Jedna od najatraktivnijih borbi u FFC ringu uopće bio je okršaj popularne ‘BiH zvijeri’ Tomislava Spahovića i švedskog Hrvata Christiana Golčića.
Turnir je održan u Splitu prije dvije godine, a Fight Site je sada objavio video spektakularnog nokauta koji je postao hit na društvenim mrežama, piše Jutarnji.
Izgledom jedan od najatraktivnijih boraca svijeta Tomislav Spahović po kratkom je postupku ‘uspavao’ švedskog Hrvata Christiana Golčića, višestrukog švedskog kick-boxing prvaka koji na srcu ponosno nosi tetovažu hrvatskog grba i križa.
Pogledajte jedan od najdojmljivijih nokauta ikada ubilježen u FFC ringu.

Rožaje – Sudija za istragu Milosav Zekić odredio je juče istražni pritvor Rožajcu Enisu Omeroviću (35) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja.
Njemu se na teret stavlja da je u vozilom pokosio četrnaestogodišnju A. P. dok je prelazila ulicu.
Djevojčica je tada teže povrijeđena.

SAD: Novinarka suspendirana zbog poruke o izbjeglicama
Novinarka američke televizije CNN Elise Labott suspendirana je na dva tjedna zbog poruke objavljene na Twitteru u kojoj je napisala da je “Kip slobode u mukama pognuo glavu” nakon što je Kongres Sjedinjenih Američkih Država prihvatio prijedlog zakona koji sirijskim i iračkim izbjeglicama otežava ulazak u zemlju.
“Kongres je prihvatio nacrt koji bi mogao ograničiti sirijske izbjeglice. Kip slobode je u mukama pognuo glavu”, napisala je Labott.
CNN nije dao nikakvo priopćenje vezano za ovaj slučaj, prenosi Anadolija.
Labott je bila kritizirana za pristranost. Novinarka se naknadno ispričala, rekavši da je njen tweet bio neprimjeren.
Prijedlog zakona na potvrdu u Senat
Prijedlog koji je prihvaćen uz podršku republikanske većine i dijela demokrata dobio je 289 glasova “za” i 137 “protiv”.
Prijedlog zakona koji je izglasan ići će na potvrdu Senatu, a nakon toga, ako bude odobren i američkom predsjedniku Baracku Obami.
Sirijske izbjeglice koje će SAD primiti prethodno će proći sigurnosne provjere o prošlosti kako bi se utvrdilo da nisu prijetnja za sigurnost države.
Izvor: Agencije 

U tunelu “Salakovac” kod Mostara večeras je došlo do eksplozije, koju je vjerovatno izazvalo pirotehničko sredstvo, javlja agencija Anadolija.

Tunelom je u tom trenutku prolazio general Anto Jeleč, načelnik zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, koji nije povrijeđen, niti je njegov automobil oštećen.
“Dogodila se eksplozija u tunelu ‘Salakovac’. Prošao sam kroz dim. Vidio sam eksploziju i prijavio sam policiji. Nisam povrijeđen, niti je moje vozilo oštećeno”, rekao je Jeleč, no o drugim detaljima nije htio govoriti.
Policija završila uviđaj
Iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih posloca Hercegovačko-neretvanskog kantona za Anadoliju su potvrdili da nije bačena eksplozivna naprava, nego da je riječ o nekakvoj pirotehničkoj napravi.
“Došlo je do detonacije koju je izazvalo pirotehničko sredstvo, odnosno topovski udar ili jača petarda. Ne radi se o bombi ili eksplozivnoj napravi”, kazali su iz Operativnog centra MUP-a HNK-a.
Dodali su kako tom prilikom nije pričinjena materijalna šteta, niti je bilo povrijeđenih.
“Nema štete, nema povrijeđenih. Policija je završila uviđaj i put je prohodan”, naveli su iz Operativnog centra MUP-a HNK-a.
Tunelom je u tom trenutku prolazio general Anto Jeleč, načelnik zajedničkog štaba OSBiH, koji nije povrijeđen, niti je njegov automobil oštećen.

