Nekoliko zanimljivih vesti u vezi sa Samsungovim dolazećim telefonima pojavilo se u kratkom periodu. Prema navodima, Samsung bi mogao da vrati slot za microSD kartice na dolazeći Galaxy S7 model. Izveštaj sa HDBlog.it sajta tvrdi da će novi model omogućiti korisnicima proširenje skladišnog prostora preko slota za kartice. Takođe, pominjue se da će Galaxy S7 imati displej veličine 5.2 inča.
Drugi set glasina odnosi se na Galaxy S7 Edge model, koji bi trebalo da ima 5.7-inčni displej koji će biti zakrivljen sa sve četiri strane. Ovo znači da dolazeći S7 Edge model neće biti zakrivljen samo po levoj i desnoj strani, već i po gornjim i donjim stranicama. Za sada nema potvrda ovih informacija, tako da ove navode treba uzeti sa dozom rezerve.
U bombaškom napadu u blizini hotela u Egiptu, stradalo je najmanje tri osobe, dok je 12 povređeno.
Dve bombe eksplodirale su u blizini hotela u Egiptu gde je boravio sudija, ubivši najmanje tri osobe, javlja državna televizija.
Eksplozije u gradu Ariš dogodile su se dan nakon drugog kruga parlamentarnih izbora. Vojska i policija blokirale su okolnu oblast. Za sada nijedna ekstremistička grupa nije preuzela odgovornost za napad.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost za ovaj incident, preneo je Rojters.
Državna televizija i bezbednosni izvori su naveli da je najpre eksplodirao automobil-bomba, a potom je i druga eksplozija ođeknula u toj oblasti, desetak minuta kasnije.
Na lice mesta, oko kojeg je vojska i policija napravila obruč, stigla su vozila hitne pomoći, saopštili su bezbednosni izvori.
Do eksplozija je došlo dan nakon zatvaranja drugog kruga parlamentarnih izbora, navodi britanska agencija, podsećajući da je ogranak Islamske države u Egiptu, Sinajska provincija, izveo slične napade u tom regionu u pokušaju da zbaci vladu u Kairu.
Ariš je glavni grad pokrajine Severni Sinaj koji je udaljen oko 100 kilometara od mesta na kome se srušio ruski putnički avion 30. Oktobra, kada je ubijeno 224 ljudi.
Nakon odluke Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije da zabrane ulazak ljudima koji smo do pre para dana nazivali izbeglicama, posledice su vidiljive. Oni koji sada zovu “ekonomski migranti” svoje nezadovoljstvo iskazuju protestima na granici.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava pitaju da li odluka o odvajanju ljudi po nacionalnosti predstavlja novu evropsku politiku?
Sa zašivenim usnama i domovinom na grudima jedan Kurd protestuje jer ne može, a želi dalje. Rođen u Iranu, iz kojeg Makedonija ne prima izbeglice, jer navodno ne beže od rata.
Granice su zatvorene za tzv. ekonomske migrante koji nisu dobrodošli ni u ostalim zemljama “balkanske rute” jer nisu ugroženi ratom. Počelo je od Slovenije, gotovo simultano su to uradile i Hrvatska i Srbija i Makedonija.
“Zapravo govorimo o etničkom profiliranju koje nikako nije i ne može biti prihvatljivo, naime pravo na pristup azilu mora biti omogućeno svakoj osobi nezavisno iz koje države dolazi i da li je ta država trenutno”, kaže Lora Vidović, hrvatska ombudsmanka.
Makedonija na svoju teritoriju ne propušta građane Maroka, Sudana, Liberije, Konga, Pakistana i Šri Lanke. Srbija pušta jedino građane Avganistana, Sirije i Iraka, kao i Hrvatska, s tim što je u toj državi omogućen prolaz i građanima iz Palestine.
Odlukom da po spisku ne pušta ljude, krše se zakon o azilu i krši povelja o ljudskim pravima, kažu u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
“Mi smo izenanađeni kada smo videli preko noći gotovo iznenada da se uvodi novi pojam ekonomski migranti, koji su do juče bili izbeglice. Brzo razvijanje stvari u regionu nakon terorističkih napada u Parizu i prvrženost zemalja u regionu na ovoj ruti da primeni iste principe ukazuje na neku vrstu dogovora”, kaže Radoš Đurović, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Nije jasno da li je bilo dogovora ili je odluku doneo neko drugi, kada su gotovo istog dana za zemlje “balkanske rute” izbeglice postale ekonomski migranti.
