turska u utorak oborila ruski Su-24, koji je navodno povredio turski vazdušni prostor, prenela je agencija AP.

Putin se ranije danas u obraćanju novinarima u Kremlju požalio da još nije dobio izvinjenje od Turske, kao ni “ponudu da se nadoknadi šteta”.

On je dodao da žali što su odnosi Turske i Rusije zapeli u ćorsokak.

Ruski predsednik je dodao da, prema njegovom mišljenju, Turska namerno nastoji da pogorša odnose Moskve i Ankare.

Izvor: B92