Saobraćaj normaliziran
Po navodima Ljudevita Marića, glasnogovornika MUP-a HNK-a, eksplozija je policiji prijavljena iza 20:10 sati, prenosi Hina.
Novinar Al Jazeere Ivan Pavković sa lica mjesta javlja kako u 23:00 sata kroz tunel protiče normalno saobraćaj.
“Tu su brojne ekipe novinara i tužiteljica je na terenu”, dodaje.
U i oko grada grada na Neretvi postavljeni su policijski punktovi.
Izvor: Al Jazeera i agencije

Zijad Turković, šef zločinačke organizacije koji je pravomoćno osuđen na 40 godina robije zbog svirepih ubistava, međunarodne trgovine heroinom i kokainom, pljačke 2,5 miliona KM sa Sarajevskog aerodroma i drugih krivičnih djela, jučer je u Sudu Bosne i Hercegovine osuđen uvjetno na sedam mjeseci robije, s rokom kušnje od dvije godine.
Građanska parnica
Presuda, koju je izrekla sutkinja Amela Huskić, rezultat je prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, koji je odbrana, odnosno Fahrija Karkin, Turkovićev advokat, sklopio ranije s Tužilaštvom.
Turković se, ujedno, obavezuje da plati troškove postupka, koji će naknadno biti utvrđeni, dok se oštećeni Nemanja Bjelica s imovinskopravnim zahtjevom upućuje na građansku parnicu. Sutkinja Huskić naglasila je da Turković na ovu presudu nema pravo žalbe te da se kazna, ukoliko u naredne dvije godine ne počini krivično djelo, neće realizirati.
Kako je naš list već pisao, Turković se još na pretprošlom ročištu slomio i priznao krivicu nakon što je suočen s brojnim i jakim dokazima Tužilaštva. Tada je Tužilaštvo predložilo uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora. No, budući da je bilo određenih nepravilnosti, na šta je ukazala i sutkinja Huskić, odbrana i Tužilaštvo jučer su prije početka ročišta potpisali aneks, prema kojem je Turković, na koncu, i osuđen.
Turković je za prvi incident dobio uvjetno šest, a za drugi uvjetno tri mjeseca zatvora te mu je, na koncu, izrečena jedinstvena uvjetna kazna u trajanju od sedam mjeseci robije.
Prema navodima optužnice, Turković je 10. juna prošle godine, ogrnut zastavom s ljiljanima, pokušao ući u prostoriju koju koriste ostali pritvorenici, ali je spriječen, nakon čega je verbalno napao pritvorske čuvare te šakom udario Nemanju Bjelicu, komandira smjene pritvorske jedinice. Bjelica je tom prilikom zadobio lakše povrede. Nedugo poslije, Turković je, također, uputio ozbiljne prijetnje šefu smjene Sudske policije, jer nije dozvoljeno da mu se u ćeliju unesu napici, koji su, prema pravilima, zabranjeni.
Sutkinja Amela Huskić kratko je obrazložila presudu te je kazala da je Sud van svake razumne sumnje utvrdio da je optuženi počinio krivično djelo na način i u vrijeme kako je to opisano u optužnici.
– Sud je prilikom donošenja odluke o krivičnopravnoj sankciji cijenio olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Olakšavajuće okolnosti su da se radi o osobi mlađe životne dobi, da je optuženi porodičan čovjek, oženjen i otac dvoje maloljetne djece. Otežavajuća okolnost je ta što je ranije osuđivan – kazala je, između ostalog, sutkinja Huskić.