“Stav Srbije je veoma jasan – mi ćemo se ponašati kao i ostale zemlje. Kada su Slovenija i Hrvatska zabranile ulazak određenim kategorijama migranata i mi smo morali da uradimo jedinu moguću stvar i zaštitimo interese zemlje”, rekao je ministar Aleksandar Vulin.
Odluku nekih zemalja regiona da pušta samo ljude iz Sirije Iraka i Avganistana, osudile su i brojne nevladine organizacije, među njima Amnesti Internešnal. Ta organizacija smatra da je takav načinom “filtracije” krše osnovna ljudska prava.
Kompanija Telekom Srbija isplatila je deo stambenog kredita guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković, po osnovu sporazuma sa tadašnjim većinskim akcionarom PTT “Srbija”.
U pisanoj izjavi Telekoma za N1 stoji da je u pitanju sporazum sa PTT-om kojim se Telekom obavezao da refundira novac koji je Pošta odobrila za rešavanje stambenih potreba radnika. Telekom je saopštio da je refundacija regulisana i na osnovu drugog sporazuma iz 2002. godine i protokola iz 2003. godine.
“Osnov navedene isplate je sporazum sa tadašnjim većinskim akcionarom “PTT Srbija” o regulisanju međusobnih odnosa povodom rešavanja stambenih potreba radnika preduzeća iz 1998. godine, kojom se Telekom Srbija obavezao da refundira sredstva koja je PTT Srbija odobrio za rešavanje stambenih potreba radnika Telekoma Srbija. Navedena obaveza prema PTT-u Srbija ispunjena je za deo zaposlenih na osnovu sporazuma iz 2002. i protokola iz 2003. godine.
Pojedini zaposleni za koje tada nije izvršena refundacija su od Telekoma Srbija zahtevali da to učini pod istim uslovima kao i za zaposlene obuhvaćene pomenutim sporazumom i protokolom iz 2002/2003.
Takođe, i PTT Srbija je tokom 2010. godine dva puta zahtevao ispunjenje navedene obaveze i za preostale za zaposlene koji nisu nisu bili obuhvaćeni protokolom iz 2002/2003. godine. U pomenutim zahtevima je naznačeno da će PTT Srbija po potrebi ostvariti svoje imovinsko pravne interese, što jasno podrazumeva, u slučaju izostanka sporazuma o ispunjenju zahteva i sudsku zaštitu”, navedeno je u odgovoru.
U Atini je rano jutros eksplodirala bomba ispred kancelarije grčke Poslovne asocijacije, pri čemu su razbijeni prozori, ali povređenih nije bilo, saopštila je policija.
Eksplozivna naprava nalazila se u rancu u blizini kancelarije i eksplodirala je oko 3,30 sati ujutro, prenosi Rojters. Prema navodima policije, anonimna osoba je pola sata pre eksplozije upozorila jednu novinsku redakciju na bombu.
Prema navodima očevidaca, staklo razbijenih prozora rasuto je duž ulice u poslovnom delu grčke prestonice, nedaleko od glavnog atinskog trga Sintagma.
Policija je okružila dva bloka oko poslovne zgrade i istražuju mesto događaja.
Advokat iz Bodruma jučer je na obali Egejskog mora pronašao beživotno tijelo četverogodišnjakinje.
Brod sa ilegalnim migrantima jučer je potonuo u Egejskom moru, pri čemu je nestalo 15 osoba.
Tijelo djevojčice Sene sinoć je na obali u blizini otočića Catalada tokom rekreativne šetnje pronašao advokat Goray Karadut. U izjavi za AA je kazao da je to bio šokantan prizor koji se riječima ne može opisati.
Po njegovoj dojavi, na mjesto tragičnog događaja stigla je obalska straža koja je izvukla tijelo djevojčice koje je bilo zaglavljeno među stijenama.
Nirvan Hassan, preživjeli svjedok potonuća migrantskog broda, djevojčicu je prepoznao i identificirao da se radi o četverogodišnjoj Seni.
Advokat po profesiji i rekreativni ribar i ronilac Karadut je istakao da već godinama roni i viđa brojne predmete na dnu mora koji pripadaju izbjeglicama, a da mu se svaki put zaledi krv u žilama kada vidi dječiju obuću i odjevne predmete.
„Uvijek kada vidim dječije cipelice, odmah gledam ima li i nogu djeteta. Ono čega sam se godinama pribojavao, sinoć mi se desilo. Vremenski uvjeti su bili loši i duvao je jak vjetar. Otišao sam u šetnju obalom. Tom prilikom sam prvo vidio dječije cipelice, a potom shvatio da se radi o djetetu. Pozvao sam obalsku stražu i oni su odmah došli“, kazao je Karadut.
Ističući kako je svaki rat blizu svih ljudi u svijetu, Karadut je kazao da je jasno da su posljedice ratova vidljive svugdje, bez obzira na udaljenost frontova.
„Eto, nedavno su i ljudi u Parizu vidjeli kakvo je rat zlo i to dok su pili kafe u restoranima sa mišlju da su ratovi daleko od njih. Znam mnoge koji su doselili u ovo malo mjesto iz velikih gradova kako bi našli mir. Međutim, bez obzira gdje bili, posljedice rata su tu pred nama. Ovo je izuzetno tužna slika i neka niko ne misli da ga se ne tiču ratovi koji se vode daleko od njega. Svi kao pojedinci moramo ustati i učiniti nešto za mir u svijetu“, kazao je Karadut.
Početkom septembra je voda na obale Egejskog mora u Bodrumu izbacila beživorno tijelo dječaka Aylana Kurdija. Fotografija Aylanovog tijela na obali izazvala je oštre reakcije javnosti i ukazala na probleme s kojima se suočavaju migranti, koji bježe od rata, prvenstveno u Siriji i Iraku, u potrazi za boljim životom uglavnom u zemljama zapadne Evrope.
Novi Pazar – Koncert Djordja Balaševića počeo je a puna koncertna dvorana Kulturnog Centra gromoglasnim aplauzom dočekala je Panonskog mornara kada je izašao na scenu.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Husein ef. Kavazović susreo se sa muftijom Remzijom ef. Pitićem, glavnim imamima, imamima i predsjednicima Medžlisa IZ sa područja Muftijstva goraždanskog. Tokom redovne posjete na kraju kalendarske godine zbrojeno je urađeno u ovoj i naznačeno šta će se raditi u narednoj godini, ali se razgovaralo i o aktuelnim problemima, poput terorizma, te istaknuta uznemirenost građana zbog nastavka hapšenja branilaca Goražda.
– Očekujemo od sistema da radi svoj posao onako kako treba da ga radi, ali želimo kazati da smo uz naše ljude koji su ovdje branili ovaj narod i ne sumnjamo da su oni štitili sve živote u Goraždu. Mi znamo šta je bilo u Goraždu, znamo i kakva mu je sudbina bila namijenjena. Goražde je trebalo doživjeti sudbinu Srebrenice, Žepe i drugih enklava. Nadamo se i vjerujemo u sistem, u njegovu pravednost, da će se dokazati njihova nevinost i želimo kazati da će IZBiH biti uz borce Goražda uvijek i da ćemo učiniti sve da se tim ljudima pruži pomoć da dokažu svoju nevinost – kazao je Kavazović.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH tokom posjete Muftijstvu goraždanskom
Posebnu pažnju javnosti privukla je nedavno održana hutba tokom koje je reisu-l-ulema izrazio jasan stav u vezi terorizma i pozicije Bošnjaka naspram tog zla.
– Terorizam je svjetsko, a ne lokalno pitanje. Vidimo da svijet trese taj fenomen. Razgovarali smo i ovdje o tome i kazali da IZ ima samo jednu poruku, da IZ ima samo jedan stav o tome – terorizam se ne može ničim opravdati, teror nad ljudima se ničim ne može opravdati i da mi kao vjernici i naša vjera islam s tim nemaju ništa. Ljude koji je zloupotrebljavaju moramo prvo osuditi, a onda moraju biti i procesuirani. Svi oni koji to čine i ovdje, unutar BiH, moraju razumjeti, a država mora pokazati da terorizam neće proći i da će oni koji to čine biti na svaki način i osuđeni, a Bogami i da će ih stići i ruka države i pravde – istakao je Kavazović.