 SUD BiH Zijad Turković osuđen uvjetno na sedam mjeseci robije

Zijad Turković, šef zločinačke organizacije koji je pravomoćno osuđen na 40 godina robije zbog svirepih ubistava, međunarodne trgovine heroinom i kokainom, pljačke 2,5 miliona KM sa Sarajevskog aerodroma i drugih krivičnih djela, jučer je u Sudu Bosne i Hercegovine osuđen uvjetno na sedam mjeseci robije, s rokom kušnje od dvije godine.
Građanska parnica
Presuda, koju je izrekla sutkinja Amela Huskić, rezultat je prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, koji je odbrana, odnosno Fahrija Karkin, Turkovićev advokat, sklopio ranije s Tužilaštvom.
Turković se, ujedno, obavezuje da plati troškove postupka, koji će naknadno biti utvrđeni, dok se oštećeni Nemanja Bjelica s imovinskopravnim zahtjevom upućuje na građansku parnicu. Sutkinja Huskić naglasila je da Turković na ovu presudu nema pravo žalbe te da se kazna, ukoliko u naredne dvije godine ne počini krivično djelo, neće realizirati.
Kako je naš list već pisao, Turković se još na pretprošlom ročištu slomio i priznao krivicu nakon što je suočen s brojnim i jakim dokazima Tužilaštva. Tada je Tužilaštvo predložilo uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora. No, budući da je bilo određenih nepravilnosti, na šta je ukazala i sutkinja Huskić, odbrana i Tužilaštvo jučer su prije početka ročišta potpisali aneks, prema kojem je Turković, na koncu, i osuđen.
Turković je za prvi incident dobio uvjetno šest, a za drugi uvjetno tri mjeseca zatvora te mu je, na koncu, izrečena jedinstvena uvjetna kazna u trajanju od sedam mjeseci robije.
Prema navodima optužnice, Turković je 10. juna prošle godine, ogrnut zastavom s ljiljanima, pokušao ući u prostoriju koju koriste ostali pritvorenici, ali je spriječen, nakon čega je verbalno napao pritvorske čuvare te šakom udario Nemanju Bjelicu, komandira smjene pritvorske jedinice. Bjelica je tom prilikom zadobio lakše povrede. Nedugo poslije, Turković je, također, uputio ozbiljne prijetnje šefu smjene Sudske policije, jer nije dozvoljeno da mu se u ćeliju unesu napici, koji su, prema pravilima, zabranjeni.
Sutkinja Amela Huskić kratko je obrazložila presudu te je kazala da je Sud van svake razumne sumnje utvrdio da je optuženi počinio krivično djelo na način i u vrijeme kako je to opisano u optužnici.
– Sud je prilikom donošenja odluke o krivičnopravnoj sankciji cijenio olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Olakšavajuće okolnosti su da se radi o osobi mlađe životne dobi, da je optuženi porodičan čovjek, oženjen i otac dvoje maloljetne djece. Otežavajuća okolnost je ta što je ranije osuđivan – kazala je, između ostalog, sutkinja Huskić.
karkin-sudjenje
Karkin: Odbrana našla motivaciju za priznanje krivice
Prije izricanja presude, prisutnima su se obratili Tužilaštvo i odbrana. Tužilac Božo Mihajlović kazao je da smatra da se predloženom sankcijom može postići svrha kažnjavanja.
Izrazio kajanje
– Optuženi je priznao krivično djelo i samim tim izrazio kajanje. Na ovaj način smo dobili i ekonomičnost postupka. Kazna je u granici s dosadašnjom praksom u nekim drugim sličnim slučajevima – rekao je Mihajlović.
S druge strane, advokat Karkin kazao je da je odbrana motivaciju za priznanje krivice optuženog pronašla u nizu olakšavajućih okolnosti te zbog činjenice da Turković već izdržava veliku kaznu. Karkin je dodao i to da odbrana nije željela da Turković “nepotrebno nastavlja s glupostima u javnosti”.
Vodi se još jedan postupak
U Općinskom sudu u Sarajevu u ponovljenom postupku Zijadu Turkoviću sudi se i zbog krivičnog djela iznuda. On se, naime, tereti da je od svog bivšeg zeta Safeta Camića, koji je bio oženjen njegovom sestrom Muneverom, iznudio sprat kuće u sarajevskom naselju Bistrik. Camić je, inače, zaposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). 
Advokat Fahrija Karkin jučer je tražio naredbu od sutkinje Amele Huskić za njegovo sprovođenje u Općinski sud, gdje se trebalo održati ročište. No, sutkinja Huskić kazala je da nije dobila nijedan zahtjev od Općinskog suda pa je Turković jučer nakon presude vraćen u zenički zatvor.
Autor: A. KAPO

Sahranjeni ubijeni vojnici Oružanih snaga BiH
Nedeljko Radić i Armin Salkić, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koje je u srijedu u sarajevskom naselju Rajlovac ubio Enes Omeragić, sahranjeni su u Nevesinju, odnosno u Preočici kod Viteza.
Članovi porodice, brojni prijatelji, poznanici i kolege, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u Nevesinju su odali počast Nedeljku Radiću, nakon čega su se uputili ka gradskom groblju, gdje je uz vojne počasti obavljen posljednji ispraćaj i ukop.
Pripadnici Oružanih snaga BiH ispalili su počasnu paljbu, a uz brojne prijatelje, porodicu, rodbinu i brojno svećenstvo posljednjem ispraćaju vojnika čija je smrt potresla čitavu javnost, nazočio je i mostarski muftija Salem ef. Dedović.
U Preočici je klanjana dženaza Arminu Salkiću, a na posljednjem ispraćaju se okupilo više stotina mještana, članova rodbine, vojnih kolega i prijatelja.
Ukop je obavljen na lokalnom groblju uz vojne počasti, a Arminovom ocu Murisu uručena je državna zastava kao zahvala što je Armin služio u Oružanim snagama Bosne i Hercegopvine.
Dan žalosti
Komemoracija za ubijene vojnike nije bila organizirana zbog, kako su kazali u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, želje zvaničnika da prisustvuju i sahrani i dženazi.
U Bosni i Hercegovini petak je Dan žalosti zbog ubistva dvojice pripadnika Oružanih snaga, koje se dogodilo u sarajevskom naselju Rajlovac.
Odluku o proglašenju Dana žalosti donijelo je u četvrtak Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Sve zastave na institucijama Bosne i Hercegovine spuštene su na pola koplja, a sportske i zabavne manifestacije bit će prilagođene Danu žalosti.
U obraćanju vjernicima na molitvi petkom (džuma-namazu), reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je da zlikovci ne predstavljaju ničiju vjeru.
Kavazović: Glas protiv bezumlja
“Danas se nasilje u svijetu širi. Stradaju mnogi nevini ljudi. Protiv toga dižemo naš glas. Osuđujemo bezumlje i zločine nad ljudima. Ne smijemo biti nijemi i zbunjeni kada se ubijaju nevini, kada se nameću teror i mržnja. Nemojmo dopustiti da se povodimo za time da cilj opravdava sredstva. Ubijanje nedužnih se ne može ničim opravdati”, kazao je Kavazović.
Prethodno je Vijeće ministara osudilo napad i uputilo izraze saučešća porodicama ubijenih vojnika i Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine.
Od državnog Ministarstva sigurnosti zatraženo je da poduzme mjere i aktivnosti u suradnji sa sigurnosnim i policijskim agencijama na svim nivoima vlasti, radi prevencije i zaštite od terorizma. 
Nakon što je Vijeće ministara, na vanrednoj sjednici, razmatralo nastalu situaciju i raspravljalo o problemu terorizma u Bosni i Hercegovini, ministar sigurnosti Dragan Mektić najavio je kako će u najskorije vrijeme biti usvojen akcijski plan borbe protiv terorizma.
Osude brojnih institucija
Naoružani Enes Omeragić ubio je u srijedu navečer pripadnike Oružanih snaga Nedeljka Radića i Armina Salkića te ranio Dževada Ljukovca.
Nakon toga, Omeragić je otvorio vatru na autobus GRAS-a, u kojem su od krhotina stakla povrijeđene tri osobe.
Zaputio se potom u porodičnu kuću, gdje je počinio samoubistvo.
Dvostruko ubistvo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Državna agencija za istrage i zaštitu okvalificirali su kao terorističko djelo, a osude su stigle od velikog broja državnih institucija.
Izvor: Al Jazeera i agencije