Dok ogromna većina vjernika nedvojbeno podržava stavove prvog čovjeka IZ, iz radikalnijih krugova stižu napadi i osude.
– I dobro i zlo se začinje unutar čovjeka, unutar nas. Islamska zajednica i ljudi koji rade u njoj će uvijek pozivati na dobro a odvraćati od zla. Oni koji misle širiti mržnju i zlo neće nas uplašiti i ne mogu nas uplašiti. Mi smo posvećeni dobru i vjerujemo u dobro, da će ono trijumfirati i da ćemo poraziti zlo, koje s vremena na vrijeme pokaže svoju žestinu, ali nas neće paralizirati. Mi smo odveć hrabri ljudi kada se borimo za dobro – istako reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović.
Predstavnici SDP- a danas su u Pljevljima položili cveće na spomen ploču koja se nalazi na zgradi u kojoj je na današnji dan 1943. godine održano prvo I jedino zasedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka- ZAVNOS.
Prema rečima člana predsedništva SDP-a Mirsada Jusufovića Novi Pazar treba da postane centar jednog evropskog regiona unutar granica Srbije.
Na današnji dan u Pljevljima je pre 72 godine osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka ZAVNOS, čime je Sandžak dobio svoju autonomiju u okviru koje je imao zagarantirano pravo na samoorganizovanje i upravljanje granicama.
Vođeni slobodarskom svesti, idejom suživota i prožimanju tolerancije i univerzalnih ljudskih vrednosti i tradicije antifašizma, narodi Sandžaka su se opredelili za jedinstvenu, teritorijalnu, multietničku, i autonomnu regiju.
Predstavnici SDP- a danas su u Pljevljima položili cveće na spomen ploču koja se nalazi na zgradi u kojoj je na današnji dan 1943 godine održano prvo I jedino zasedanje ZAVNOSA.
Cveće je danas položila I delegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća. 20. novembar za pripadnike bošnjačke nacionalne manjine je blagdan te je za gradsku i opštinske uprave i javna preduzeća u opštinama gde žive Bošnjaci danas bio neradni dan.
Ustav Srbije trebalo bi promeniti pre svega jer nije donet na transparentan način, ne odražava društveni konsenzus, ali se ni ne sprovodi, kazao je danas predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom Milan Antonijević.
On je podsetio da je promena Ustava planirana za drugu polovinu 2017. godine i da se stručna javnost nada da će ovog puta biti uključena u javne rasprave o ustavnim odredbama.
Antonijević je dodao da bi donošenjem novog Ustava ili izmenama postojećeg, pre svega trebalo da se radi na većem poštovanju tog akta.
Kako je objasnio, na tribinama na kojima su učestvovali studenti prava u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, Novom Pazaru i Bujanovcu, studenti su najviše govorili o ustavnim promenama koje se pominju u medijima, kao što su izmena političkog sistema i smanjenje broja poslanika.
Antonijević je kao važno ocenio to što je u medijima prisutna tema suspenzije zakona o okupljanju i da je potrebno da se to pitanje bolje reguliše Ustavom, jer se u sadašnjem govori samo o okupljanju građana.
Kako je naveo odredbe o Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca morale bi da pretrpe promene, pre svega u pogledu isključivanja političkog uticaja na biranje novih sudija i tužilaca.
Antonijević je naveo da su studenti u Vojvodini spremniji da razgovaraju o promenama Ustava i da se prvo postavlja pitanje regionalizacije, odnosno teritorijalne organizacije zemlje i nepoštovanja odluka o autonomiji Vojvodine koje su na snazi.
On je dodao i da odredbe o diskriminaciji nisu dovoljno prepoznate, da se otvara pitanje redefinisanja braka i definisanje položaja nezavisnih institucija poput Poverenika za ravnopravnost i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