VIDEO: Izraelci ranili 60 Palestinaca

Sukob izraelskih vojnika i palestinskih demonstranata [Anadolija]
U sukobima izraelskih vojnika i palestinskih demonstranata u nekoliko gradova Zapadne obale u petak je ranjeno skoro 60 Palestinaca, bojevom ili plastičnom municijom.
Također, stotinama Palestinaca je pozlilo od dima suzavaca koje su bacali izraelski vojnici na tom području.
Prema navodima Crvenog polumjeseca Palestine, u nekoliko gradova na Zapadnoj obali je došlo do direktnih sukoba između izraelskih vojnika i palestinskih demonstranata.
Dodaje se da su 22 osobe ranjene od bojeve municije, a 38 od plastičnih metaka, dok je oko 210 osoba osjećalo mučninu zbog prevelike količine dima.
Ranjeni Palestinci su prebačeni u najbliže bolnice na Zapadnoj obali.
Protesti protiv ‘zida razdvajanja’
Izraelski vojnici su danas intervenirali u nekoliko gradova na Zapadnoj obali, gdje su se održavali protesti protiv “zida razdvajanja”, prenosi Anadolija.
Palestinci su organizirali demonstracije u gradovima Hebron, Ramallah i Betlehem, na što je reagirala izraelska vojska.
Demonstracije su organizirane povodom izgradnje jevrejskih naselja na zapadu Ramallaha i podizanja “zida razdvajanja” u Pojasu Gaze.
Napetosti i sukobi na Bliskom istoku ponovo su u porastu od sredine augusta ove godine.
Od početka oktobra do danas u različitim sukobima Izraelaca i Palestinaca poginulo je 75 osoba.
Izvor: Agencije

Balkanskom rutom od sada će moći samo oni koji bježe s ratnog područja. Zaokret u migracijskoj politici počeo je kada je Slovenija odlučila vratiti 162 osobe u Hrvatsku jer ne dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja. Hrvatska na to nije pristala, te odlučila da za migrante iz tih zemalja više neće biti prolaza. Uslijedila je lančana reakcija Srbije i Makedonije. Srbija u prihvatni centar u Preševu, gdje ih evidentira i fotografira, pušta samo Sirijce, Iračane i Afganistance. Hrvatski policajci u Šidu strogo kontroliraju dokumente. U srbijanskoj Agenciji za izbjeglice tvrde da 300 ekonomskih migranata ne puštaju u Hrvatsku.
Hrvatska će pooštriti kriterije za ulazak izbjeglica i zaustavljat će prihvat stranaca koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Najavio je to ministar unutarnjih poslova RH Ranko Ostojić i kazao da su takve mjere već poduzele Srbija, Slovenija i Makedonija. Ministar Ostojić precizirao je da se radi o ljudima koji ne mogu dobiti međunarodnu zaštitu – radi se o državljanima Maroka, Bangladeša, Šri Lanke, Alžira, Liberije, Konga, Sudana i Pakistana. 

Zahtjev Slovenije nismo prihvatili, ali smo odmah obavijestili kolege iz Makedonije i Srbije da građani ovih zemalja više neće moći prolaziti ovom rutom, rekao je Ranko Ostojić. Odgovorio je time na upit novinara kako tumači zahtjev Slovenije za povratom 162 osobe, a koje dolaze iz zemalja koje nisu zahvaćene ratom. Pojasnio je da odluka Hrvatske znači da ta skupina ljudi u Sloveniji – ondje i ostaje. O odluci da će se raditi profilacija obavijestili smo kolege u Makedoniji i Srbiji. Ministar kaže kako problem zasad nije velik, no mogao bi postati ako se ne bude rješavao na izvoru. U tom slučaju morat ćemo ih tretirati kao ilegalne migrante. 
Za slične su se mjere već odlučile Makedonija i Srbija, priopćila je glasnogovornica UNHCR-a. Rekla je da su ostali migranti vraćeni te da su stotine migranata ostale na granicama. Očevidac na grčkoj granici s Makedonijom rekao je da je makedonska policija počela preko noći vraćati sve migrante koji nisu iz Sirije, Iraka i Afganistana. 

Emina Bužinkić iz Inicijative ‘Dobrodošli’ smatra kako je nova praksa vraćanja izbjeglica protivna odluci Europskog suda za ljudska prava te ističe da se na granicama radi rasna profilacija izbjeglica. ‘Ekonomski razlozi migracija su jednako tako politički. To što su neki otišli iz ratnih zona je zapravo jednako važno kao što su neki otišli iz posve opustošenih teritorija koji su uglavnom obilježeni siromaštvom, a koju je uzrokovala, kako vanjska politika SAD-a i konkretne vojne intervencije koje su učinili, tako i kolonijalna politika zemalja članica Europske unije’, kazala je.

Okončana talačka kriza u hotelu u MalijuTalačka kriza u prijestolnici Malija Bamaku je završena i u hotelu Radisson Blue nema više talaca, izjavio je danas ministar sigurnosti ove afričke države Salif Traore, a agencija Reuters navodi kako je tokom akcije spašavanja pronađeno 18 tijela.

Traore je na konferenciji za novinare rekao da napadači trenutno ne drže više taoce u svojim rukama i da su snage Malija u procesu traganja za njima.
Prema riječima izvora iz vojske Malija, dvojica napadača su ubijena, javlja agencija AFP. 

  
Neimenovani izvor stranih snaga sigurnosti naveo je da je 18 tijela pronađeno tokom akcije spašavanja specijalnih snaga, prenosi Reuters.
„Osamnaest tijela je pronađeno“, rekao je on dodajući da su francuske specijalne snage iz Burkine Faso bile u hotelu i učestvovale u operacijama zajedno sa pripadnicima specijalnih snaga Malija.
Ranije se čula snažna pucnjava čuje se u petak u luksuznom hotelu u Bamaku nakon što su se u njega probili vojnici kako bi oslobodili više od 130 talaca koje su držali napadači na sedmom spratu zgrade. Francusko ministarstvo odbrane saopćilo je kako su se francuske i američke specijalne snage priključile akciji spasavanja, prenosi Reuters.
Odgovornost preuzeo Al Mourabitoun
Afrička grupa Al Mourabitoun, koja je povezana sa Al-Kaidom, preuzela je danas odgovornost za napad na hotel u Bamaku. Grupa sa sjevera Malija, koju čine uglavnom Tuarezi i Arapi, objavila je na Twitteru da stoji iza napada na hotel, no ova tvrdnja nije mogla biti provjerena iz nezavisnih izvora.
Al Mourabitoun je formirana prije dvije godine, a predvodi je nekadašnji pripadnik Al-Kaide Mokhtar Belmokhtar.
“Upravo je u toku akcija snaga Malija kako bi se prekinula kriza”, potvrdio je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.
Le Monde citira Ministarstvo sigurnosti Malija koje tvrdi da je troje talaca ubijeno, a The Guardian precizira da su ubijena dva državljanina Malija i jedan državljanin Francuske.
Kako je ranije javila agencija AFP, pozivajući se na hotelijersku tvrtku Rezidor koja upravlja hotelom u središtu Bamaka, dva napadača od jutros drže taoce, među kojima je 140 gostiju i 30 zaposlenih u hotelu.
Pozivajući se na neimenovane sigurnosne izvore, Reuters je prenio da je u hotelu deset napadača.
Gosti iz cijelog svijeta
Mediji prenose da među taocima ima državljana SAD-a, Francuske, Kine i Turske.
Jedan svjedok je rekao za Al Jazeeru da su među taocima i francuski vojnici. Navodno su oteti i pripadnici misije UN-a u Maliju.
“Vrlo rano ujutro začula se paljba. Drže taoce. Policija je tamo i okružila je područje”, rekao je sigurnosni izvor za Reuters.
Izvor iz Francuskog veleposlanstva rekao je za AFP da napadači pucaju iz automatskog oružja.
“Sve se događa na sedmom katu. Napadači pucaju na hodniku”, rekao je neimenovani izvor sigurnosti.
Prema izvoru sigurnosnih službi, napadači su došli pred hotel u automobilu s diplomatskim registarskim tablicama.
Talačke krize već se događale
Prije dva mjeseca dogodila se slična situacija kada su u gradu Sevare, također u hotelu, u talačkoj krizi poginula četiri vojnika, pet službenika UN-a i četiri napadača.
Iako je prije pola godine postignut mirovni sporazum između pobunjeničkih snaga Tuarega na sjeveru države i suparničkih provladinih naoružanih skupina, oružani incidenti su nastavljeni.
Sjever Malija pao je u proljeće 2012. u ruke naoružanih skupina povezanih s Al-Kaidom.
Otamo su velikim dijelom protjerani nakon što je u siječnju 2013. pokrenuta velika međunarodna vojna intervencija na inicijativu Francuske, koja i dalje traje.
Međutim, cijele zone u toj zemlji još nisu pod kontrolom malijskih i međunarodnih snaga.
Izvor: Al Jazeera i agencije

Ruska Duma usvojila je izjavu kojom se usprotivila ulasku Crne Gore u NATO, upozoravajući da to može imati negativne tendencije u sferi turizma, investicija i ekonomske saradnje Rusije i Crne Gore.

Izjavom, koju je pripremio Komitet Dume za međunarodne poslove, Duma se obraća poslanicima Skupštine Crne Gore, parlamentima država članica NATO-a i poslanicima Parlamentarne skupštine OSCE-a.
Poslanici Dume pozivaju na uzdržavanje od širenja NATO-a, prenosi Srna. 
‘Instrument iz doba Hladnog rata’
Uvjeravajući da poštuju suvereno pravo svake države da osigura sigurnost svojih građana, poslanici navode da “blokovski pristup, uvlačenje novih država, posebno protiv volje njihovih naroda, u vojne alijanse, predstavljaju politički instrument iz doba Hladnog rata”, prenosi Tass.
“Crnogorske vlasti na svaki način izbjegavaju održavanje referenduma o euroatlantskim integracijama zemlje, bojeći se da čuju glas naroda. Pritom se značajne sume ulažu u fanatičnu pronatovsku propagandu i namještanje rezultata istraživanja javnog mnijenja”, ocjenjuju ruski poslanici.
Navodi se da težnja vlasti Mila Đukanovića da uđe u NATO proturječi volji većine naroda, a da je “vještačko guranje Crne Gore u NATO direktno kršenje prava naroda da sam određuje svoju sudbinu, gaženje sjećanja na nevine žrtve bombardiranja 1999. godine”.
Duma izražava nadu da će pri rješavanju pitanja ulaska u NATO, kako u Podgorici, tako i u Briselu, “preovladati zdrav razum, težnja ka širokoj saradnji van blokova i linija podjele radi prosperiteta i sigurnosti naroda od Vancouvera do Vladivostoka”.
“Pravo svake nezavisne zemlje je da bira svoj put u budućnost. Borili smo se za nezavisnost da bismo mogli samostalno i odgovorno da kreiramo svoj put u budućnost. Mi taj put vidimo kao put u evropske i evroatlanstke integracije. Više puta sam rekao da to nije ishitreno. Otvoreno smo govorili da je ulazak u NATO jedini put ka dinamičnijem razvoju i stabilnosti”, rekao je premijer Crne Gore Milo Đukanović nakon sjednice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa Demokratske partije socijalista u petak.
Naglašava da on ne povlači poteze koji bi bili usmjereni protiv bilo koga.
EU i NATO integracije
“To, uostalom, uopšte nije eminentno državnoj politici Crne Gore”, rekao je Đukanović.
Premijer Crne Gore ističe da se pojedinci, kao po matrici, prvo u slučaju Srbije, sada u slučaju Rusije, bore protiv interesa Crne Gore.
“Ubijeđen sam da nijesu u pravu oni koji kažu da Rusija vodi neki svoj strateški, politički ili bilo kakav rat protiv Crne Gore. Nema ništa od toga. Jasno je da je Rusija protiv širenja NATO-a. To je njen politički interes, ali to ne treba da bude razlog da bismo mi svoje državne planove prilagođavali tome što je Rusija protiv širenja NATO-a. Rusija ima svoje legitimno pravo da vodi politiku protiv širenja NATO-a, ali Crna Gora, kao nezavisna država, ima svoje pravo da bira svoj put u budućnost. Mi smo taj put odabrali i taj put vidimo u EU i NATO integracijama”, rekao je je Đukanović.
Izvor: Agencije